Posl. br. K-8/2025-26

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20 000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Ilki Markić, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Vesne Bender, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženice FČ, povodom optužnice oštećenika kao tužitelja HČ, zastupanog po punomoćniku BČ, odvjetniku iz [adresa] radi kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17, 118-18, 126/19, 114/21 – dalje u tekstu: KZ/11), nakon javne rasprave održane i zaključene na ročištu dana 16. listopada 2025. godine, koje ročište je održano u prisutnosti optuženice FČ, branitelja optuženice Nikole Jakšića, odvjetnika iz [adresa], punomoćnika oštećenika kao tužitelja BČ, odvjetnika iz [adresa], dana 21. listopada 2025. godine u prisustvu optuženice FČ, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 453. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 52/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu ZKP/08), optuženica FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer CČ i PČ rođ. F, rođena **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, umirovljenica, s mjesečnim primanjima od 300,00 EUR-a, srednjeg imovnog stanja, razvedena, dvoje djece.

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da bi dana 04. kolovoza 2021. god. u [adresa], u stanu u kojem je živjela zajedno sa KČ, iz registratora RČ, kojeg je pronašla dok je RČ izbivao iz stana, s ciljem da ih protupravno prisvoji, uzela i za sebe zadržala novčane iznose od 157.500,00 EUR i 240 CHF, koji novac je vlasništvo RČ,

dakle, tuđu pokretnu stvar oduzela drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, a vrijednost ukradene stvari je velika,

pa da bi time počinila kazneno djelo protiv imovine-krađu-djelo označeno i kažnjivo po čl. 228. st. 3. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11).

II. Temeljem čl. 149. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu ZKP/08), troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 6. ZKP/08, padaju na teret oštećenika kao tužitelja RČ i to paušalni troškovi kaznenog postupka u iznosu od 100,00 eura, te nužni izdaci optuženice, kao i nužni izdaci i nagrada branitelja optuženice Nikole Jakšića, odvjetnika iz Dubrovnika, o čemu će biti doneseno posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Oštećenik kao tužitelj RČ, putem punomoćnika BČ, odvjetnika iz [adresa], podnio je ovom sudu dana 25. kolovoza 2022. godine optužnicu protiv FČ, radi kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona.

1.1 Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku posl. br. Kov-130/2022 od dana 27. siječnja 2023. godine, odbačena je optužnica oštećenika kao tužitelja RČ, a temeljem odredbe čl. 355. st. 3. Zakona o kaznenom postupku u svezi sa čl. 355. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku. Protiv navedenog rješenja oštećeni kao tužitelj je putem punomoćnika BČ, odvjetnika iz [adresa] izjavio žalbu, koja je prihvaćena te je preinačeno rješenje posl. br. Kov-130/2022 od 27. siječnja 2023. godine na način da se na temelju čl. 354. st. 1. Zakona o kaznenom postupku optužnica oštećenika kao tužitelja RČ, od 25. kolovoza 2022., protiv okrivljenice FČ, zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. u vezi sa st. 1. KZ/11 potvrđuje.

2. Pozvana da se očituju o krivnji, optuženica FČ je izjavila da se ne smatra krivom, da će iznositi svoju obranu te da će odgovarati na postavljena pitanja, samo svog branitelja te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3. Sud je u dokaznom postupku prihvatio dokazne prijedloge oštećenika kao tužitelja te je ispitao oštećenika RČ kao svjedoka, pročitan je i pregledan spis Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Kir-181/2025, spis Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku posl. br. KP-DO-35/22 te su pregledani i pročitani:

