REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp – 886/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Laban, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista ĆV, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe "OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA PAKRAC I BOLNICA HRVATSKIH VETERANA", II okrivljene odgovorne osobe TV, III okrivljene odgovorne osobe ČV i IV okrivljene odgovorne osobe ŽV, radi prekršaja iz članka 229. stavak 1. i 2. točke 16. i članka 228. stavak 1. i 2. točke 14. Zakona o radu, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Ispostave Požega, Klasa: 116-02/25-01/417, Urbroj: 443-02-01-17-25-11 od 19. ožujka 2025., nakon održane, zaključene, usmene, javne i glavne rasprave dana 20. listopada 2025. u odsutnosti svih stranaka te proglašene dana 21. listopada 2025. u odsutnosti svih stranaka, temeljem čl. 182. t. 2. u vezi čl. 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),
p r e s u d i o j e
I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA "OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA PAKRAC I BOLNICA HRVATSKIH VETERANA", OIB: 18103492590, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], prekršajno neosuđivana,
II OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka Ć i T, rođena **.**.1980., u [adresa] s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, diplomirani pravnik, udata, majka dvoje punoljetne djece, VSS, s mjesečnim primanjima u iznosu od 3.200,00 eura, pismena, prekršajno neosuđivana,
III OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka PV i Č, rođena **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, zanimanje liječnik, neudata, majka jednog punoljetnog djeteta, VSS, s mjesečnim primanjima u iznosu od 5.000,00 eura, pismen, prekršajno neosuđivana,
IV OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka Ž i Č, rođena **.**.1965.,u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, zanimanje magistra sestrinstva, udata, majka petoro punoljetne djece, VSS, s mjesečnim primanjima u iznosu od 2.800,00 eura, pismen, prekršajno neosuđivana,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
I. da bi u okrivljenoj pravnoj osobi koja je poslodavac a u kojoj pravnoj osobi je II okrivljenica ravnatelj, III okrivljenica zamjenik ravnatelja i IV okrivljenica pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo koje su u kritično vrijeme bile odgovorne osobe u pravnoj osobi, radnici radili prekovremeno duže od zakonom određenog najdužeg trajanja prekovremenog rada, duže od 180 sati godišnje i to u razdoblju od 01. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.: Slavica Kaurin 221 sati, Nola Gordan 353 sata, Valentić Marica 270 sati, Adžijević Ksenija 207 sati, KV P 193 sata, VV 204 sata, ŠV PV 2013 sati, ŠV GV 1589 sati, Juranović Helena 205 sati, BV 203 sata, NV 196 sati, Zelić Olivera 189 sati, K V 913 sati, AV Š 883 sata, G B 457 sati, N PV 457 sati, Marošević Poletto Andrea 1171 sat, Matijašević Marijana 195 sati, Matijević Irina 200 sati, CV 1705 sati, A C 478 sati, Đ E 215 sati, M O 220 sati, Pejić Sofija 385 sati, Radevska Ljiljana 552 sata, Straga Nina 316 sati, Pagon Sandra 451 sat, U H 269 sati, D Z 1857 sati, Travica Velibor 269 sati, ĐV [adresa] sata, I L 266 sati, F S 241 sat, R J 232 sata, EV MV 569 sati, OV UV 689 sati, ŠV HV 188 sati, DV [adresa] sati, ZV 685 sati, Vuco Repić [adresa] sati, IV 659 sati, LV 1201 sat, FV SV 943 sata, RV JV 246 sati, Marin Andrea 231 sat, Brkić Ivana 228 sati, ĆR [adresa] sati, TR ČR 1306 sati, ŽR BV 281 sat, Movrić Pucić Marija 658 sati, PR 1000 sati, PV 241 sat, KR VR 219 sati, Zec Nikola 218 sati, ŠR 277 sati, Larma Miljana 819 sati, GR 341 sati, BR NR 240 sati, AR PV 454 sata, CR PV 323 sata, Klašnja Mihael 651 sat, ĐR ER 1108 sati, Milek Kristina 236 sati,
II. da bi I okrivljena kao poslodavac te II do IV okrivljene kao odgovorne osobe u pravnoj osobi poslodavca radniku ŠV propustili omogućiti korištenje tjednog odmora na način da je isti u svibnju 2022. radio na način da bi u tjednu od 02. do 08. svibnja 2022., od 09. svibnja do 15. svibnja 2022., od 16. svibnja do 22. svibnja 2022., i od 23. svibnja 2022. do 29. svibnja 2022. radio svih sedam dana u tjednu,
pa da bi time počinili prekršaje iz članka 229. stavak 1. i 2., točka 16. i članka 228. stavak 1. i 2. točke 14. Zakona o radu.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Ispostava Požega, podnio je protiv okrivljenika optužni prijedlog broj Klasa: 116-02/25-01/417, Urbroj: 443-02-01-17-25-11 od 19. ožujka 2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenici su se na navode iz optužbe očitovali na način da se ne smatraju odgovornima za prekršaje koji im se stavljaju na teret.
