Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-746/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke u kaznenom postupku protiv okrivljenog ĐA, zbog kaznenog djela iz članka 113. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Zadru i okrivljenika ĐA, protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovnog broja K-249/2020, od 24. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. Prihvaćajući žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, a povodom te žalbe kao i žalbe okrivljenika ĐA po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljenika ĐA je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim okrivljenika ĐA zbog kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja, iz članka 113. KZ/11 te ga je, na temelju te odredbe, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci, u koju kaznu je, na temelju članka 54. KZ/11, okrivljeniku uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru, od 17. lipnja 2019., do 8. studenog 2019.
2. Na temelju članka 69. KZ/11, okrivljeniku ĐA izrečena je sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, koje liječenje može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 3 (tri) godine. Ova sigurnosna mjera izrečena uz kaznu zatvora se izvršava u okviru zatvorskog sustava ili zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, pod uvjetima određenim posebnim propisom.
3. Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 80/22, dalje u tekstu: ZKP/08), naloženo je okrivljeniku ĐA snositi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 100,00 eura odnosno 753,45 kuna, troškove iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 u visini od 7.764,82 eura, odnosno 58.504,00 kuna (trošak toksikološkog vještačenja) odnosno sveukupno 7.864,82 eura, odnosno 59.257,45 kuna sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. Također je određeno da će o troškovima kaznenog postupka, čija će visina eventualno biti poznata nakon donošenja presude, biti odlučeno naknadno posebnim rješenjem.
4. Protiv ove presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se, "zbog bitne povrede postupka, ukine pobijana presuda, odnosno da se ista, zbog ostalih izloženih povreda, preinači na način da se okrivljenika osudi za kazneno djelo počinjeno svjesnim nehajem te osudi na kaznu kako je to predloženo optužnim aktom".
5. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio i okrivljeni ĐA, po svom branitelju Jurici Kvartuču odvjetniku u Zadru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kaznenopravnoj sankciji i sigurnosnoj mjeri te odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
7. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, po obavljenom uvidu, vratilo ovom sudu na daljnji nadležni postupak.
8. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zadru je osnovana, dok je žalba okrivljenika ĐA bespredmetna.
9. Žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka, državni odvjetnik je u svojoj žalbi pravno označio kao povredu iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, ističući kako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi, kao i razlozima presude, a opisujući način na koji bi bila ostvarena ta bitna povreda odredaba kaznenog postupka, državni odvjetnik ističe kako je okrivljeniku stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela sa svjesnim nehajem kao oblikom krivnje, međutim sud da je izmijenio činjenični opis kaznenog djela, ocjenjujući da je ovo djelo počinjeno s nesvjesnim nehajem, no da je samo djelomično izmijenio činjenični opis, s obzirom da je, glede posljedice, odnosno okrivljenikovog stava prema istoj, opisano postupanje sa svjesnim nehajem. Naime, da je u činjeničnom opisu zadržan i opis svjesnog nehaja u dijelu kada je okrivljenik "olako držao da do toga (ispaljenja hica) može doći". Na taj način da su u činjeničnom opisu obuhvaćeni i svjesni i nesvjesni nehaj, što da izreku presude čini nerazumljivom, ali i proturječnoj samoj sebi te razlozima presude u kojoj sud obrazlaže da je okrivljenik djelo počinio s nesvjesnim nehajem. Osim toga, da se i u obrazloženju presude navodi da je okrivljenik s oružjem postupao "olako", stavljajući prst na obarač, a dalje da nije bio svjestan da može doći do opaljenja i smrtne posljedice, na koji način da je i samo obrazloženje prvostupanjske presude nerazumljivo i proturječno samoj sebi.
10. U potpunosti je u pravu državni odvjetnik kada u svojoj žalbi ukazuje na navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, a na koju ovaj drugostupanjski sud pazi i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 476. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08), budući da je izreka prvostupanjske presude doista nerazumljiva i proturječna sama sebi i razlozima presude, radi čega se čitava presuda ne može ispitati.
