REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-865/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirne- Nade Terlević Sebastijan, predsjednice vijeća, Zorana Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JE (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Luki Marčić, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženice Republike Hrvatske (OIB: 52634238587) zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-403/2023 od 22. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijanjem žalbe tuženice kao neosnovane potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-403/2023 od 22. travnja 2025., i to u toč. I. izreke.

i

r i j e š i o  j e

Uvažavanjem žalbe tužitelja ukida se, u pobijanom dijelu, u toč. II. izreke, presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-403/2023-28 od 22. travnja 2025. te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjski je sud presudio:

"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], ME, [adresa], 78, vlasnik za cijelo nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta pašnjak, površine 20 m2, dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] a koji dio je na dopunjenoj skici mjesta očevida koju je izradio EE, dipl. ing. geod. dana 13. lipnja 2024. godine, označen slovima G,H,I,J,K,Z,G površine 1481 m2, dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a koji dio je na dopunjenoj skici mjesta očevida označen slovima A,B,C,D,U,R,A površine 1320 m2, dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na dopunjenoj skici mjesta očevida označen slovima F,Y,X,V,P,O,L,K,J,H,G,F, površine 1435 m2, a koja skica je sastavni dio ove presude.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijeli koji glasi:

Utvrđuje se da su tužitelj JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], ME, [adresa], 78, vlasnik za cijelo nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta pašnjak, površine 1594 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] oznake zemljišta pašnjak površine 20m2 i dijela nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] a koji dio je na dopunjenoj skici mjesta očevida označen slovima E,E1,F,Y,E, površine 185 m2."

2. Protiv te presude pravovremene i dopuštene žalbe podnose tužitelj i tuženica.

2.1. Tužitelj predmetnu presudu pobija u njenom odbijajućem dijelu, u toč. II. izreke, i istu pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, tužitelj navodi da je prvostupanjski sud u pobijanom dijelu počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer da ista u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih da se ona ne može ispitati, da je nerazumljiva i proturječna, da je u toč. I. izreke prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja glede k. č. br. [katastarska čestica], a istovremeno u toč. II. izreke u odnosu na istu nekretninu da je odbijen taj tužbeni zahtjev tužitelja, da nije odlučeno o k. č. br. [katastarska čestica], da za k. č. br. [katastarska čestica] nije navedena katastarska općina, a ni zemljišnoknjižni uložak, da je tužitelj zbog toga i bio podnio prijedlog za ispravak presude, da je izostao kritički stav prvostupanjskog suda spram provedenih dokaza, da je za odbijajući dio pobijane presude prvostupanjski sud zauzeo stav da su iste u naravi asfaltirana cesta koja da se spaja na autocestu Zagreb-Split, a koju da koristi veliki broj ljudi, da postoje elaborati o diobi koji da su izrađeni za potrebe lokacijske dozvole i da su onda te nekretnine javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, i to temeljem pravomoćne uporabne dozvole ili drugog akta koji zamjenjuje uporabnu dozvolu, da nije sporno da se te nekretnine nalaze u obuhvatu asfaltirane ceste, ali da to nije dostatno da bi se odbio tužbeni zahtjev tužitelja, da tuženik nije glede tih nekretnina proveo postupak izvlaštenja, ali nije jasno da je utvrđeno da bi i ta javna cesta dobila uporabnu dozvolu jer da za to nema dokaza, da predmetne nekretnine predstavljaju izvanknjižno vlasništvo tužitelja koje da mu nikada nije oduzeto, da nije izdana ni uporabna dozvola, da se ne radi o nerazvrstanoj cesti koja da je postojala na dan stupanja na snagu Zakona o cestama, već da je to potpuno nova cesta izgrađena bez suglasnosti vlasnika zemljišta, da je za ostale nekretnine izvan obuhvata ceste prvostupanjski sud utvrdio da su nekretnine tužitelja, da to onda vrijedi i za nekretnine u obuhvatu ceste jer da su predstavljale jedinstvenu cjelinu, da ne prileži nikakva isprava o prestanku prava vlasništva tužitelja na nekretnini za koju je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, pa tužitelj predlaže da se njegova žalba prihvati, da se pobijana presuda preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da se u tom dijelu ukine pobijana presuda i predmet vrati na ponovni postupak.