3. Okrivljenici su u zajedničkoj pisanoj obrani naveli kako je u kritično vrijeme navedeno stanje bilo rezultat objektivnih i izvanrednih okolnosti na koje nisu mogli utjecati, nedostatak liječničkog kadra je alarmantni problem koji pogađa cijeli bolnički sustav, provodili su i provode natječaje za zapošljavanje i specijalizaciju 2018. za 14 liječnika, 2019 za 15, 2020. za 11, 2021. za 10, 2022. za 10, ali po provedenim natječajima u pravilu nema zainteresiranih kandidata, na organizaciju rada utjecala je i odluka vlade Republike Hrvatske o zabrani zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN 35/22), teške okolnosti organizacije rada dodatno su otežane pandemijom virusa covid 19 (odluka o proglašenju epidemija bolesti covid 19 uzrokovana virusom SARS – CoV-2 od 11. ožujka 2020.). Ministar zdravstva je 14.03.2020. godine KLASA 501-01/20-01/05 Urbroj: 534-02-20-1 donio Odluku o mjerama mobilizacije, organizacije i rasporeda rada i radnog vremena, promjene mjesta i uvjeta rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe te korištenja medicinsko -tehničke opreme i ostalih sredstava kojom je uvedena obaveza rada svih zdravstvenih radnika u tijekom pandemije i koju smo bili u obavezi primjenjivati. Osim navedenog svaki radnik koji je radio duže od 180 sati godišnje ima potpisanu suglasnost za rad duži od 48 sati, kako je i utvrđeno u nadzoru. OŽB Pakrac je na temelju odluke Ministarstva zdravstva Klasa:011-02/20-01/666, urbroj:534-02-1-2/1-20-2 od 26.11.2020. imenovana sekundarnim covid centrom te su uz redovan opseg rada imali obavezu zbrinuti i pacijente oboljele od bolesti covid -19. Bolnica Pakrac ima 4 osnovna bolnička odjela – pedijatrija, interna, kirurgija, ginekologija te prateće djelatnosti anesteziologiju, patologije, radiologiju, laboratorij, OHBP, od kojih svaki liječnik zaposlen na pojedinom odjelu/službi pokriva rad odjela, dnevne bolnice, ambulante i hitni prijem, a dodatno je zbog pandemije virusa COVID -19 pokrivao i rad s oboljelima od bolesti gdje su bila propisana posebna pravila. Kako se radilo o osnovnim djelatnostima nisu mogli zatvoriti niti jedan odjel već su s postojećim brojem osoblja morali zbrinuti i dodatne pacijente. Osim navedenog sestre su morale pokrivati i trijažu. Rad se organizirao sukladno uputama HZJZ – trijaža, suspektni, oboljeli što je sve zahtijevalo dodatni angažman radnika. Unutar ustanove svakodnevno su se susretali s nedostatkom osoblja zbog bolovanja radnika, što oboljelih od bolesti Covid-19 te izolacija zbog kontakata, koja su u pravilu bila kratkotrajna gdje nismo uspjeli provesti propisanu proceduru zapošljavanja, te ostalih „redovnih“ bolovanja – u siječnju 87 bolovanja, veljača 80, ožujka 62, travanj 41, svibanj 32, lipanj 42, srpanj 43, kolovoz 45, rujan 54, listopad 68, studeni 55, prosinac 57 ( u privitku statistika bolovanja,npr. covid odjel 27.01 16 oboljelih, 1 samoizolacija, 8 pac; 25.01. 14 oboljelih, 1 samoizolacija, 5 pacijenata; 26.01. 15.oboljelih, 1 samoizolacija, 6 pacijenata 19.01. 8 oboljelih, 1 samoizolacija, 18.01. 7 oboljelih, 1 samoizolacija, 14 pacijenata). Suglasnosti su se čekale, proceduru do 60 dana zapošljavanja bez natječaja nije bilo moguće provesti. Na zavodu za zapošljavanje nije bilo dostupnih radnika koji bi bili voljni doći u ustanovu koja zbrinjava pacijente oboljele od bolesti Covid-19. Uz navedeno i dalje su imali obavezu pružati 24 satnu zdravstvenu zaštitu svim ostalim pacijentima. Također su bili obavezni provoditi i mikrobiološka testiranja na virus COVID-19. O navedenim poteškoćama izvještavali su Stožer i Ministarstvo zdravstva – molili smo pomoć u kadru. (vidjeti dopise, članak u novinama). Sustav je bio opterećen do maksimuma, ali su uspjeli osigurati zdravstvenu skrbi svim pacijentima u iznimno teškim vremenima.
