Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2181/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Borisu Mimica kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Dječji vrtić Metković, Kralja Zvonimira 22, Metković, OIB: 35139106487, kojega zastupa zz ravnateljica ZO, a nju punomoćnik Goran Radonić, odvjetnik u Pločama, protiv tuženika FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Marijo Vrnoga, odvjetnik u Metkoviću, radi smetanja posjeda , odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Psp-17/2023 od 05. lipnja 2025., dana 21. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Psp-17/2023 od 05. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskom rješenje prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„ I. Time što je dana 10.08.2023. godine, na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /nova izmjera/, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /stara izmjera/, označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A površine 2 m2 koja je sastavni dio ovog rješenja, tuženik uklonio dio ograde počinio je čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužiteljice, dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /nova izmjera/, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /stara izmjera/ označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A površine 2 m2, pa je dužan uspostaviti ranije posjedovno stanje, na način da će vratiti željeznu ogradu koju je uklonio s dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /nova izmjera/, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /stara izmjera/ označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A površine 2 m2 i ubuduće se kaniti svakog takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 dana.“

2. Protiv tog rješenja žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga propisan odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22 i 114/22 dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da im se pruži posjedovna zaštita na dijelu nekretnine označene kao kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A površine 2 m2, time što je tuženik uklonio dio ograde te počinio čin smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja, sa zahtjevom da tuženik vrati željeznu ogradu koju je uklonio i ubuduće se kani svakog ovakvog ili sličnog smetanja posjeda.

6. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. tavak 2. točka 2., 4., 8., 9.,13. i 14. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije u pravu tuženik kada tvrdi da je pobijano rješenje doneseno uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer prvostupanjsko rješenje ne sadrži nikakve nedostatke zbog kojih ga ne bi bilo moguće ispitati pa ni nedostatke na koje tuženik neutemeljeno ukazuje u žalbi.

8. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti odlučne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

9. U provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se sporni prostor nalazi između parking prostora stambene zgrade te asfaltne ceste koja ide uz prostorije Dječjeg vrtića, za koju tužitelj smatra da se ne radi o asfaltnoj cesti, već o gospodarskom dvorištu vrtića,

-da uz navedeni parking prostor nedostaje dio ograde,za koju tužitelj navodi da ju je uklonio tuženik,

-da iz nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše iz [adresa] od 10. ožujka 2025. proizlazi da se predmetna površina nalazi u [adresa] između parking prostora stambene zgrade te asfaltne ceste koja ide uz Dječji vrtić Metković.,

-da je predmetna površina na kojoj se, nalazila metalna ograda prikazana je na Prilogu 1. – Skici lica mjesta likom A,B,C,D,A, ima površinu 2 m2 nalazi se na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) odnosno dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera).

- da iz iskaza saslušanog svjedoka BO, u bitnom proizlazi da da je tužitelj u posjedu ovog dijela nekretnine na kojem se nalazi željezna ograda jer se oko cijelog vrtića nalazi ista ograda, da nije osobno vidio kada je ograda skidana jer tada nije bio u vrtiću, ali zna da je prije toga nekoliko puta tuženik dolazio s nekim majstorima s namjerom da skida ogradu ali ga je odvratio od toga te mu kazao da „kako može skidati ogradu koja nije njegova“., međutim kuharica IO je kroz prozor vidjela kada je ograda skidana, pa nakon što je pozvana i policija, ravnateljica i on su tu bili prisutni kada je došao i tuženik, koji je kazao „da je on mislio pitati ravnateljicu“., a misli da je skinuto oko 10 m ograde jer se mogu parkirati 4-5 auta.

