Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-eun-28/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Dražena Kevrića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijaliste Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu predaje tražene osobe RK, zbog kaznenog djela iz članka 205. stavak 1.b i drugih Kaznenog zakona Republike Češke, odlučujući o žalbi tražene osobe podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 12. rujna 2025., broj Kv-eun-8/2025., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tražene osobe RK kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Splitu od 12. rujna 2025., broj Kv-eun- 8/2025., pod točkom I izreke, na temelju članka 29. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa državama članicama Europske unije ("Narodne novine", broj 91/10., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/2018., 70/19., 114/20. i 18/24. - dalje: ZPSKS-EU), odobrena je predaja Republici Češkoj tražene osobe RK, državljanina Republike Češke, na temelju Europskog uhidbenog naloga Općinskog suda u Pragu od 30. siječnja 2024., broj 2 T35/2022, izdanog na temelju presude Općinskog suda u Pragu od 12. rujna 2022., broj 2 T 35/2022, koja je postala pravomoćna 6. prosinca 2023. radi izvršenja kazne zatvora u trajanju od tri godine izrečene mu zbog počinjenja kaznenih djela iz članka 205. stavka 1.b, stavka 2. i 3., članka 234. stavka 1., članka 178. stavka 1. i 2., članka 209. stavka 1. i 3., članka 181. stavka 1.a Kaznenog zakona Republike Češke.

2. Pod točkom II izreke, a s obzirom da se tražena osoba RK nije odrekao primjene načela specijalnosti, određeno je da se njegova predaja odobrava pod uvjetom da se bez dopuštenja Republike Hrvatske, za djela počinjena prije predaje tražena osoba ne smije: kazneno goniti niti se protiv nje smije izvršiti kazna zatvora u državi izdavanja; predati drugoj državi članici radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora te izručiti trećoj državi radi kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora.

3. Pod točkom III izreke, na temelju članka 35. stavka 1. ZPSKS-EU određeno je da će predaju tražene osobe nadležnim tijelima Republike Češke izvršiti Ured S.I.Re.N.E. Ministarstva unutarnjih poslova.

4. Protiv tog rješenja pravodobne žalbe podnijela je tražena osoba RK, osobno i po branitelju Vinku Ljubičiću, odvjetniku iz Splita. U osobno podnesenoj žalbi, bez izričitog navođenja žalbenih osnova, tražena osoba se protivi predaji, a u žalbi podnesenoj putem branitelja Vinka Ljubičića, zbog "bitnih povreda postupka, povrede temeljnih prava okrivljenika zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske Unije", predlaže ukinuti pobijano rješenje te "donijeti novo rješenje kojim se odbija izvršenje europskog uhidbenog naloga Općinskog suda u Pragu i predaja RK [adresa]". Budući da se obje žalbe međusobno nadopunjuju, bit će razmatrane kao jedinstvena žalba.

5. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

6. Žalba nije osnovana.

7. Iako žalitelj u žalbi uvodno ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, u nastavku žalbe tu žalbenu osnovu ne obrazlaže, a Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nije utvrdio da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 4. ZKP/08.

8. Tražena osoba RK u žalbi tvrdi da hrvatski sud ne bi smio izvršiti predaju, već iskoristiti zakonsku mogućnost odbijanja predaje radi zaštite prava okrivljenika jer da je presuda Općinskog suda u Pragu (radi čijeg izvršenja kazne zatvora je izdan europski uhidbeni nalog) donesena u odsutnosti okrivljenika, pa je to bitan razlog koji dovodi u pitanje osnovanost predmetne predaje, a priznanje takve presude bez prethodne dostave je protivno hrvatskom pravu i odredbama ZPSKS- EU. Osim toga ističe da okrivljenik nije bio uredno pozvan na raspravu, nije ga zastupao branitelj na tom suđenju, nije imao mogućnost iznijeti obranu, niti je svojim postupcima izričito ili prešutno pristao na presudu u odsutnosti, dakle nije mogao ostvariti osnovna braniteljska prava tijekom suđenja pa se predaja u takvim okolnostima protivi načelu pravičnog suđenja i svrsi europskog uhidbenog naloga. Zatim tvrdi da presuda nije osobno uručena, niti je tražena osoba bila upoznata s postupkom protiv njega pa nije niti imao mogućnosti da protiv presude pravodobno reagira, što dovodi u sumnju pravičnost cjelokupnog postupka. Osim toga, ovakvim postupanjem tijekom suđenja da su mu povrijeđena prava zajamčena kako hrvatskim Ustavom i zakonima, tako i pravom Europske unije i Poveljom EU o temeljnim pravima. Smatra da načelo uzajamnog priznavanja kao temelj europskog uhidbenog naloga ne smije ići na uštrb temeljnih prava te da se pravičnost postupka ne može zadovoljiti naknadnim saniranjem povreda (dostavom presude nakon predaje i omogućavanjem obnove postupka) pa da predaja u tim okolnostima nije svrhovita niti dopuštena.