Pri organiziranju rada morali su uzeti u obzir i Odluku ministra zdravstva o organizaciji i rasporedu rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 KLASA: 011-02/20-01/163, URBROJ: 534-02-20-1 od 21. 03.2020. kojom je navedeno da zdravstveni radnici s težim kroničnim bolestima neposredno ne pružaju zdravstvenu zaštitu oboljelima od bolesti SARS-Cov-2, 28 radnika potpisalo izjave da boluju od težih kroničnih bolesti te su rad morali prilagoditi na način da su veći teret podnijeli mlađi i zdraviji radnici.
U odnosu na rad GV i nekorištenje tjednog odmora, navode da se radilo o izvanrednim okolnostima gdje rad nije bilo moguće organizirati na drugačiji način. U službi za kirurgiju u navedenom mjesecu rad je pokrivalo 8 liječnika (ĐR, LV, CV, MR, OR, FV, GV, UR) a pokrivali su djelatnosti odjela, ambulanti, dnevne bolnice, operacijske sale i hitnog prijema, te zbrinjavali oboljele od bolesti covid -19 prema pravilima HZJZ. Od zaposlenih 8 liječnika – 1 je specijalizant i nalazi se na specijalističkom usavršavanju u drugoj ustanovi, očekivani povratak 2025. godine, a ostali liječnici su starije dobi (60. godina) te je GV, dr.med. kao najmlađi kolega u službi podnio najveći teret izvanredne okolnosti. U svibnju 2022. godine jedan liječnik dao je ostavku na polovicu radnog vremena, a drugi liječnik je završio na bolovanju – dakle 2 liječnika nije bilo na raspolaganju za organizaciju rada, opseg posla je ostao isti, vanjski suradnici nisu mogli preuzeti dio dežurstava, (uvid o izvješće o nesposobnosti, aneks ugovora o radu) stoga nije bilo moguće rad organizirati na drugačiji način, a da se ne bi ugrozio kontinuitet i dostupnost zdravstvene zaštite. U navedenom periodu na odjelu ginekologije 1 radnik (16.03.2022.) dao je ostavku te je rad organiziran samo s jednim radnikom i vanjskim suradnicima, čekao se povratak specijalizantice ( 08.07.2022.) liječnici pokrivaju rad rodilišta, ginekologije, ambulante i hitne ambulante. U djelatnosti pedijatrije 1 liječnica (30.01.2022.) dala je ostavku te je rad organiziran s 3 izvršitelja na odjelu, ambulanti, hitnoj ambulanti te sudjeluju u radu rodilišta, navedena djelatnost pokriva područje 3 županije jer je osim nedostatka bolničkih liječnika nedostatak i liječnika u primarnim ambulantama, a posebice pedijatara. U djelatnosti radiologije rad je organiziran s dva izvršitelja, a koji pokrivaju rad dijagnostičkih ambulanti CT, UZV, RTG, MR za vanjske pacijente te cjelokupnu dijagnostiku za bolničke odjele i hitnu službu kroz 24 sata. U navedenim djelatnostima velike su liste čekanja i bez njihovog prekovremenog rada ne bi bilo moguće organizirati potrebnu dijagnostiku vanjskim pacijentima – ambulanta, niti rad hitne službe čime bi mnogi pacijenti bili u životnoj opasnosti te ne bi bila provedena hitna obrada u slučaju trauma, moždanih udara niti redovna dijagnostika kojom se utvrđuju i obrađuju između ostalog i maligne dijagnoze, čime bi doveli u neposrednu opasnost živote pacijenata. U jedinici intenzivnog liječenja liječe se najteži pacijenti, a liječnice osim odjela zbrinjavaju hitne pacijente, rade u operacijskoj sali, ambulanti te sudjeluju konzilijarno u radu drugih odjela. U službi interne medicine liječnici pokrivaju rad odjela, velikog broja ambulanti, hemodijalize, hitnog prijema i konzilijarnih pregleda. Također sav prekovremeni rad specijalizanata nije nastao u matičnoj ustanovi. Dodatno u odnosu na organizaciju rada ostalih radnika, prvenstveno medicinskih sestara – iznimno velik broj bolovanja, nemogućnost provedbe natječaja, radilo se u pravilu o kraćim bolovanjima, a na tržištu nije bilo kadra koji je bio voljan doći u ustanovu koja je zbrinjavala oboljele od bolesti COVID -19, iz redovnog rada na njihovim matičnim odjelima izdvajane su u rad s pacijentima oboljelima od bolesti COVID -19, čime se i na matičnim odjelima generirao prekovremeni rad, a za pojedine odjele nije ni moguće povući kadar izvana jer se radi o specifičnim djelatnostima (operacijska sala, JIL). Sestre su također pokrivale i rad na suspektnom odjelu gdje su ležali pacijenti dok nisu stigli nalazi testiranja te rad na trijaži. Kako nisu mogli naći kadar tražili su i pomoć od drugih ustanova i ministarstva zdravstva. Napominju da su svi radnici bili suglasni s navedenim načinom rada, nije nastala nikakva šteta, sav rad je evidentiran i plaćen sukladno zakonu, o čemu je i Ministarstvo financija dostavilo Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru vezano za obračun i isplatu plaća za razdoblje od 01.01.2022. do 31.12.2022. KLASA: 041-01/24-01/623; URBROJ: 513-08-04-24-8 od 25.11.2024.; kojim je utvrđeno da su svi prekovremeni sati zaposlenika obračunavali i sukladno Zakonu o plaćama u javnim službama, Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenike, a temeljem evidencije o radnicima i radnom vremenu. Za navedeni period Državni ured za reviziju dostavio je izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji za 2022. godini: KLASA 041-01/23-04/34, URBROJ: 613-13-23-10 od 13.10.2023 kojim je je bolnica dobila oba bezuvjetna mišljenja – bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i bezuvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja. Dakle, evidentno je da se u konkretnom slučaju ne radi o olakom nepoštivanju pravnih propisa i namjeri da se radnika opterećuje iznad zakonskih mogućnosti, već se radi o kompleksnoj situaciji u kojoj se prednost mora dati društvenom značenju kontinuiteta pružanja zdravstvene skrbi te javnom interesu, koju propisuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a dodatno uvažavajući okolnosti epidemije i propisa koje su nametnule dodatne obaveze zdravstvenom sustavu. Odredbe Zakona o radu u dijelu koji regulira prekovremeni rad radnika, u uvjetima primjene Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, u koliziji s pojedinim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (lex specialis), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe. Osim toga bitno je napomenuti da su i pojedine odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti u uvjetima primjene Odluke o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama u međusobnom proturječju. Naime, zakon ograničava ukupno trajanje radnog vremena tjedno uključujući i rad u dežurstvu, a istovremeno propisuje sankcije za zdravstvenu ustanovu ako ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite, odnosno ako dopusti da zdravstveni radnici napuste radna mjesta dok nemaju zamjenu, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Odredbama Općih uvjeta ugovora o provođenju bolničke zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja ( NN 160/2013, 17/2015, 129/2017, 42/2018) i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti obvezni provoditi sveobuhvatnu, kontinuiranu ugovorenu bolničku zdravstvenu zaštitu kroz 24 satno radno vrijeme. Članak 12. Odluke o osnovama za sklapanje ugovora za provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 56/2017, 73/2017, 30/2018, 35/2018, 119/2018, 32/2019, 62/2019, 94/2019, 104/2019, 22/2020, 84/2020, 123/2020, 147/2020, 12/2021, 45/2021, 62/2021, 144/2021, 10/2022, 63/2022, 68/2022, 78/2022, 115/2022, 133/2022, 156/2022, 7/2023, 14/2023, 37/2023, 50/2023, 58/2023, 131/2023, 134/2023, 25/2024, 51/2024, 77/2024, 118/2024) propisano je da je ugovorna zdravstvena ustanova obvezna u slučaju spriječenosti u provođenju zdravstvene zaštite osigurati zamjenu u skladu s odredbama Općih uvjeta ugovora o provođenju bolničke zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Člankom 193. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 100/18., 125/19., 147/20., 119/22., 156/22., 33/23. i 36/24.) propisano je da su zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Istim Zakonom je propisano i da zdravstveni radnik ne smije napustiti mjesto rada dok ga ne zamijeni drugi radnik, iako je njegovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Isto tako, odredbom članka 242. stavka 1. točke 23. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, propisano je da će se novčanom kaznom kazniti zdravstvena ustanova ako ne osigura kontinuitet zdravstvene zaštite odnosno ako dopusti da zdravstveni radnici napuste mjesta rada bez zamjene drugog radnika, ako se time dovodi u pitanje sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Odredbom čl. 19. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) propisano je da nema prekršaja kad je počinitelj ostvario njegova propisana obilježja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Počinitelj će se osloboditi od kazne za počinjeni prekršaj kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neiskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo. U konkretnom slučaju bez sumnje možemo utvrditi da je učinjeno zlo (prekovremeni rad) manje zlo od onog koje je prijetilo (smrt pacijenata, ugrožavanje zdravlja i dr.). Kao bitnu okolnost, navodi se da je prilikom organizacije rada, koja je dovela do evidentiranog broja prekovremenih sati radnika, uzeta u obzir i namjera izbjegavanja počinjenja teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi, propisanog člankom 183. Kaznenog zakona („Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24.) – Ne pružanje medicinske pomoći u hitnim stanjima, za koje djelo je propisana kazna zatvora do 3 godine. Dopustivši prekovremeni rad duži od dopuštenog (učinjeno je zlo manje od onog koje je prijetilo), postupalo se u krajnjoj nuždi koja isključuje protupravnost, pa u konkretnom slučaju smatraju da nema ni prekršaja, osobito s toga što je, sukladno odredbi članka 28. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku i koja se mora neprekidno osigurati, u smislu odredbe članka 193. stavka 1. i stavka 13. te odredbe članka 195. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Također Ustavom i zakonom o zdravstvenoj zaštiti svakoj osobi je zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu, propuštanjem pružanja zdravstvene pomoći počinjeno bi bilo i kazneno djelo. Dakle, u svim slučajevima kada je organizacija rada bila takva da je bilo potrebno da radnici rade u radnom vremenu koje nije usklađeno sa odredbama Zakona o radu, bila je to posljedica postupanja sukladno odredbama prethodno navedenih propisa, a sve radi osiguravanja pružanja neodgodive i krajnje nužne zdravstvene zaštite u kontinuitetu, tijekom 24 sata dnevno. U suprotnom, da se poslodavac strogo pridržavao ograničenja propisanih odredbama Zakona o radu, uz istovremeno poštovanje Odluke Vlade Republike Hrvatske o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, Odluke o proglašenju pandemije i mobilizacije radnika te nedostatak zdravstvenog kadra i okolnosti pandemije kao okolnost na koju nije mogao utjecati, pružanje kontinuirane zdravstvene skrbi pacijentima, ne bi se moglo osigurati te bi život i zdravlje građana bili ugroženi. Slijedom svega navedenog I. II., III. I IV. okrivljeni mole Naslovni sud da uzme u obzir sve navode iz ove Pisane obrane kako bi se tijekom daljnjeg postupka utvrdilo da u konkretnom slučaju postoje okolnosti koje isključuju krivnju nadzirane pravne osobe te odgovornih osoba u pravnoj osobi odnosno da ne postoji prekršajno pravna odgovornost, kako su to i drugi sudovi u ovakvim predmetima odlučili( Presuda: 18.Pp G-1779/16, Presuda: Pp 4. G-863/18-7, Presuda: Pp 4. G-858/18-7, Presuda: Pp 4. G-848/18-7, Presuda: Pp 4. G-853/18-8, Presuda: Pp 4. G-868/18-8, Presuda: Pp G-352/16-37, Presuda: Pp-2650/2023-6, Presuda Pp-3646/2025-6) te da donese Presudu u smislu odredbe članka 182. Prekršajnog zakona te ih oslobodi od optužbe, kao i da troškovi vođenja prekršajnog postupka padnu na teret proračunskih sredstava suda u smislu odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona.
4. II okrivljenica je u svojoj obrani navela kako se pridružuje zajedničkoj pisanoj obrani time da je istaknula da mjesečno plaća kredit u iznosu od 600,00 eura, uzdržava punoljetnu kćer koja je student u Zagrebu, nikada nije prekršajno kažnjavana, ravnatelj je 7 godina. Njihova bolnica je od 16. studenog 2020. od strane nadležnog Ministarstva imenovana kao covid centar te su nakon toga bili dužni na adekvatan način zbrinjavati covid pacijente provoditi trijažu i redovnu zdravstvenu skrb, oni su imenovani kao sekundarni covid centar no međutim u jeku pandemije u samoj 2022. su bili prisiljeni konstanto proširivati sam odjel te su imali više pacijenata na covid odjelu nego na odjelu kirurgije ili na internoj, točno je da su ovi liječnici i medicinske sestre koji su navedeni pod točkom I. odradili ove prekovremene sate uz prethodno potpisanu pisanu suglasnost, svi su im prekovremeni sati bili uredno plaćeni, oni su se bili prisiljeni na takav način organizirati, krajem 2021. na 2022. su dobili kratku pomoć iz Lipika i to u vidu 4 medicinske sestre koje su vrlo bozo otišle na bolovanje u više navrata su se obraćali ministarstvu i tražili pomoć, napominje kako nitko od pacijenata u tom periodu nije pretrpio nikakve štetne posljedice, moli sud da isto tako uzme u obzir da isto tako je i njihovo medicinsko osoblje tom prilikom bilo zaraženo covidom 19 pa je velik broj bio na bolovanju, u odnosu na liječnika GV napominje kako je on bio najmlađi zaposleni kirurg u to vrijeme u općoj bolnici Pakrac, podnio najveći dio tereta, svi navedeni sati su mu plaćeni, sve sate je odradio uz prethodno potpisanu suglasnost.