Javnobilježnički zapisnik o poduzetim radnjama u svezi pologa novca (list spisa 6-7), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu posl. br. IV-O-1367/95 od dana 7. ožujka 1995. godine (list spisa 13), izjava RČ, rješenje od 23. ožujka 1995. godine, Općinskog suda, Zemljišnoknjižnog odjela u Crikvenici (list spisa 15), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu V-O-3047/96 od 24. svibnja 1996. (list spisa 16-17), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu XIII-O- 620/89 od 3. ožujka 1989. (list spisa 18-20), oporuka (list spisa 21), darovni ugovor (list spisa 23-24), ugovor o prodaji od dana 1. listopada 1998. godine (list spisa 95- 96), zemljišnoknjižni uložak (list spisa 27-28), kupoprodajni ugovor (list spisa 29-30), tlocrt objekta [adresa] (list spisa 31), ugovor o kupoprodaji nekretnine od dana 16. siječnja 1999. (list spisa 32-34), aneks ugovora od 16. siječnja 1998. (list spisa 35-36), rješenje Hrvatske narodne banke (list spisa 37), nalog za doznaku u inozemstvo (list spisa 38), potvrda (list spisa 39), dopis odvjetnika Igora Jovanovića sa prilogom (list spisa 40-41, 42-43), ugovor o prodaji od dana 14. rujna 1999. (list spisa 44-45), potvrda od 23. siječnja 2001. (list spisa 46), ugovor o kupoprodaji od dana 20. lipnja 2013. (list spisa 69-73), kupoprodajni ugovor (list spisa 74-75), kupoprodajni ugovor (list spisa 76-77), kupoprodajni ugovor (list spisa 78-79), rješenje Općinskog suda u Dubrovniku od 3. svibnja 2012. godine, sa iskazom površine i tlocrta (list spisa 80-82), kupoprodajni ugovor od 19. kolovoza 2011. (list spisa 83-84), kupoprodajni ugovor od 19. kolovoza 2011. (list spisa 85-86), ugovor o darovanju od 19. kolovoza 2011. (list spisa 87-88), specijalna punomoć od 6. prosinca 2010. (list spisa 89), ugovor o darovanju od 19. kolovoza 2011. (list spisa 93-94), kupoprodajni ugovor od 7. listopada 2011. (list spisa 95-96), potvrda od 23. veljače 2012. (list spisa 97), kupoprodajni ugovor (list spisa 98-99), potvrda (list spisa 100-101), kupoprodajni ugovor (list spisa 102-103), potvrda od 29. prosinca 2021. (list spisa 104), zahtjev za uknjižbu (list spisa 105), ugovor o darovanju i diobi nekretnina (list spisa 106-109), potvrde (list spisa 110-112), ugovor o diobi nekretnina i osnivanju prava doživotnog stanovanja (list spisa 113-116), ugovor o kupoprodaji motornog vozila, ugovor o kupoprodaji brodice, ugovor o kupoprodaji motornog plovila i ugovor o kupoprodaji motornog vozila (list spisa 117-121), kupoprodajni ugovor od dana 16. studenog 2012. godine (list spisa 122-123), kupoprodajni ugovor od dana 5. srpnja 2017. godine (list spisa124-128), kupoprodajni ugovor od dana 5. srpnja 2017. godine (list spisa 129-133), ugovor o diobi nekretnina od 5. srpnja 2017. godine (list spisa 134-138), ugovori o korištenju sefa (list spisa 139-148), ugovor o najmu sefa (list spisa 149-150), račun R-1 br 619/0002/2021 (list spisa 151), stanje računa na datum 11. lipnja 2021. godine (list spisa 152), sporazum o diobi bračne stečevine i razvrgnuću suvlasničke zajednice (list spisa 217-218), prepiska između punomoćnika oštećenika i okrivljene, medicinska dokumentacija za oštećenika.

3.4 Sud je odustao od dokaznog prijedloga provođenja financijskog vještačenja smatrajući isti nepotrebnim.

3.5 Sud je pročitao izvod iz kaznene evidencije za optuženicu FČ, od dana 15. listopada 2025. godine (list spisa 268-269).

4. Optuženica FČ je u svojoj obrani navela da nema što drugo za reći, osim onoga što je rekla prilikom ispitivanja kod policije. Novac, za koji se tereti, da ga je otuđila, spada u njihovu bračnu stečevinu.

4.1 Temeljem čl. 435. st. 2. ZKP/08, pregledan je i preslušan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika FČ od 11. kolovoza 2022. godine sa pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom.