10.1. Naime, optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, koja je izmijenjena u činjeničnom opisu podneskom od 6. rujna 2021. (list 348 spisa), okrivljeniku je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela prouzročenja smrti iz nehaja iz članka 113. KZ/11, počinjenog sa svjesnim nehajem ("iako svjestan da time može ispaliti hitac, ali olako držeći da do toga neće doći"), međutim, nakon provedenog dokaznog postupka, prvostupanjski sud je, ocjenjujući da se u konkretnom slučaju radi o nesvjesnom nehaju, odlučio izmijeniti činjenični opis kaznenog djela, na način da je iz činjeničnog opisa kaznenog djela izbacio riječ "napunjeni" te riječi "iako svjestan da time može ispaliti hitac", umjesto kojih je umetnuo riječi "iako bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan".
10.2. Ovako koncipiran činjenični opis kaznenog djela za koji je okrivljenik u konačnici i proglašen krivim je u potpunosti nerazumljiv. Naime, u njemu je nakon opisane izmjene u potpunosti izostala intelektualna sastavnica krivnje, u pogledu svijesti okrivljenika o biću djela pa se tako ne navodi je li okrivljenik bio svjestan da svojim postupanjem može ostvariti bitna obilježja kaznenog djela (ali je lakomisleno smatrao da do toga neće doći) ili toga nije bio svjestan (iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti), dok činjenični opis sada sadržava obje voljne sastavnice krivnje, i svjesnog i nesvjesnog nehaja, što je krajnje kontradiktorno jer jedna voljna komponenta krivnje isključuje drugu. Ovakav zahvat suda u činjenični opis kaznenog djela izreku presude čini u cijelosti nerazumljivom jer nije jasno za koji oblik krivnje je okrivljenik proglašen krivim, a pored toga, opisana izreka presude je proturječna i razlozima jer prvostupanjski sud na više mjesta obrazlaže kako je okrivljenik kazneno djelo počinio s nesvjesnim nehajem, što međutim ne proizlazi iz izreke. Na taj način doista je, kako to potpuno ispravno ističe državni odvjetnik u svojoj žalbi, ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, budući da je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi kao i razlozima presude do mjere da se čitava presuda ne može ispitati jer je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje u svom činjeničnom opisu sadržava voljnu komponentu i svjesnog i nesvjesnog nehaja. Zbog toga je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje je do sada izveo, a po potrebi i druge, ako to zahtijevaju interesi kaznenog postupka, koji bi mogli biti od koristi u svrhu svestranog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, nužnog da bi se donijela pravilna i zakonita presuda u ovom postupku, nakon čega će savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno, a isto tako i u svezi s ostalim dokazima, nakon čega će donijeti novu zakonitu presudu, koju će potom valjano i potpuno obrazložiti sukladno odredbi članka 459. ZKP/08, pri čemu će otkloniti povrede zakona na koje mu je ukazano ovim rješenjem. Postupajući u smislu odredbe članka 487. stavka 4. ZKP/08, razmatrajući navode žalbe okrivljenika u pogledu žalbene osnove pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja za kazati je kako se za sada ne mogu prihvatiti prigovori istaknuti u tom pravcu, ali se skreće pozornost prvostupanjskom sudu da bi prilikom ponovnog ispitivanja vještaka balističke struke bilo potrebno raspraviti pitanje je li okolnost da je sporni pištolj prethodno bio rastavljan i ponovno sastavljan mogla utjecati na rezultate nalaza o mogućnosti samoopaljivanja tog pištolja ili ne. Isto tako, prilikom ponovnog ispitivanja vještakinja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu je potrebno da iste razjasne na temelju čega su utvrdile da je kod okrivljenika bila prisutna epilepsija, je li ta bolest i na koji način utjecala na organska oštećenja mozga i je li mogla utjecati na mogućnost shvaćanja i vladanja voljom od strane okrivljenika, a ako to nije u domeni njihove struke da navedu koja bi bila specijalnost vještaka koji bi bio ovlašten odgovoriti na takvo pitanje. O svim svojim utvrđenjima, kao i o konačnoj odluci suda, bez obzira na to kakav će biti zaključak u pogledu krivnje okrivljenika, prvostupanjski sud je dužan dati jasne, uvjerljive i neproturječne razloge, što se odnosi i na sve druge odlučne činjenice, koje su nužne za donošenje zakonite odluke u ovom predmetu.
12. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci, sukladno odredbi članka 483. stavka 1. ZKP/08.
Split, 21. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Maria Majić