8.1. Suprotno takvim žalbenim razlozima, ovaj drugostupanjski sud drži da je ispravno prvostupanjski sud zaključio kako ne postoje ni obligatorni, a niti fakultativni razlozi zbog kojih bi odbio izvršenje predmetnog europskog uhidbenog naloga, pa tako niti oni na koje se poziva žalitelj. U pobijanom je rješenju za svoja utvrđenja prvostupanjski sud dao jasne i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

8.2. Iako je u pravu žalitelj kada tvrdi da je presuda Općinskog suda u Pragu od 12. rujna 2022., broj 2 T 35/2022 donesena u odsutnosti tražene osobe, te da traženoj osobi nije bio osobno uručen poziv s naznakom mjesta i vremena održavanja rasprave na kojoj je donesena citirana presuda, prvostupanjski sud nije mogao odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga. Naime, na temelju članka 21. stavka 2. ZPSKS-EU sud može odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga izdanog u svrhu izvršavanja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode izrečene presudom donesenom u odsutnosti, osim u slučajevima koji su navedeni pod točkama 1. do 4. članka 21. stavka 2. ZPSKS-EU.

8.3. U konkretnom slučaju, iz podataka navedenih u obrascu u smislu članka 18. ZPSKS-EU proizlazi da će država izdavanja - Republika Češka, traženoj osobi RK, kojem presuda donesena u odsutnosti nije bila osobno uručena, a tijekom suđenja je bio zastupan po branitelju postavljenom po službenoj dužnosti, istu presudu osobno uručiti odmah nakon predaje državi izdavanja, uz pouku da u zakonom propisanom roku ima pravo podnijeti zahtjev za obnovu postupka ili žalbu slijedom kojih se može provesti postupak opisan u točki 3. članka 21. stavka 2. ZPSKS-EU. Stoga se, suprotno stavu žalitelja, radi o situaciji predviđenoj u članku 21. stavku 2. točki 4. ZPSKS-EU kada prvostupanjski sud nije mogao odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga, jer je evidentno da je tražena osoba bila zastupana od strane odvjetnika, kao stručne osobe, čime su njena prava kao osobe kojoj je suđeno u odsutnosti bila osigurana i zaštićena, kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski sud.

8.4. Pri tome treba reći da je odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga citiranom zakonskom odredbom propisano kao mogućnost, dakle fakultativne je prirode, a za predaju tražene osobe ne moraju biti ostvarene sve zakonske pretpostavke iz članka 21. stavka 2. točaka 1. do 4. ZPSKS-EU pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da, uz činjenicu da je ostvarena zakonska pretpostavka za predaju tražene osobe iz članka 21. stavka 2. točke 2. i 4. ZPSKS-EU, sve ostale okolnosti iz članka 21. stavaka 1. i 3. ZPSKS-EU, nasuprot mišljenju žalitelja, nisu odlučne za predaju tražene osobe u konkretnom slučaju, niti je sud u postupku izvršenja europskog uhidbenog naloga bio ovlašten ocjenjivati zakonitost i pravičnost kaznenog postupka u kojem je traženoj osobi suđeno u odsutnosti, kako to pogrešno smatra žalitelj.