4.2 U svojoj obrani koju je dala na zapisnik o ispitivanju okrivljenika pred policijskim istražiteljem Policijske postaje Dubrovnik, okrivljenica FČ je navela, da je 4. kolovoza 2021. godine, pronašla u dnevnoj sobi u registratoru, a nešto je drugo tražila, novac koji joj je RČ utajio. Novce je prebrojila i obavijestila ga mailom da ih je izmjestila, jer i to kao i ostala sporna imovina spadaju u bračnu stečevinu, koja se treba podijeliti. Tu se nije radilo o krađi, jer je to bračna stečevina o čemu ga je odmah obavijestila. Pronađene novce je dala na polog kod javnog bilježnika, dok se spor ne riješi, o čemu je također RČ bio obaviješten. Na sve njezine, odvjetnikove usmene i pismene prijedloge da sporazumno podijele imovinu ili se oglušio, ili je odbijao prijedloge, bez drugog protuprijedloga. Nju je prijavio za krađu, smatrajući da je sve zajedničko isključivo njegovo, zbog nasljedstva od prije 26 godina, zanemarujući činjenicu da je u [adresa] kupljena kuća, da su živjeli uz troškove koje sa plaćama nisu mogli priuštiti. Po prodaji kuće u [adresa]. godine ostalo im je na zajedničkom računu cca 100.000,00 eura, koje je on uzeo, a druge ušteđevine nije bilo. U Dubrovniku su oboje radili, ali je on imao poslove u koje ona nije imala detaljnog uvida. Troškove kompletnog stanovanja, hrane, režija, putovanja podmirivalo se iz njezine zarade, jer on nije financijski sudjelovao u nikakvim zajedničkim troškovima, već je kupovao nekretnine, automobile, brod, motore, smatrao je i dalje tvrdi da je sve njegovo, i novac i nekretnine i auti, iako je sve kupljeno za vrijeme trajanja braka. Nadalje, tvrdi da mu sve pripada zbog nasljedstva od prije 26 godina, kao da se kroz to vrijeme nije živjelo. Predala je tužbu za bračnu stečevinu, za podjelu bračne stečevine. Zadnju nekretninu je prodao 1996. godine, a prije 1993. godine ne zna točno, ove prve dvije su bile 110.000,00 eura kad bi se preinačilo, a ova druga kad se odbije posredovanje 270-280.000,00 eura, ne zna točno. To su nekretnine od njegove bake i roditelja. Bili su u postupku razvoda braka, novac koji je našla 4. kolovoza je zajednički novac, stečevina. Novac je kod javnog bilježnika, taj novac ne može RČ uzeti zato što je tako posloženo ili će sud odrediti, njihov sporazum ili ona uzima, ona može podići cijeli iznos, ali zašto bi ga uzela, novac nije uzela da bi ga zadržala, već da bi se mogao podijeliti. Javnobilježnički polog je zasnovala u četvrtom mjesecu ove godine, a novac je i do tada bio pohranjen. Banka je tražila potvrde za novac, ona je mogla toliko koliko je imala potvrda, oni nisu htjeli uzeti više novaca, jer su sumnjali u pranje novca. Na javnobilježničkom pologu je i dalje isti iznos novca, ništa nije dirala.