5. III okrivljenica je u svojoj obrani navela kako se pridružuje zajedničkoj pisanoj obrani, time da je istaknula da mjesečno plaća kredit u iznosu od 800,00 eura, uzdržava sina koji je učenik.
6. IV okrivljenica je u svojoj obrani navela kako se pridružuje zajedničkoj pisanoj obrani, time da je istaknula da mjesečno plaća kredit u iznosu od 600,00 eura, uzdržava dvoje djece od kojih je jedno školske dobi a drugi student.
7. U tijeku postupka nesporno je utvrđeno da je 63 radnika I okrivljene pravne osobe tijekom cijele 2022. radilo više od 180 sati prekovremeno, te da je radnik GV tijekom cijelog svibnja 2022. radio na način da nije imao tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno, spornim se pokazalo da li su okrivljenici u tom slučaju ostvarili biće dijela prekršaja odnosno postoje li okolnosti koje isključuju krivnju obzirom na postupanje u krajnjoj nuždi, odnosno uslijed djelovanja više sile pandemije virusa covid 19.
8 Radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Odluku o proglašenju epidemije bolesti covid 19 od 11. ožujka 2020. kojom je epidemija proglašena na području Republike Hrvatske i stupila je na snagu danom donošenja. Odlukom Ministarstva zdravstva o organizaciji i rasporedu zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe za vrijeme trajanja epidemije propisano je kako je ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan uzeti u obzir mjerilo rizičnosti za zdravstvene radnice trudnice i zdravstvene radnike s težim kroničnim bolestima a koji bi trebali neposredno pružati zdravstvenu zaštitu oboljelima od bolesti covid 19 dok su na primarnoj razini zdravstvene zaštite u izdvojenim ambulantama za pregled bolesnika pod sumnjom na zarazu virusom obvezni sudjelovati svi zdravstveni radnici u radnom odnosu u domu zdravlja te primarni zdravstveni ranici, dok se za raspored rada zdravstvenih radnika ovlašćuje ravnatelj. Odlukom o mjerama mobilizacije organizacije i rasporeda rada i radnog vremena promjene mjesta u uvjeta rada zdravstvenih ustanova od 14. ožujka 2020. određeno je da se određuje mobilizacija organizacija i raspored rada i radnog vremena promjena mjesta i uvjeta rada zdravstvenih ustanova i njihovih radnika te korištenje medicinske opreme sukladno potrebama provedbe mjere zaštita kućanstava tijekom pandemije. Odlukom od 26. studenog 2020. o privremenom pružanju zdravstvene skrbi oboljelima od bolesti covid 19 kod I okr. određeno je da će se u I okr. osigurati privremeno pružanje zdravstvene skrbi oboljelima od bolesti covid 19, zadužuje se ravnatelj zdravstvene ustanove da u suradnji s koordinatorom za organizaciju bolničkog liječenje pacijenata oboljelih od bolesti covid 19. Odlukom o proglašenju prestanka epidemije bolesti covid 19 na području Republike Hrvatske proglašen je prestanak epidemije dana 13. svibnja 2023., Odlukom o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama od 25. ožujka 2022. određena je zabrana zapošljavanja i u svim zdravstvenim ustanovama na području Republike Hrvatske.
9. Temeljem izvršenog uvida u novinski članak tportal.hr vidljivo je kako je Ministar zdravstva HR u sabornici tijekom aktualnog prijepodneva priznao da situacija u zdravstvenim ustanovama nije laka te da je potrebno prilagoditi sustav te je isto tako naveo kako će se osigurati posebna pomoć za bolnice u [adresa] i [adresa].
