Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: K-489/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Sandri Vučković kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Botica Stanić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika FF, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine „ br. 123/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021 – dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, poslovni broj: KO-DO- 416/2022, od , 26. svibnja 2022., precizirane 16. listopada 2025., nakon zaključene rasprave održane 16. listopada 2025. u nazočnosti zamjenice ODO Rijeka ČF, punomoćnika oštećenika odvjetnika LF, okrivljenika FF te branitelja odvjetnika Marka Vučinića, 21. listopada 2025. godine javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/2022, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: K-489/22 od 8. rujna 2022..

II. Na temelju odredbe čl. 453. t. 3. ZKP/08 okrivljenik FF, OIB;: [osobni identifikacijski broj], sin F i Č rođ. L, rođen **.**.1994. u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom školom za elektrotehniku i računalstvo, po zanimanju unaprjeđivač prodaje, zaposlen u PPD Croatia d.o.o. s mjesečnim primanjima od oko 850,00 eura, bez imovine, neoženjen, bez djece, s prebivalištem u [adresa], neosuđivan, na slobodi

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi

12. travnja 2022. u 19,05 sati u [adresa] upravljao osobnim vozilom marke „Renault Clio“ reg. oznake [registarska oznaka] krećući se odvojkom ulice za naselje Zamiščići iz smjera istoka u smjeru zapada, te dolaskom na raskrižje s kolnikom županijske ceste 5059 kod kbr. 248 protivno odredbi članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije propustio sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, već je vozilom ušao u raskrižje u namjeri skretanja udesno olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, što je imalo za posljedicu da je oduzeo prednost prolaska motocikla marke „Aprilia“ kojim je upravljao IF krećući se kolnikom županijske ceste 5059 iz smjera Praputnjaka u smjeru Škrljeva kojom prilikom je motocikl prednjim dijelom udario u prednji lijevi bočni dio osobnog vozila te je uslijed sudara motocikl odbačen ulijevo kada udara u osobno vozilo marke „Honda“ reg. oznake [registarska oznaka] koje se nalazilo parkirano izvan lijevog ruba kolnika, a vozač motocikla IF pada na kolnik i zadobiva teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma lijeve nadlaktične kosti, prijelom desne ključne kosti, prijelom V. grudnog kralješka, nagnječenje desnog pluća uz zrak u oba prsišta,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime da bi počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano po čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11.

III. Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci optužnicom broj KO-DO-416/2022 od 26. svibnja 2022. teretilo je okrivljenika FF da nije postupio po prometnom znaku izričitih naredbi „STOP“ i time oduzeo prednost motociklu kojim je upravljao IF. Na raspravi dana 16. listopada 2025. godine zastupnica optužbe izmijenila je činjenični opis navodeći da okrivljenik nije propustio sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.

1.1. Sud je ocijenio da navedena izmjena ne predstavlja bitnu izmjenu optužbe budući da se i dalje radi o istovrsnoj radnji – uključivanju sa sporedne na glavnu cestu i mogućem nepoštivanju pravila prednosti prolaska.

2. Okrivljenik se očitovao kako se ne smatra krivim za predmetno kazneno djelo.

3. Tijekom rasprave neposredno je saslušan vještak prometne struke Andrija Repušić.

3.1. Na temelju odredbe čl. 431.st.1.t.7. ZKP/08 pročitani su iskazi svjedoka IF sa zapisnika od dana 6.lipnja 2024., svjedoka TF i OF sa zapisnika od dana 14. siječnja 2025. godine; na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t.6.ZKP/08 pročitan je pisani nalaz i mišljenje vještaka Andrije Repušića.

3.2. Pročitana je materijalna dokumentacija i to: zapisnik o očevidu sa situacijskim planom (list 4 do 7), zapisnik o prisutnosti alkohola (list 8 do 9), otpusno pismo (list 46), uvjerenje Zavoda za sudsku medicinu (list 48), dopis Postaje prometne policije Rijeka s prilogom (list 88 do 89), dopis KBC Rijeka (list 90), dopis Zavoda za hitnu medicinu PGŽ (list 97), zapisnik o očevidu i rekonstrukciji (list 104) te je pregledana fotodokumentacija očevida (list 29 do 38). Kao posljednji dokaz prije iskazivanja okrivljenika pročitan je izvadak iz Kaznene evidencije.

4. U svojem iskazu okrivljenik je u bitnome naveo da je krenuo po nizbrdici te je stao na znak STOP. Uključio je desni pokazivač smjera, pogledao je ogledalo i nije vidio da bi netko dolazio, polako se spuštao dolje te je još jednom stao preko pješačkog prijelaza, a cijelo to vrijeme gledao je to ogledalo. S lijeve strane nalazi se zid i jako je nepregledno. Da bi se vidjela lijeva strana fizički se treba prepriječiti cijela desna kolnička traka. Kada je ušao u prometni trak došlo je do sudara. Naglasio je da je bio sumrak, da se na ogledalu vide samo svjetla, da ih on uistinu nije vidio. Već 13 godina tuda prolazi i nikada mu se ništa slično nije dogodilo. Na pješačkom prijelazu na kojem se zaustavio da nije u mogućnosti vidjeti u potpunosti lijevu stranu već se vidi zid i komad ceste u dužini od 5 metara i tek kada izađe vozilom na desnu kolničku traku može se u potpunosti vidjeti ulijevo, a tada ogledalo da više niti nije relevantno.

5. Na temelju provedenih dokaza, cijeneći iskaz okrivljenika te provedene dokaze pojedinačno i skupno, nesporno je da se dana 12. travnja 2022. u 19,05 sati u [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali okrivljenik koji je upravljao osobnim vozilom marke „Renault Clio“ reg. oznake [registarska oznaka] krećući se odvojkom ulice za naselje Zamiščići iz smjera istoka u smjeru zapada te oštećenik IF koji je upravljao motociklom marke „Aprilia“ krećući se kolnikom županijske ceste 5059 iz smjera Praputnjaka u smjeru Škrljeva; nesporno je da je okrivljenik svojim vozilom ušao u raskrižje u namjeri skretanja udesno nakon čega je motocikl prednjim dijelom udario u prednji lijevi bočni dio osobnog vozila te je uslijed sudara motocikl odbačen ulijevo kada je udario u osobno vozilo marke „Honda“ reg. oznake [registarska oznaka] koje se nalazilo parkirano izvan lijevog ruba kolnika; da je vozač motocikla IF pao na kolnik i zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma lijeve nadlaktične kosti, prijelom desne ključne kosti, prijelom V. grudnog kralješka, nagnječenje desnog pluća uz zrak u oba prsišta. Sve ove nesporne činjenice utvrđene su na temelju iskaza okrivljenika te tome iskazu u tome dijelu suglasnih provedenih dokaza, koji su naprijed i taksativno navedeni.

6. Sporno je da li je uzrok predmetne prometne nesreće kršenje odredbe čl. 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama od strane okrivljenika, koji se tereti da nije propustio sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, već je vozilom ušao u raskrižje u namjeri skretanja udesno olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu, što je imalo za posljedicu da je oduzeo prednost prolaska motocikla marke „Aprilia“ kojim je upravljao IF krećući se kolnikom županijske ceste 5059 iz smjera Praputnjaka u smjeru Škrljeva.

7. U postupku je odlučna činjenica je li okrivljenik imao mogućnost uočiti nailazak motocikla upravljanog po oštećeniku.

7.1. Okrivljenik osporava da bi vidio oštećenika. Opisuje način uključivanja na glavnu prometnicu u bitnome navodeći da je stao na znak STOP, da je pogledao ogledalo i da nije vidio da netko dolazi, da se spuštao cijelo vrijeme gledajući u ogledalo, da je stao preko pješačkog prijelaza, ali da bi se vidjela lijeva strana fizički da se treba prepriječiti cijela desna kolnička traka, jer je jako nepregledno zbog zida koji se nalazi s lijeve strane, radi čega se ulijevo može vidjeti samo u dubinu do 5 metara.

7.2. Oštećenik IF potvrdio je da je vozio neosvijetljeni i neregistrirani motocikl.

7.3. Radi utvrđenja dinamizma predmetne prometne nesreće određena je i rekonstrukcija na mjestu prometne nesreće, koja je održana u istim vremenskim uvjetima koji su postojali u trenutku prometne nesreće. Tijekom rasprave pročitan je zapisnik s iste, uz suglasnost stranaka pročitan je pismeni nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Andrije Repušića, koji je bio nazočan pri provođenju rekonstrukcije, a isti je na raspravi i neposredno saslušan.

7.4. Dvojbeno je da li je okrivljenik imao mogućnost uočiti nailazak motocikla pogledom u ogledalo. U tome dijelu vještak prometne struke navodi kako je okrivljenik mogao uočiti nailazak motocikliste prometnicom s prednošću prolaska kad se motociklist nalazio oko 34 metra istočno od početne točke mjerenja (dalje: PTM) odnosno oko 2,5 sekundi prije sudara. Pri tome vještak svoj zaključak dokumentira fotografijom nastalom prilikom rekonstrukcije (list 116).

7.5. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka prometne struke u ovome dijelu budući je isto izrađeno na temelju provedene rekonstrukcije u istim uvjetima te se smatra utvrđenim da je okrivljenik pogledom u ogledalo mogao zamijetiti motociklistu kada se isti nalazio oko 34 metra istočno od PTM odnosno 2,5 sekunde prije sudara. Također, vještak je naveo da je udaljenost od PTM do mjesta sudara 13,40 metara. Do ovih podataka vještak je došao temeljem policijskog zapisnika s očevida i skice lica mjesta, kao i pri provođenju rekonstrukcije, radi čega sud nalaz i mišljenje vještaka u ovome dijelu prihvaća u cijelosti.

7.6. Dakle, na temelju takvog nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je motociklist razdaljinu od 47,4 metra, koja predstavlja zbroj udaljenosti od mjesta na kojem je okrivljenik mogao zamijetiti motociklista do početne točke mjerenja (34 m) te udaljenosti od početne točke mjerenja do točke sudara (13,4 m) prešao, ukoliko se uistinu u vrijeme kada je okrivljenik gledao u ogledalu nalazio udaljen 34 metra od PTM, u vremenu od 2,5 sekunde.

7.7. Vještak se pri tome nije očitovao o brzini kretanja motociklista, s time da je prethodno u svojem nalazu i mišljenju naveo kako se s obzirom na oštećenja na motociklu može procijeniti da je brzina istoga u trenutku sudara iznosila između 60 i 70 km/h, a koji navod vještaka sud prihvaća, s obzirom da se ova procjena temelji na oštećenjima motocikla.

7.8. S obzirom da se izračunavanje brzine kojom se kreće motociklist na razdaljini od 47,4 metra u vremenu od 2,5 sekunde ne smatra stručnim znanjem vještaka, već se radi o jednostavnoj računskoj operaciji, pri čemu su svi parametri poznati i utvrđeni po vještaku, to je sud brzinu kojom je oštećenik u vremenu od 2,5 sekundi prešao 47,4 metra (ukoliko se uistinu nalazio na poziciji udaljenoj 34 metra od PTM) izračunao sam. Sud pritom ne utvrđuje nove prometno-tehničke činjenice, već se služi jednostavnom matematičkom provjerom podataka već utvrđenih nalazom i mišljenjem vještaka, što predstavlja dio slobodne ocjene dokaza, a ne zamjenu vještačenja, pri čemu je brzina = put/vrijeme; km/h = m/s * 3,6)

7.9. Dakle, uzimajući poznate parametre koje je utvrdio vještak i to da je udaljenost motociklista od mjesta na kojem je za okrivljenika bio uočljiv do točke sudara iznosila 47,4 metra te da je taj put motociklist prešao u vremenu od 2,5 sekundi, slijedi da se motociklist kretao u tome slučaju brzinom od 18,96 m/s odnosno brzinom od 68,26 km/h.[1]

7.10. S obzirom da je vještak prethodno utvrdio, a sud je prihvatio, da je brzina kretanja motociklista iznosila između 60 i 70 km/h, to slijedi da je motociklist bio vidljiv

1 brzina = put/vrijeme = 47,4 m : 2,5 s = 18,96 m/s; km/h = 18,96 m/s *3,6 = 68,256 km/h okrivljeniku za sve brzine kretanja ispod 68,26 km/h (uključujući i brzinu od 68,26 km/h) odnosno da nije bio vidljiv za sve brzine kretanja iznad 68,26 km/h budući se u tome slučaju motociklist u vrijeme kada je okrivljenik gledao u zrcalo nalazio na udaljenosti većoj od 34 metra od PTM.

7.11. Primjerice, ukoliko se motociklist kretao brzinom od 69 km/h, tada je u 2,5 sekunde prešao put od 47,9 metra[2] , što bi dalje značio da je u trenutku kada je okrivljenik gledao u ogledalo isti bio udaljen od PTM 34,5 metra[3] ; u slučaju da je vozio brzinom od 69,5 km/h tada je u 2,5 sekunde prešao put od 48,28 metra[4] odnosno u trenutku kada je okrivljenik gledao u ogledao isti je bio udaljen od PTM 34,88 m[5] , a u slučaju da se kretao brzinom od 70 km/h u vremenu od 2,5 sekunde prevalio je put od 48,60 metra[6] odnosno bio je udaljen od PTM za 35,2 metra .

8. Dakle, utvrđeno je slijedeće:

-da se oštećenik kretao brzinom između 60 i 70 km/h;

-da je oštećenik bio vidljiv okrivljeniku pogledom u ogledalo na udaljenosti od 34 metra od PTM ili manjoj udaljenosti;

-da je udaljenost od PTM do točke sudara 13,4 metra;

-da udaljenost od točke na kojoj je oštećenik bio uočljiv okrivljeniku u ogledalu (34 metra) do točke sudara je put u dužini od 47,4 metra;

-da je oštećenik, ukoliko se u trenutku kada okrivljenik gleda ogledalo, nalazio na udaljenosti od 34 metra od PTM, prevalio put do točke sudara u vremenu od 2,5 sekundi odnosno da se kretao brzinom od 68,26 km/h;

-da se oštećenik, ukoliko se kretao brzinom većom od 68,26 km/h (što vještak dozvoljava, jer procjenjuje brzinu kretanja oštećenika od 60 do 70 km/h) nalazio na udaljenosti većoj od 34 metra od PTM, odnosno u zoni nepreglednosti za okrivljenika.

9. Treba voditi računa o tome da udaljenost od 34 metra od PTM nije mjesto na kojem se oštećenik nužno nalazio u trenutku kada je okrivljenik gledao u ogledalo, već je to mjesto na kojem je okrivljenik pogledom u ogledalo mogao uočiti oštećenika. Ukoliko se okrivljenik kretao brzinom od 68,26 km/h tada se nalazio upravo na tome mjestu i okrivljenik ga je mogao uočiti. Ako se oštećenik kretao manjom brzinom od 68,26 km/h tada se nalazio na udaljenosti manjoj od 34 metra od PTM te je također bio uočljiv okrivljeniku pogledom u ogledalu. Međutim, ukoliko se okrivljenik kretao brzinom većom od 68,26, kim/h tada je bio na udaljenosti većoj od 34 metra od PTM te ga okrivljenik pogledom u ogledalo nije mogao vidjeti. S obzirom da vještak dozvoljava mogućnost da se oštećenik kretao brzinom od 60 do 70 km/h, to se ne može isključiti mogućnost da se oštećenik kretao brzinom većom od 68,26 km/h odnosno ne može se isključiti mogućnost da se nalazio na udaljenosti većoj od 34 metra od PTM odnosno na onoj udaljenosti na kojoj nije bio vidljiv okrivljeniku pogledom u ogledalo.

2 69 km/h = 19,17 m/s; 19,17 * 2,5 = 47,9 m

3 47,9 m – 13, 4 m = 34,5 m

4 69 km/h = 19,31 m/s; 19,31 m/s * 2,5 s = 48,28 m

5 48,28 m – 13,40 m = 34,88 m

6 70 km/h = 19,44 m/s; 19,44 m/s *2,5 s = 48,6 m

7 48,6 m -13,4 m = 35,2 m

10. Slijedom navedenog, obrana okrivljenika u onome dijelu u kojem tvrdi da pogledom u ogledalo nije vidio oštećenika, provedenim dokazima nije obeskrijepljena.

11. Nadalje, iz izvedenih dokaza, a osobito iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Andrije Repušića, proizlazi da je raskrižje na kojem se nesreća dogodila izrazito nepregledno, da vozač s mjesta zaustavljanja nije mogao vidjeti vozilo koje se kretalo glavnom cestom, osobito imajući u vidu da je oštećenik upravljao neosvijetljenim i neregistriranim motociklom u sumrak. Ovdje se dodaje i slijedeći navod vještaka i to da je vrijeme između mogućnosti uočavanja i samog sudara bilo kraće od jedne sekunde, što realno isključuje mogućnost izbjegavanja nesreće. Dakle, ukoliko je vrijeme reakcije kraće od 1 sekunde, tada je sudar objektivno neizbježan, kako to na raspravi navodi i vještak Andrija Repušić, slijedom čega u takvoj situaciji kaznena odgovornost otpada.

12. Dakle, ne može sa sigurnošću isključiti mogućnost da okrivljenik nije mogao vidjeti oštećenika u ogledalu, a neposredno ga je mogao opaziti pogledom ulijevo tek kada je sudar već bio neizbježan.

13. Stoga sud zaključuje da izmijenjeni opis optužbe ne nalazi oslonac u izvedenim dokazima, jer se ne može utvrditi da je okrivljenik imao stvarnu mogućnost uočiti vozilo koje se kretalo cestom s prednošću prolaska, niti da je svojom radnjom svjesno ili iz nehaja propustio poštovati pravila prednosti. Postojanje uzročne veze između ponašanja vozača i prometne nesreće ocjenjuje se prema objektivnim okolnostima, a u situacijama kad je vrijeme reakcije kraće od jedne sekunde, uzročnost između ponašanja i posljedice se prekida, jer je nesreća objektivno neizbježna.

14. Izvedeni dokazi potvrđuju da je okrivljenik poduzeo sve radnje koje se razumno mogu očekivati od pažljivog vozača u danim okolnostima te da je prometna nesreća nastala zbog objektivno neizbježne situacije, uz odlučujući doprinos drugog sudionika koji nije imao upaljena svjetla. Dakle, radi se o objektivno utvrđenoj nemogućnosti izbjegavanja nesreće, čime je isključena krivnja i nehaj kao bitno obilježje djela. Sud pri tome postupa s ustaljenom sudskom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj, u slučajevima kada prometno – tehničko vještačenje pokaže da je vrijeme reakcije bilo kraće od jedne sekunde te da nije bilo realne mogućnosti izbjegavanja sudara, kaznena odgovornost vozača otpada.

15. Na temelju svega navedenoga, okrivljenik je oslobođen optužbe, jer nije dokazano da bi počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, sve na temelju u izreci navedene zakonske odluke.

16. Budući je okrivljenik oslobođen optužbe to troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava, na temelju u izreci navedene odredbe.

17. Ranije izdani kazneni nalog stavlja se van snage, budući je to obvezatno na temelju u izreci navedene zakonske odredbe.

U Rijeci, 21. listopada 2025.

Sudac:

Sandra Vučković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštena stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka odluke. Žalba se predaje ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku, a o istoj odlučuje viši sud.

DNA:

1. ODO Rijeka

2. Okrivljenik FF

3. Branitelj okr. Marko Vučinić, odvjetnik iz Rijeke

4. Punomoćnik ošt. LF, odvj. iz [adresa]