2.2.Tuženica predmetnu presudu pobija u toč. I. izreke (u njenom usvajajućem dijelu) i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka , zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, tuženica navodi da je u toč. I. izreke prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], a da je za istu nekretninu u toč. II. izreke tužbeni zahtjev tužitelja odbijen, pa da je u tom dijelu prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP. Nadalje, tuženica navodi da prvostupanjski sud ne navodi ocjenu svih provedenih dokaza čime da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, da iz priloženih materijalnih dokaza ne proizlazi da bi tužitelj bio vlasnik predmetnih nekretnina, da predmetne nekretnine nisu bile vlasništvo fizičkih osoba, da pobijanu presudu prvostupanjski sud temelji isključivo na personalnim dokazima, da iz presude Višeg zemaljskog suda u Zadru proizlazi da je selo [adresa] dobilo neke nekretnine i da iste nikada nisu bile vlasništvo fizičkih osoba, da se ni u Odluci Općine Šibenik od 3. listopada 1924. ne navodi da se predmetne nekretnine daju u posjed tužitelju, da su predmetne nekretnine bile u vlasništvu Općinskog odlomka Danilo Biranj, poslije Općina Šibenik, zatim društveno vlasništvo i da su postale vlasništvo tuženice temeljem Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 41/90), da je to potvrđeno i u parničnom postupku pod poslovnim brojem P-2927/2007, da su Hrvatske šume upisane kao posjednici tih nekretnina i da je na istima isključeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću nakon 6. travnja 1941., da se na predmetnim nekretninama ne vide tragovi posjeda (ograđenost, privedenost nekoj domaćoj poljoprivrednoj kulturi), već da se radi o asfaltiranim i makadanskim cestama, da nije utvrđeno kada je pravni prednik tužitelja ušao u posjed istih tako da odlučne činjenice nisu utvrđene pa tuženica predlaže da se pobijana presuda, u njenom pobijanom dijelu, u toč. I. izreke, preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Sa žalbama stranaka postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

4. Odgovori na žalbe nisu dostavljeni.

5. Žalba tužitelja je osnovana, a žalba tuženice nije osnovana.

6. Pobijanom prvostupanjskom presudom djelomično je udovoljeno tužbenom zahtjevu tužitelja te je utvrđeno da je tužitelj vlasnik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] dijela k. č. br. [katastarska čestica], dijela k. č. br. [katastarska čestica], dijela k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja glede k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], sve pobliže određeno u dopunjenoj skici mjesta očevida koja da čini sastavni dio ove presude.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a sve kako je to propisano čl. 365. st. 2.ZPP-a, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je pobijana presuda, u njenom bitnom dijelu, valjana i zakonita, u dijelu koji se "tiče" usvajajućeg dijela tužbenog zahtjeva tužitelja (glede toč. I. izreke) dok je ista nevaljana i nezakonita u dijelu iste u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja (toč. II. izreke).

8. Prije svega valja navesti da kod donošenja pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa su žalbe stranaka u tom dijelu neosnovane.

9. Nadalje, kada se radi o usvajajućem dijelu predmetne presude pobijana presuda u tom dijelu nije nerazumljiva, a ni proturječna i kod donošenja iste, u bitnom dijelu, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, osim u dijelu koji se "tiče" k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na što ukazuju tužitelj i tuženica.

9.1.Međutim, ta nekretnina (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) površine 120 m2 označena slovima H-I-J na dopunjenoj skici očevida (164) očito čini cjelinu sa susjednom k. č. br. [katastarska čestica] iste k.o., pa je primjenom odredbe čl. 373.a ZPP moguće zaključiti da ista dijeli "sudbinu" te k. č. br. [katastarska čestica] odnosno da ni u tom dijelu nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka zbog koje bi u tom dijelu trebalo ukinuti pobijanu presudu, već je o tome moguće odlučiti primjenom čl. 373.a ZPP.

10.Prvostupanjski sud nakon dovoljne raspravljenosti i valjanom ocjenom provedenih dokaza utvrđuje slijedeće pravnorelevantne činjenice i to:

- da su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dio k. č. br. [katastarska čestica] na skici vještaka označene slovima G-H-I-J-K-Z-G, površine 1481m2, dio k. č. br. [katastarska čestica] na skici označen slovima A-B-C-D-U-R-A površine 1320 m2 i dio k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a na skici vještaka označenoj slovima F-Y-X-V-P-O-L-K- H-J-H-G-F površine 1435 m2 u dugogodišnjem posjedu tužitelja i njegovih pravnih predaka, prvo djeda tužitelja, zatim oca tužitelja, a onda i tužitelja koji da ih je i obrađivao;

- da su te nekretnine 30-tih godina prošlog stoljeća u posjedu pravnog prednika tužitelja, njegovog djeda RE, da je njegov posjed bio savjestan i pošten i da je djed tužitelja stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću;

- da je pravni prednik tužitelja-djed tužitelja, to pravo prenio ocu tužitelja VE, a ovaj tužitelju.

11. Na temelju takvih utvrđenja onda prvostupanjski sud i zaključuje da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina pa stoga, a temeljem odredbe čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., dalje: ZV) i donos pobijanu presudu, u njenom dosuđujućem dijelu, u toč. I. izreke.

12. Nedvojbeno je, a to ne spori ni tuženica, da su predmetne nekretnine (pored ostalih) bile predmet spora koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem Cg VIII 4/18 (12-31) i Višeg zemaljskog suda u Zadru poslovni broj Bc I 81/18 (71-77) te Stola sedmorice u Zagrebu, poslovni broj Rv-113/1923 od 29. svibnja 1923. (78-82) te da je u tim postupcima utvrđeno da predmetne nekretnine pripadaju Odlomku "ME" pa dakle, taj Odlomak upravlja tim nekretninama još najmanje od 1918.