8.5. Konačno, na sve citirane žalbene tvrdnje, kao i na navode tražene osobe da se "pravičnost postupka ne može zadovoljiti naknadnim saniranjem povreda", treba odgovoriti da je europski uhidbeni nalog instrument međusobne pravosudne suradnje između država članica Europske unije koji se temelji na načelima uzajamnog priznavanja između država članica (članak 3. ZPSKS-EU) i učinkovite suradnje (članak 4. ZPSKS-EU), a ta načela zasnivaju se i na presumpciji pravičnog uređenja kaznenog postupka u tim državama, odnosno postojanja takve zakonske regulative država članica koja, usklađena s pravnom stečevinom Europske unije, predviđa mehanizme zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući i pravo na pravično suđenje. Stoga europski uhidbeni nalog stvara pravnu obvezu i moralnu odgovornost nacionalnih sudova država izvršenja naloga da odobre predaju tražene osobe, osim u slučaju postojanja malobrojnih i izričito propisanih razloga za odbijanje predaje. Niti jedan od tih razloga (navedenih u člancima 20. i 21. ZPSKS-EU) nije dvojba u pravičnost kaznenog postupka u državama članicama, pa sud države izvršenja nije ovlašten niti sumnjati u pravičnost postupka koji će se tek (eventualno) voditi protiv tražene osobe nakon njene predaje.

9. Nadalje, tražena osoba u žalbi ponavlja svoje tvrdnje kako će njegovim izručenjem Republici Češkoj biti ugrožen njegov život jer da će ga "ubiti", kao što je "Češka ubila 4 svjedoka koji su morali svjedočiti protiv osobe zvane DK" u drugom kaznenom predmetu, a da je on "5. i zadnji svjedok kojeg Češka policija hoće da ubije".

9.1. U odnosu na takve žalbene navode tražene osobe za istači je da je riječ o tvrdnjama subjektivnog karaktera, za koje žalitelj nije pružio nikakve dokaze, koji su očito usmjereni isključivo na pokušaj ishodovanja odluke kojom bi se trebao odbiti zahtjev Republike Češke za izručenje tražene osobe RK temeljem izdanog europskog uhidbenog naloga.

10. Nadalje, tražena osoba u žalbi ističe da je narušenog zdravlja, boluje od teških kroničnih bolesti i zahtijeva kontinuiranu medicinsku skrb pa da postoji opravdana zabrinutost da bi njegova predaja u ovako pogoršanom zdravstvenom stanju mogla ugroziti njegov život ili dovesti do značajnog pogoršanja zdravlja, te da predaja bez jamstva odgovarajuće medicinske skrbi predstavlja kršenja njegova prava na zdravstvenu zaštitu zajamčenog Poveljom EU i povrijedila bi njegovo dostojanstvo. Stoga predlaže odgodu predaje dok se zdravstveno stanje bitno ne poboljša ili dok se ne osiguraju čvrsta jamstva adekvatne medicinske skrbi u drugoj državi.

10.1. Nasuprot izloženim žalbenim tvrdnjama, sukladno odredbama ZPSKS-EU, zdravstveni razlozi zbog kojih se žalitelj protivi predaji ne predstavljaju valjanu osnovu za odbijanje zahtjeva države tražiteljice, već eventualno temelj privremene odgode predaje tražene osobe. Naime, članak 35. stavak 3. ZPSKS-EU, predviđa, u slučaju ozbiljnih humanitarnih razloga poput opasnosti od očitog ugrožavanja života ili zdravlja tražene osobe, mogućnost privremene odgode već odobrene predaje. Stoga, u ovom stadiju odlučivanja o izvršenju europskog uhidbenog naloga zdravstveno stanje tražene osobe nije od utjecaja na odluku o odobravanju predaje tražene osobe po zahtjevu države tražiteljice.

11. Također, okolnosti koje tražena osoba ističe u žalbi, odnosno "ako je moguće da bi kaznu koju ima u Češkoj odslužio u Hrvatskoj" nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja niti predstavljaju razloge za odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga iz članka 20. ZPSKS-EU pa su žalbeni navodi tražene osobe u cijelosti neosnovani. Kako je izrečena kazna zatvora viša od četiri mjeseca, ne postoji zapreka da se tražena osoba preda radi izdržavanja kazne zatvora zbog kaznenih djela koja, evidentno, egzistiraju i u domaćem kaznenom zakonodavstvu, time da na pravilnost i zakonitost ove odluke ne utječe ni činjenica (istaknuta u žalbi i ničim potkrijepljena) da je "sud u Rimu odbio njegovo izručenje Republici Češkoj".

12. Slijedom iznesenog je, na temelju članka 132. ZPSKS-EU u vezi s člankom 494. stavkom 3. točkom 2. ZKP/08., odbijena žalba tražene osobe RK kao neosnovana, kako je i odlučeno u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović