Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-33/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, te Ivone Rupić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene UJ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatne tužiteljice SJ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj K- 286/2019-12 od 15. travnja 2022., na sjednici održanoj 21. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatne tužiteljice SJ kao neosnovana te potvrđuje presuda prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Koprivnici optužena UJČ je temeljem odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22; dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođena od optužbe da bi počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda, klevete iz članka 149. stavak 1. KZ/11.
1.2. Na temelju članka 149. stavak 3. ZKP/08 privatna tužiteljica SJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], dužna je nadoknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 u iznosu od 300,00 kuna s osnova paušalne svote sudu koja joj se nalaže, uplatiti u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana po ovršnosti presude te je na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08. obvezna nadoknaditi nužne izdatke optužene i nužne izdatke i nagradu njezinog branitelja, u visinama koje će biti određene posebnim rješenjem po pravodobnom postavljanju zahtjeva.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijela privatna tužiteljica SJ zastupana po punomoćniku Rajku Radeliću, odvjetniku u Koprivnici, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom "da se pobijana prvostupanjska presuda preinači i optuženu proglasi krivom za kazneno djelo uvrede iz članka 147. stavak 1. i 2. KZ/11, jer je u odnosu na kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. KZ/11 nastupila zastara kaznenog progona".
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba privatne tužiteljice SJ je neosnovana.
6. Privatna tužiteljica SJ u žalbi navodi da prvostupanjsku presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, bez navođenja zakonskog osnova, a iz sadržaja žalbe zapravo proizlazi da se prvostupanjska presuda pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koji žalbeni navodi će se cijeniti u nastavku.
7. Ovaj sud nije našao, a ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe privatne tužiteljice da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje u tekstu: ZKP/08), kao ni neka druga postupovna povreda ili povreda kaznenog zakona na koje sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08.
7.1. Naime, navodi žalbe privatne tužiteljice u kojem ističe da je za inkriminirano kazneno djelo iz članka 149. stavak 1. KZ/11, dakle kazneno djelo klevete, nastupila zastara kaznenog progona je netočan. Riječ je o kaznenom djelu koje u skladu s odredbom članka 81. stavak 1. alineja 6. KZ/11, zastarijeva protekom šest godina od počinjenja kaznenog djela. Dakle, privatnom tužbom privatne tužiteljice optužena UJ tereti se da je kazneno djelo počinila početkom rujna 2019., pa bi zastara kaznenog progona bila 1. rujna 2025., koja zastara kaznenog progona se sukladno odredbi članka 81. stavak 3. KZ/11 produljuje za dvije godine, ako je prije proteka roka iz članka 81. stavak 1. KZ/11 donesena prvostupanjska presuda. Kako je u konkretnom slučaju prvostupanjska presuda donesena 15. travnja 2022., dakle, prije proteka roka od šest godina, a zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine, dakle zastara bi nastupila 1. rujna 2027., na koji način je neosnovan navod privatne tužiteljice da je prvostupanjski sud povrijedio kazneni zakon.
7.2. Nadalje, nije u pravu žaliteljica kada navodi da je činjenično stanje, na način kako ga je utvrdio prvostupanjski sud pogrešno utvrđeno, a što je rezultiralo oslobađanjem optužene od optužbe za kazneno djelo klevete za koje se tereti, s utvrđenjem da nije dokazano da bi optužena UJČ počinila inkriminirano kazneno djelo na način kako je to opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude. Po ocijeni ovog suda drugog stupnja prvostupanjski sud je na temelju savjesno provedenog dokaznog postupka, odnosno obrane optužene UJČ, iskaza svjedoka ŽJ i svjedokinje GJ, matičarke u Matičnom uredu u Koprivnici, te dokumentacije priložene u spisu, ispravno zaključio da nije dokazano da je optužena počinila kazneno djelo za koje se optužuje.
7.3. Naime, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je optužena UJ početkom rujna 2019. u Matičnom uredu u Koprivnici, nakon smrti svoje bake HJ koja je preminula **.**.2019., prilikom davanja podataka za smrtovnicu, navela da privatna tužiteljica SJ, nasljednica pokojne HJ, ima skrbnika, svog supruga ŽJ. Privatna tužiteljica SJ ovo je saznala 4. listopada 2019. kada je njezin suprug ŽJ dobio poziv za ostavinsku raspravu iza smrti njezine majke HJ, kao njezin skrbnik.
7.4. Spornim se ukazuje okolnost da li je optužena UJČ postupala s izravnom namjerom iznošenja ili prenošenja neistinitih činjeničnih tvrdnji da je privatna tužiteljica SJ stavljena pod skrbništvo, odnosno da joj je oduzeta poslovna sposobnost i da se sama ne može brinuti o svojim obvezama i pravima, a za što je znala optužena UJČ da nije istina.
7.5. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da nije dokazano da je optužena UJČ u Matičnom uredu u Koprivnici kada je prijavila smrt svoje tete privatne tužiteljice SJ navodeći da SJ ima skrbnika, svog supruga ŽJ, postupala sa izravnom namjerom da iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi časti ili ugledu privatne tužiteljice znajući da je neistinita. Privatna tužiteljica je više od deset godina teško bolesna osoba, što je potvrdio i njezin suprug ŽJ koji je naveo i to da su privatna tužiteljica i optužena bili u dobrim odnosima do ostavinske rasprave iza smrti HJ, majke privatne tužiteljice, a bake od optužene UJČ. Nadalje, svjedok ŽJ je naveo i to da se privatna tužiteljica i optužena nisu vidjela dugi niz godina niti su bile u kontaktu, ali je privatnu tužiteljicu povrijedilo to što je optužena u Matičnom uredu u Koprivnici za privatnu tužiteljicu navela da ima skrbnika, pa kako joj se optužena nije ispričala to je bio razlog zbog čega je podnijela privatnu tužbu.
8. Prema tome, kako ispravno zaključuje prvostupanjski sud ono što je bilo sporno je svijest optužene o (ne)istinitosti riječi koje je izgovorila kada je u Matičnom uredu u Koprivnici za privatnu tužiteljicu navela da ima skrbnika BJ. Naime, iz obrane optužene jasno proizlazi da je znala da je privatna tužiteljica osoba narušenog zdravstvenog stanja, s time da nije kazala da je privatna tužiteljica SJ pod skrbništvom iako je u smrtovnici Matičnog ureda u Koprivnici upisano da SJ ima skrbnika, te ne smatra da taj pojam "označuje nešto loše", već isključivo da opisuje osobu koja se brine o drugoj osobi. Dakle, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud stavljanjem neke osobe pod skrbništvo ne znači da je netko neubrojiv niti bi ta činjenica na bilo koji način mogla naštetiti ugledu ili časti neke osobe, te je optužena UJ postupala u dobroj vjeri i u interesu privatne tužiteljice jer je već prilikom sastavljanja smrtovnice, matičara upozorila da se o privatnoj tužiteljici SJ, kćerki pokojne HJ brine druga osoba, njezin suprug ŽJ, a ne da joj je oduzeta poslovna sposobnost i da se ne može brinuti o svojim obvezama i pravima.
9. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da nije dokazano da bi optužena počinila inkriminirano kazneno djelo klevete na način kako se tereti jer nije dokazano da je optužena postupala sa izravnom namjerom. Naime, kazneno djelo klevete čini onaj tko pred drugim za nekog iznese ili prenese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, a na subjektivnoj strani počinitelja traži se izravna namjera i kazneno djelo klevete može se počiniti samo s izravnom namjerom.
10. Stoga i ovaj sud zaključuje da je prvostupanjski sud na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka ispravno optuženu oslobodio optužbe temeljem članka 453. točka 3. ZKP/08, kako to proizlazi iz obrazloženja prvostupanjske presude da optužena nije postupala u namjeri klevetanja privatne tužiteljice već u dobroj vjeri i interesu privatne tužiteljice.
11. Naime, u odnosu na troškove kaznenog postupka pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 optuženu oslobodio plaćanja troškova kaznenog postupka, dok je primjenom odredbe članka 149. stavak 3. ZKP/08 odlučeno da privatna tužiteljica SJ je dužna naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 u iznosu od 300,00 kuna, s osnova paušala u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 15 dana po ovršnosti presude, s obzirom da je optužena oslobođena optužbe.
12. Budući da je ovaj sud utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda prvostupanjskog suda pobija kao ni povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08 na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci presude ovog suda drugog stupnja u suglasju s člankom 482. ZKP/08.
Split, 21. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Neven Cambj