-da iz iskaza svjedoka EO komunalnog redara proizlazi da je skupa s kolegom JO bio pozvan od strane ravnateljice Dječjeg vrtića, na lice mjesta i ustanovili su da je pored Dječjeg vrtića skinuta ograda., da su kontaktirali sa upraviteljem zgrade tuženikom FO, pa kada su uvidom u katastarske podatke ustanovili da ta površina na kojoj se nalazi ograda ne pripada Gradu Metkoviću nego Dječjem vrtiću tako da to ne spada u njihovu nadležnost napustili su lice mjesta. Inače, da je ograda razdvajala površinu Dječjeg vrtića od površine zgrade i ona je u naravi prilazni put Dječjem vrtiću.

- da je svjedok JO u bitnom iskazao kao i svjedok ČO uz napomenu da je ograda je razdvajala cestu koja je izgrađena za potrebe vrtića i površinu zgrade koja je bila betonirana, ali ta površina zgrade nije parking, već cesta pripada vrtiću.

-da iz iskaza svjedoka HO proizlazi da je zaposlen u Gradu Metkoviću kao voditelj odsjeka za upravno-pravne poslove, i po pozivu tuženika CO izašao je na lice mjesta, odnosno na prostor između Dječjeg vrtića u Metkoviću i stambene zgrade. Zna da je tamo zatekao tuženika s kojim je razgovarao, a sjeća se da je razgovarao s ravnateljicom tužitelja, ali se ne sjeća je li ona bila na licu mjesta. Dio željezne ograde je tada već bio skinut. On im je predlagao da se dogovore pa je FO rekao da će se on ispričati ravnateljici. Ta željezna ograda je razdvajala prostor, odnosno put koji se nalazi uz Dječji vrtić i prostor koji pripada stambenoj zgradi, a misli da je tuženik upravitelj te zgrade jer mu se tako predstavio. Ne zna koji je status ovog puta koji se nalazi uz Dječji vrtić, ali svi je koriste za prolaz slobodno, a mislim da nije uknjižena kao nerazvrstana cesta. Prolaz iz zgrade izlazi na ovu cestu, a on je bio zatvoren ogradom.

-da je tuženik iskazao kako je samo izvršavao naloge upravitelja zgrade OZIRIS aencija d.o.o., te da je ograda stavljena na ivičnjak koji je u posjedu zgrade i stanara, a ne u posjedu Dječjeg vrtića.Da se radi se o površini koja je posjed zgrade i prilaz zgradi kao protupožarni put, pa kako je on direktor OZIRIS agencije, on je u ime agencije ono što su mu naredili vlasnici stanova, angažirao radnike koji su uklonili dio ograde.

- da je sud u potpunosti poklonio vjeru zz. tužitelja i iskazima saslušanih svjedoka jer su svi iskazivali suglasno u odnosu na činjenice uklanjanja predmetne ograde, iz čega proizlazi da je tuženik znao da je predmetna ograda u posjedu tužitelja položena na dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /nova izmjera/, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /stara izmjera/, i označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A površine 2 m2 (pobliže opisano u izreci pobijanog rješenja) ali usprkos tome ju je uklonio i na taj način počinio utuženi čin smetanja nekretnine tužitelja.

10. Prvostupanjski je sud na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene utvrdio da se tužitelj nalazi u faktičnom posjedu predmetne nekretnine te da je tuženik dana 10.08.2023. godine uklonio dio ograde i na taj način onemogućio tužitelja u njihovom posjedu predmetne nekretnine.

11. Odredbom čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed, dok je odredbom članka 10. stavak 1. ZV propisano da je posjednik stvari osoba koja ima faktično vlasništvo glede stvari.

11.1 Prema odredbi iz čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Odredbom čl. 22. st. 1. istog zakona određeno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

11.2. Konačno, odredbom je članka 27. stavka 1. ZVDSP propisano tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi mu sudska zaštita stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primijeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).

11.3. Prema pravnoj teoriji pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda je osoba koja je poduzela čin smetanja, a to znači da će, u slučaju kada čin smetanja posjeda poduzme jedna osoba u korist druge osobe, biti moguće ponijeti tužbu protiv osobe neposrednog izvršitelja čina smetanja, ili protiv osobe po čijem je nalogu ta osoba postupala, ili protiv njih oboje. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom i bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio. Stoga je i osoba koja je za drugoga izvršila čin smetanja posjeda pasivno legitimirana.