5. U svom iskazu oštećeni RČ, ispitan kao svjedok je naveo da je sa optuženom bio u braku od 3. prosinca 1977. do prosinca 2021. Od svojih pok. roditelja naslijedio je novac i nekretnine koje je prodao te je u sefu kod OTP banke d.d. držao novac, kao i na računu kod Addiko bank d.d. i sve to je njegova supruga znala i između njih nije bilo nikakvih tajni. Kako su govorili da će se ukinuti poslovnica Addiko bank d.d. on je odlučio podići taj novac koji je tamo imao, kao i novac koji je bio u sefu kod OTP banke d.d. te je taj novac spremio u jedan registrator i ostavio ga u sobi pokraj njegovog pisaćeg stola. Sjeća se da je bio u posjeti njegov sin sa obitelji iz Njemačke te ih je poveo u Konavle na ručak, a njegova bivša supruga nije išla s njima, a kada je sina pitao zašto ne ide majka isti mu je odgovorio da joj nije dobro. Kada se vratio vidio je da nema novca koji je bio složen u registratoru u sobi, da bi naknadno dobio mail od njegove supruge, gdje je ona navela da je ona uzela taj novac. Nastali su problemi, umiješali su se i odvjetnici i on je tražio da mu se taj novac vrati, a supruga je vrlo dobro znala da je to njegova posljednja imovina koja potječe od nasljedstva i novca od roditelja. Od nje je dobio prijedlog da riješe neke nekretnine na kojima je ona bila suvlasnik, a on kupio dio te ukoliko na to ne pristane da će mu imovina i dalje biti blokirana. Isto tako je postojao prijedlog da se taj novac podijeli između njega i supruge, jer se navodno radi o bračnoj stečevini, međutim do dan danas to nije realizirano i on smatra da taj novac nije bračna stečevina već njegova posebna imovina, a što je njegovoj supruzi poznato, iako tvrdi suprotno. Na upit punomoćnika BČ, svjedok je izjavio da do danas niti jedan cent mu njegova supruga nije vratila od tog iznosa koji je otuđila, iako je obećano da će mu se vratiti polovica toga novca. Taj novac je namjeravao utrošiti za svoje zdravlje, jer je lošeg zdravstvenog stanja, jedan dio je namijenio za uređenje obiteljske grobnice, potom za adaptaciju nekretnine u Dubrovniku, u ulici Od Tabakarije 14, a nešto je mislio investirati i za nekretninu u Zagrebu. Ugovor koji mu je predložila njegova bivša supruga je bio izrazito nepovoljan za njega, tražila je da joj da 40 m2 u [adresa], a za što bi ona njemu dala 3,5 m2 u ulici Od Tabakarije 14, te bi mi onda tek vratila njegovih 130.000,00 EUR-a. Njegova bivša supruga je upoznata sa njegovim lošim zdravstvenim stanjem. Njegova supruga ima već 10 godina kućnu pomoćnicu i ne čisti ništa. Građevinske je struke, diplomirani inženjer građevine, radio je uvijek u velikim poduzećima i bio direktor preko 20 godina, sa visokim primanjima. Vezano za javnobilježnički polog koji je njegova bivša supruga položila kod javnog bilježnika, on tu ništa ne može učiniti. Smatra da je njen motiv za uzimanje ovoga novca da ga može ucjenjivati, odnosno da dođe do nekretnina koje nisu njezine. Njihova djeca su na strani njegove bivše supruge te u slučaju njegove smrti djeca će naslijediti njegovu imovinu. Na upit branitelja optuženice Nikole Jakšića, odvjetnika iz Dubrovnika, svjedok je izjavio da je u tijeku postupak zbog podjele oko bračne stečevine i u tom postupku se raspravlja i o ovom novcu koji je predmet ovog postupka. Njegova primanja tijekom godina su bila otprilike oko 5.000,00 EUR-a, mjesečno. Bio je tehnički direktor Industrogradnje za vrijeme trajanja braka, te je također bio glavni menager STRABAG-a za jugoistočnu Europu i ovisno o poslovanju imao je dodatna primanja. Živjeli su na dosta visokoj nozi i dosta su trošili, imali su jako lijep život. Od ove njegove zarade nisu uspjeli uštediti, jer su dosta trošili. On trenutno nema mogućnosti da trenutno ulaže u nekretnine i svoje zdravlje. Novac koji je predmet ovoga postupka je od nasljedstva i nema drugog novca osim mirovine koju dobije.

6. U postupku je bilo potrebno utvrditi je li optuženica FČ počinila kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11, i to upravo na način kako joj je to stavljeno na teret optužnicom oštećenika kao tužitelja HČ.

6.1 Naime, u postupku nije bilo sporno da je oštećenik kao tužitelj RČ naslijedio iza smrti svojih pokojnih roditelja majke IČ, nekretnine u K. O. [katastarska općina], K. O. [katastarska općina], a temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu od dana 7. ožujka 1995. godine, kao i imovinu, između ostalog i novac iza smrti svog pokojnog oca VČ, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu od 24. svibnja 1996. godine posl. br. V-O-3047/96. Iz rješenja o nasljeđivanju broj XIII-O-620/89 od 3. ožujka 1989. godine, proizlazi da je naslijedio pored djela nekretnine i pokretnine – novac iza smrti svoje pokojne bake TČ. Isto tako u ugovorima o kupoprodaji, koji su priloženi spisu proizlazi da je oštećeni kao tužitelj prodao svoj suvlasnički dio zgrade na adresi [adresa]., uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade ŠČ, za iznos od 220.000,00 kuna, dok je ugovorom o kupoprodaji od dana 16. siječnja 1999. prodao nekretninu stambenu zgradu i dvorište na adresi [adresa] za iznos od 435.000,00 DEM, dok iz ugovora o prodaji od dana 14. rujna 1999. godine, proizlazi da je RČ prodao kuću i dvor u Selcima za iznosu od 120.000,00 kuna. Isto tako iz spisu priloženog ugovora o kupoprodaji od dana 20. lipnja 2013. godine, proizlazi da je oštećenom EČ, a za njegov suvlasnički dio čestice zgrade [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao prodavatelju isplaćeno 55.416,66 eura. Nesporno je, isto tako da je oštećeni kupio i više suvlasničkih dijelova nekretnina u Dubrovniku, na adresi [adresa]. i 8. i Od Tabakarije 14, što proizlazi iz kupoprodajnih ugovora koji su priloženi spisu (list spisa 74-75,76-77, 78-79, 83-84, 85-86, 95-96, 98-99). Uvidom u javnobilježnički zapisnik o poduzetim radnjama u svezi pologa novca od dana 27. travnja 2022. godine, OU 143/22 javnog bilježnika Iva Radovića, proizlazi da je na zahtjev FČ osnovan javnobilježnički polog novca te je izvršena uplata na račun javnobilježničkog ureda kod OTP banke Hrvatska d.d. u iznosu od 149.850,00 eura.