10. Dana 19. studenog 2021. upućeno je Ministarstvu zdravstva od strane I okrivljene pravne osobe zamolba za pomoć u kadru u kojoj je navedeno da se na odjelu liječi 23 pacijenta oboljelih od bolesti covid 19 čime je popunjena jedna trećina ukupnih bolničkih posteljnih kapaciteta, u bolnici su zaposlene 102 medicinske sestre zbog bolovanja, izolacije, samoizolacije rodiljinog dopusta odsutno je 20 sestara od kojih 8 nema zamjenu zbog nedostatka kadra na tržištu rada, u bolnici radi 43 doktora medicine od kojih je 13 starijih od 60 godina, 4 liječnika ima produžen radni odnos nakon navršenih 65 godina (rade s pola radnog vremena), liječnici i specijalisti interne medicine pokrivaju odjel, polikliniku, hemodijalizu i rad s pacijentima oboljelima od bolesti covid 19 od kojih je 1 stariji od 65 godina, jedan stariji od 63 godine, jedna liječnica je trudna, u bolnici su 4 anesteziologa, 1 stariji od 60 godina, bolnica nema zaposlene liječnike specijaliste infektologije i pulmologije, a s postojećim pacijentima pokrivaju i trijažu i rad sa suspektnim pacijentima dok je na hemodijalizi 29 pacijenata, s redovnog rada sa osnovnih odjela povukli su 15 sestara za rad s covid 19 pacijentima, što znači da svi rade ubrzano i godišnji odmori se ne koriste, 11 sestara iz JIL nalaze se na bolovanju koji kadar je nužan za skrb pacijenata koji se nalaze na respiratoru te mole da im se osigura 10 medicinskih sestara/tehničara/prvostupnika barem jednog fizioterapeuta koji bi bio na raspolaganju minimalno 4 sata za potrebe pacijenata oboljelih od bolesti covid 19. Bolnica se za pomoć obratila i stožeru civilne zaštite Požeško-slavonske županije dopisom od 09. studenog 2021. u kojem uz navode koji su istaknuti i u zamolbi Ministarstva zdravstva navode kako bolnica nije predviđena za toliki broj pacijenata kojima je nužna terapija kisikom odnosno nemaju toliko redovnih stacionarnih priključaka za kisik, optimalne količine kisika bile bi 50 boca od 40 litara, bolnica ima centralni spremnik kisika ali nema dovoljan broj priključaka koji bi zadovoljio njihove potrebe time da se postojeći priključi raspoređeni najviše u jedinici intenzivnog liječenja, centralni spremnik za kisik pokriva potrebe bolnice za 3 dana. Iz Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad vidljivo je da je zaposlenik bolnice OR bio na bolovanju u periodu od 05. svibnja 2022. do 18. rujna 2022., iz aneksa ugovora o radu koji je sklopljen sa doktorom medicine MR i I okr. sud je utvrdio da je člankom 1. ugovoreno kako će radnik raditi u nepunom radnom vremenu od 24 sata tjedno sukladno Zakonu o radu i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je potpisan od strane I i II okr. te navedenog radnika. Iz priloženih evidencija o radnom vremenu radnika navedenih pod točkom I. doista je vidljivo da su isti radili na način kao što je to opisano pod točkom I., a isto tako je vidljivo da GV tijekom svibnja 2022. nije koristio tjedni odmor u trajanju od 24 sata neprekidno. Iz evidencije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za I okr. i strukturu ostvarenih bolovanja sud je utvrdio kako je u bolnici tijekom 2022. bilo na bolovanju ukupno 666 djelatnika, ukupan broj sati bolovanja je iznosio 56248 sati a ukupan broj dana bolovanja 7031 dan.
11. Odredbom članka 65. stavka 4. Zakona o radu propisano je da prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje. Odredbom članka 229. stavak 1. i 2. točke 16. Zakona o radu propisno je da će se poslodavac i odgovorna osoba poslodavca kazniti novčanom kaznom ako rad radnika koji radi prekovremeno, traje ukupno duže od pedeset sati tjedno, ili ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od sto osamdeset sati godišnje, ili ako traje duže od dvjesto pedeset sati godišnje kada je prekovremeni rad duži od sto osamdeset sati godišnje ugovoren kolektivnim ugovorom (članak 65. stavci 3. i 4.).
12. Odredbom članka 193. stavka 1. i 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne su neprekidno pružati zdravstvenu zaštitu. Rad u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost može se organizirati u jednoj ili više smjena, turnusu i na druge načine u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Najduže ukupno trajanje radnog vremena u tjednu, uključujući prekovremeni rad, ne može iznositi više od prosječno 48 sati u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca. Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu zbog potrebe posla može iznositi i više od prosječnih 48 sati, ali samo ako je radnik dao prethodni pisani pristanak na takav rad. Odredbom članka 15. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da kontinuiranost zdravstvene zaštite postiže se ukupnom organizacijom zdravstvene djelatnosti, osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja pruža neprekidnu zdravstvenu zaštitu stanovništvu kroz sve životne dobi. U osiguranju kontinuiranog djelovanja, sustav zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj mora biti međusobno funkcionalno povezan i usklađen.
13. Okrivljenici su se tijekom postupka u svojoj obrani očitovali na način da se ne smatraju krivim navodeći kako je proglašenjem pandemije virusa covida 19 došlo do nastupanja više sile, a viša sila je (vis maior), događaj (okolnost, činjenica) koji nastaje izvan sfere djelovanja subjekta i neovisno o njegovoj volji, ima moć jaču od moći subjekta, ne može se predvidjeti, otkloniti ni izbjeći. Viša sila je događaj (okolnost) mora biti izvanjski, a može biti riječi o prirodnom događaju (npr. potres, poplava, udar groma, odron kamenja i sl.), ali i o ljudskoj radnji (npr. rat, nemiri, napad naoružane osobe, podmetnuti požar i sl.); događaj mora za subjekta biti neočekivan, izvanredan, atipičan, i stoga nepredvidiv; događaj mora biti snažnije sile od sile subjekta, tako da ga subjekt, i da ga je mogao predvidjeti, nije mogao otkloniti ili izbjeći.
14. Okrivljenici u svojoj obrani također navode da su obzirom na sve opisane okolnosti postupali u krajnjoj nuždi da bi osigurali neprekidnu zdravstvenu skrb za pacijente, krajnja nužda je situacija kada je djelo, koje se inače kažnjava, učinjeno radi otklanjanja od sebe ili od drugoga istodobne ili izravno predstojeće neskrivljene opasnosti koja se na drugi način nije mogla ukloniti. Prvi je oblik krajnje nužde ako je pritom učinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo, a drugi ako je učinjeno zlo jednako onomu koje je prijetilo. Zakon razlikuje krajnju nuždu koja je razlog isključenja protupravnosti, pa sud donosi presudu kojom se optuženik oslobađa optužbe jer djelo učinjeno u krajnjoj nuždi nije kažnjivo, te krajnju nuždu kao razlog isključenja kažnjivosti, kada sud donosi presudu kojom se optuženik proglašava krivim, ali se oslobađa kazne. Ne može se pozivati na krajnju nuždu osoba koja je dužna izlagati se opasnosti; no ni od tih osoba ne može se tražiti žrtvovanje, pa one imaju pravo na krajnju nuždu ako se od njih zahtijevaju radnje koje znače sigurnu, odnosno visoko vjerojatnu smrt ili tešku tjelesnu ozljedu.
15. Ključni elementi krajnje nužde: opasnost: postoji stvarna, neskrivljena opasnost koja je istodobna ili neposredno predstojeća. Nužnost: opasnost se nije mogla ukloniti na drugi način. Razmjernost: zlo koje je učinjeno (djelo) mora biti manje ili jednako zlu koje je prijetilo (opasnost). Namjera: djelovanje mora biti usmjereno isključivo na sprječavanje opasnosti. Posljedice: isključivanje protupravnosti: Ako je učinjena šteta manja od prijetnje, djelo nije kazneno djelo i osoba se oslobađa optužbe. Isključivanje kažnjivosti: ako je učinjena šteta jednaka prijetnji, osoba je proglašena krivom, ali se oslobađa kazne.
16. Sud smatra kako su u ovom slučaju o odnosu na oba prekršaja ostvareni elementi krajnje nužde budući je obzirom na proglašenu epidemiju covid 19 i veliki broj preminulih postojala stvarna neskrivljena opasnost da takav broj preminulih pacijenata bude još veći ukoliko se ne osigura neprestana zdravstvena skrb, nije postojala nikakva mogućnost da se na drugi način opasnost od širenja epidemije otkloni, isto tako je nesporno kako je zlo koje je učinjeno odnosno prekovremeni rad djelatnika bolnice koji je bio duži od zakonom propisanog bilo manje od zla koje je prijetilo odnosno od većeg broja preminulih pacijenata, uzevši u obzir kako su svi navedeni radnici pristali da rade na takav način, te su im svi prekovremeni sati bili plaćeni, a iz broja ostvarenih sati bolovanja te broja zaposlenika na bolovanju tijekom 2022. je jasno vidljivo kako se rad u bolnici nije mogao na drugačiji način organizirati pa je time i učinjena šteta manja od one koja je prijetila, time da sud smatra kako je Zakon o zdravstvenoj zaštiti u ovom slučaju lex specialis u odnosu na opisanu odredbu iz članka 65. stavka 4. Zakona o radu, pa sud stoga smatra da u konkretnom slučaju nesporno postoje okolnosti koje isključuju protupravnost, te ih je sud uz primjenu odredbe članka 182. točke 2. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
17. Svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Republike Hrvatske.
U Bjelovaru, 21. listopada 2025.
Zapisničar
Nacrt odluke izradila:
Marina Makar Božović, v. r.
viša sudska savjetnica- specijalista
ĆV, v. r.
SUDAC-MENTOR:
DR, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka bez naplate takse.
Dostaviti:
- I, II, III i IV okrivljenicima
- tužitelju
- branitelj I okr.