11.4. I sudska praksa je u odnosu na postavljeno pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je pasivno legitimirana, u parnici zbog smetanja posjeda, svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed, pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećega i ona u čiju je korist radnja obavljena a nije se od toga ogradila (tako i VSRH u odlukama Rev-1208/1996-2 od 8. siječnja 1998., Rev- 1024/21 od 12. rujna 2023.). Ovim je ujedno odgovoreno tuženiku na neosnovane žalbene razloge promašene pasivne legitimacije.

12. U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (odredba članka 441. ZPP-a).

13. Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (članak 20. stavak 1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

14. Kod prednjih utvrđenja koja imaju dovoljno čvrsto uporište u brojnim provedenim dokazima i njihovom valjanom ocjenom, pravilno je prvostupanjski sud pružio tužitelju zatraženu posjedovnu zaštitu jer su ovdje ostvarene pretpostavke koje pružanjem iste propisuju odredbe članka 21.i 22. ZV-a.

15. U tom pogledu pobijano rješenje sadrži odlučne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa neosnovano žalitelj u žalbi tvrdi da je činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari nije potpuno i pravilno utvrđeno.

16. Prvostupanjski je sud u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa neutemeljeno tuženik osporava ocjenu provedenih dokaza koje je dao prvostupanjski sud, a posebno iskaza saslušanih stranaka i svjedoka.

17. Naime, prvostupanjski sud je saslušao svjedoke opširno na način da je mogao ocijeniti govore li ovi svjedoci istinu, je li ono što iskazuju govore na temelju vlastitog opažanja, pa je na temelju iskaza saslušanih svjedoka, saslušanih stranaka kao i obavljenog očevida na licu mjesta, te ostalih priloženih isprava, a posebice fotografija lica mjesta odnosno nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. Marka Vukše iz [adresa] od 10. ožujka 2025., mogao dobiti potpuni uvid u stanje posjeda i izvršenom smetanju.

18. Kako je prema naprijed navedenom utvrđenju prvostupanjskog suda tuženik uklanjanjem dijela predmetne ograde na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /nova izmjera/, odnosno k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] /stara izmjera/, označeno u skici vještaka mjernika likom A, B, C, D, A zasmetao tužitelja u posjedu predmetne nekretnine to je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 22. stavak 1. i 2. ZV-a, kada je tužitelju pružio zatraženu zaštitu na predmetnoj nekretnini.

19. Žalbeni navodi tuženika da predmetni dio nekretnine u naravi predstavlja javnu cestu, odnosno dio nerazvrstane ceste su bez valjanog pravnog uporišta, obzirom da tu činjenicu tužitelj nije ničim dokazao, a iz svih provedenih dokaza proizlazi da je predmetna nekretnina u naravi dvorište u posjedu tužitelja.

20. Ostali žalbeni navodi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po prvostupanjskom sudu i na osnovi neutvrđenog činjeničnog stanja pri čemu tuženik u žalbi iznosi vlastitu interpletaciju i ocjenu provedenih dokaza iznoseći pojedine tvrdnje odnosno postojanje određenih činjenica koje prema tvrdnji tuženika ukazuju na drugačije činjenično stanje od onoga utvrđenog po prvostupanjskom sudu koje tvrdnje po ocjeni ovoga suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka koji nema objektivno uporište u sadržaju postupka.

21. Prvostupanjska odluka o troškovima postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni članka 154. stavak 1. te članka 155. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22 u daljnjem tekstu Tarifa). Tuženik određeno i ne pobija odluku o troškovima postupka, a u toj odluci na pravilnu primjenu materijalnog prava drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

22. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi koje ističe tuženik niti oni na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu tuženika i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje čime je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 21. listopada 2025.

SUDAC

Boris Mimica