7. U svojoj obrani optuženica FČ ne poriče da je pronašla novac u iznosu od 157.500,00 eura i 240 CHF u stanu u [adresa], u [adresa] u kojem je živjela zajedno sa ĐČ i to dana 4. kolovoza 2021. godine, smatrajući da se radi o novcu koji predstavlja njihovu bračnu stečevinu, a nije sporno ni da se kod Općinskog suda u Dubrovniku vodi postupak radi utvrđivanja bračne stečevine, između oštećenika RČ i optuženice FČ, predmetom kojeg je i naprijed navedeni novac a, što proizlazi i iz iskaza oštećenog kao tužitelja RČ.

8. Iz iskaza oštećenog ispitanog kao svjedoka, RČ, proizlazi da se radi o njegovoj posebnoj imovini, koju je stekao nasljedstvom, iza pokojnih roditelja i bake.

9.

Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, uspoređujući ih s materijalnom obranom optuženice, ovaj sud je utvrdio da optužba nije u ovom dokaznom postupku nepobitno i sa sigurnošću dokazala da bi optuženica počinila kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 3. u svezi sa st. 1. KZ/11, na način kako ju se to tereti optužnicom oštećenika kao tužitelja RČ. Naime, kada se odlučuje o kaznenopravnoj odgovornosti počinitelja u kaznenom postupku, onda takva odgovornost mora biti utvrđena sigurno, jasno i nedvojbeno, a same činjenice ne smiju davati nikakvu sumnju, niti bilo kakvu drugu mogućnost, osim one koja ukazuje na kaznenopravnu odgovornost optuženika.

9.1 Nadalje, kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ostvarit će onaj tko tuđu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, dok je odredbom istoga čl. st. 3. Kaznenog zakona propisano da ako je vrijednost ukradene stvari velika počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Člankom 87. st. 29. Kaznenog zakona propisano je da je vrijednost stvari, imovinskog prava i imovinske koristi velika ako prelazi 7.963,37 eura. Za postojanje kaznenog djela krađe potrebna je namjera počinitelja za protupravnim oduzimanjem tuđih pokretnih stvari. Počinitelj nastupa sa izravnom namjerom kada je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće, ili je siguran u njihovo ostvarenje.