13. Iz iskaza svjedoka ĆE, KE, ŠE i samog tužitelja proizlazi da je selo [adresa] svoje nekretnine podijelilo mještanima, da je pravni prednik tužitelja dobio predmetne nekretnine, da ih je ogradio i na njima izgradio štalu, držao životinje (konje i ovce) i sadio masline.

14. Te iskazi svjedoka prvostupanjski je sud ocijenio potpunim, istinitim i suglasnim, a te iskaze nije dovela u sumnju ni tuženica svojim žalbenim navodima.

15. Iz dostavljenih preslika iz katastra proizlazi da te nekretnine čine jednu cjelinu (32), to je posebice razvidno na preslici sa lista 142 i 143 spisa, gdje je razvidno postojanje suhozida u skoro cijeloj površini, a za štalu za koju se navodi da je bila moguće da je porušena tijekom izgradnje ceste, moguće 2005. ili kasnije.

16. Prema tome kada je utvrđeno da su predmetne nekretnine dodijeljene pravnom predniku tužitelja još 30-tih godina prošlog stoljeća (od 1924.) i kada je pravni prednik tužitelja iste ogradio suhozidom, izgradio štalu, držao ovce, kasnije i sadio masline, time je očito pokazao da se spram tih nekretnina odnosi kao vlasnik, to njegovo pravo mu nitko nije ometao, a ni njegovim pravnim slijednicima sve do 2005., kada je započeta gradnja izgradnja ceste, ali i tada je tužitelju za dio oduzete k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određena naknada (34-36).

17. Sve to ukazuje da je ispravan zaključak prvostupanjskog suda da je pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću i da je to pravo prenio na svoje pravne slijednike sada i tužitelja pa je prvostupanjski sud ispravno, primijenio odredbe čl. 159. ZV.

18. Ne mijenja na pravnoj stvari činjenica da su određene nekretnine u predmetu istog suda prvog stupnja poslovni broj P-2927/07 presudom od 21. prosinca 2007. utvrđene vlasništvom sada tuženice, a to stoga što u tom postupku nije sudjelovao aktualni tužitelj (123-126) pa ta presuda spram tužitelja nema učinak res iudicata.

19. Nije točno da se pobijana presuda temelji samo na personalnim dokazima (iskazima svjedoka), ona se dijelom temelji i na istima, ali i druge činjenice ukazuju i da su ti iskazi istiniti (postojanje suhozida, suglasnosti tih iskaza glede korištenja nekretnine – postojanja štale, držanje konja, ovaca, sadnja maslina i sl. pa je žalba tuženice neosnovana i u tom dijelu.

20. Međutim, obzirom na sve do sada navedeno, sporno je je li valjano odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja.

21. Naime, iz provedenog postupka dade se naslutiti da su i nekretnine za koje je tužitelj odbijen sa zahtjevom dio te jedinstvene cjeline koja je bila ograđena suhozidom i koju je koristio tužitelj odnosno njegovi pravni prednici.

22. Tužitelj je, očito, u dijelu u kojem je odbijen sa zahtjevom, sada deposediran izgradnjom javne ceste.

23. Međutim, nije utvrđeno kada je došlo do deposediranja tužitelja, je li to bilo uz njegovu suglasnost (34-36) ili je to bilo bez njegove suglasnosti.

23.1.U svakom slučaju ranije utvrđenje, ono iz toč. I. izreke pobijane presude, dalo bi zaključiti da je tužitelj stekao i pravo vlasništva na dijelu nekretnina za koje je odbijen sa tužbenim zahtjevom, ali je tada valjalo utvrditi, ako je to njegovo vlasništvo prestalo, koji je temelj za taj prestanak.

24. Zakonom o javnim cestama ("Narodne novine" broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22, 4/23 i 133/23, dalje: ZJC) u čl. 3. st. 5. toga Zakona je propisano da javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojega je dopuštena uporaba građevine sukladno navedenom propisu, a u provedenom postupku nije razvidno da je za cestu izgrađenu na sada spornim nekretninama izdana uporabna dozvola.

25. Stoga, u tom dijelu pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama te se ista u tom dijelu ne može ispitati, čime je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju ukazuje i tužitelj u aktualnoj žalbi.

26. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. i 369. ZPP, valjalo je odlučiti kao u izreci.

27. U nastavku postupka prvostupanjski sud dakle ima razjasniti je li tužitelj stekao i pravo vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], onaj dio označen točkom E,E1,F,Y,E u površini od 185m2, a ako je to pravo vlasništva stekao je li i na koji valjan način njemu to vlasništvo prestalo (moguće i primjenom odredbe čl. 131. ZJC) ali tada, tu svoju odluku, u tom dijelu prvostupanjski sud ima valjano i obrazložiti.

U Puli - Pola, 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Mirna-Nada Terlević Sebastijan