9.2 Analizirajući iskaz optuženice, proizlazi da je ista u stanu u [adresa] u [adresa], u kojem je u inkriminirano vrijeme živjela zajedno sa ĐČ, i sa kojim je bila u braku, dana 4. kolovoza 2021. godine pronašla, a za vrijeme dok je RČ izbivao iz stana, iznos od 157.500,00 eura i 240 CHF te je u toj činjenici obavijestila putem maila istoga dana svoga bivšeg supruga (pregled i čitanje spisa ODO u Dubrovniku posl. br. KP-DO-35/22) da je cjelokupni navedeni iznos izmjestila, kako ga isti ne bi ponovno prikrio te kako bi novac mogao biti ravnopravno podijeljen u sudskom postupku, u kojem će se podijeliti njihova zajednička bračna stečevina, predlažući da njihovu zajedničku imovinu riješe sporazumno. Oštećeni RČ u svom iskazu navodi da se radi o njegovoj posebnoj imovini, koju je stekao nasljedstvom iza svojih pokojnih roditelja i bake, i nekretnina koje je prodao, te je novac držao kod OTP banke i na računu kod Addiko banke, a kako se govorilo da će se ukinuti Poslovnica Addiko banke to je i podigao novac sa računa i iz sefa kod OTP banke i isti i spremio u jedan registrator i ostavio ga u sobi pored njegovog pisaćeg stola, da je taj novac nestao dok je on bio odsutan iz stana, jer je sa sinovom obitelji bio na ručku u Konavlima, potvrđujući da je dobio mail od supruge kojim ga je obavijestila da je ona uzela taj novac. Dakle, nije sporno da je optuženica uzela iz registratora novac u iznosu od 157.500,00 eura i 240 CHF, a koji novac je spremio oštećenik u sobu, kraj pisaćeg stola, međutim nema dokaza da bi optuženica to učinila u namjeri protupravnog prisvajanja navedenog iznosa novca, tim više što je oštećenog mailom obavijestila da je novac izmjestila, kako bi se isti mogao ravnopravno podijeliti kao bračna stečevina, a potom je novac položila u javnobilježnički polog kod javnog bilježnika Iva Radovića, a gdje se novac i danas nalazi. Naime, rezultati dokaznog postupka upućuju na sumnju utvrđenosti da bi optuženica inkriminirane zgode postupala s namjerom da novac koji je pronašla protupravno prisvoji, budući je smatrala da se radi o bračnoj stečevini, o čemu je istog dana obavijestila RČ, da je novac pronašla, a naknadno ga položila u javnobilježnički polog, o čemu je također obavijestila oštećenog, što isti i potvrđuje, odnosno da ista novac nije uzela, kako bi ga protupravno prisvojila, već kako bi se u sudskom postupku utvrdilo da se radi o bračnoj stečevini, tim više što iz podataka u spisu proizlazi da je brak između stranaka trajao 44 godine, a u kojem vremenskom razdoblju je oštećeni i naslijedio imovinu, prodavao nekretnine i kupnjom stjecao u vlasništvo i suvlasničke dijelove nekretnina u Dubrovniku. Dakle, kada se sagleda svjedočenje oštećenika RČ i obrana optuženice FČ, sud ne nalazi dokazanim subjektivni element bića predmetnog kaznenog djela, odnosno temeljem ovako provedenog dokaznog postupka nije dokazano da bi optuženica inkriminirane zgode postupala s ciljem da protupravno prisvoji novac, dakle ne nalazi se dokazanim namjera optuženice kao subjektivni element bića predmetnog kaznenog djela, jer o kaznenom djelu krađe nema ni govora, ako počinitelj nema cilj protupravnog prisvajanja pa, samim tim, nije ni dokazano da bi optuženica počinila kazneno djelo, koje joj se optužnicom stavlja na teret.

10. U ovakvoj pravnoj situaciji, kada se radi o nepostojanju dovoljno pouzdanih dokaza, koji bi upućivali na namjeru optuženice da protupravno prisvoji novac, ostalo je dvojbeno da li je optuženica FČ, počinila inkriminirano joj djelo koje joj se optužnicom stavlja na teret, to ju je sud oslobodio od optužbe.

10.1 Odredba čl. 453. toč. 3. ZKP/08 nalaže sudu donošenje oslobađajuće presude, ne samo kad je s pouzdanošću dokazano da optuženik nije počinio kazneno djelo, već i u slučaju kada to ostane dvojbeno. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08, oslobodio optuženicu FČ od optužbe.

11. Kako je optuženica oslobođena od optužbe počinjenja kaznenog djela, koje joj se stavlja na teret, to, temeljem čl. 149. st. 3. ZKP/08, troškovi ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 5. te nužni izdaci optuženika, kao i nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret oštećenika kao tužitelja.

U Dubrovniku, 21. listopada 2025. godine

Sutkinja:

Ilka Markić

Pravna pouka: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste, putem ovog suda za Županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

- oštećeni kao tužitelj RČ

- punomoćnik oštećenika BČ, odvjetnik iz [adresa]

- okrivljenica FČ

- branitelj okrivljenice Nikola Jakšić, odvjetnik iz Dubrovnika.