REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-914/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Omiša, OIB: 49299622160, zastupanog po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika-protutužitelja Dalma d.d. u stečaju iz Splita, Kopilica 5, OIB: 64479860853, zastupanog po punomoćnicama Eciji Kuljiš Bajić i Meri Blaslov Pavasović, odvjetnicama u Splitu, radi predaje u posjed i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženika-protutužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 334/2022-2 od 7. studenoga 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pst-385/2012 od 4. studenoga 2021., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika-protutužitelja te se ukida presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-334/2022-2 od 7. studenoga 2023. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odluka o troškovima postupka povodom revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u toč. I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja- protutuženika kojim je tražio da se naloži tuženiku predaja u posjed tužitelju nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kao i objekte sagrađene na ovim nekretninama i to objekte označene slovima A, B, C, D, E i G u skici mjesta spora M 1:1000 koja skica je sastavni dio Geodetskog pisanog nalaza i mišljenja koji je sačinio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., u Solinu u rujnu 2015. i travnju 2016., a koji čini sastavni dio presude, sve slobodno od osoba i stvari te da se zabranjuje tuženiku daljnja uznemiravanja tužitelja u ostvarenju njegovih vlasničkih prava na navedenim nekretninama. Ujedno je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

1.1. Prvostupanjskom presudom u toč. II. prihvaćen je protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 572 m2 (zgrada-hotel) i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/12), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje te označen crvenim slovom A, koja Skica je sastavni dio izreke ove presude, pa se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju, na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnina zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo.

2. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake kč. br. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 19 m2 (pomoćni objekt), i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/12), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje, te označen crvenim slovom G, koja Skica je sastavni dio izreke ove presude, te se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnine zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo.

3. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake kč. br. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 188 m2 (zgrada-hotel), i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/12), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje, te označen crvenim slovom B, koja Skica je sastavni dio izreke ove presude, te se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnine zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo.

4. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake kč. br. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 78 m2 (zgrada-hotel), i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/12), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje, te označen crvenim slovom C, koja Skica je sastavni dio izreke ove presude, te se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju, na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnine zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo.

5. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake kč. br. zem. [katastarska čestica], upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 435 m2 (zgrada-hotel), i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/2012), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje, te označen crvenim slovom D, koja je sastavni dio izreke ove presude, te se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju, na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnine zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo.

6. Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj DALMA d.d. u stečaju, vlasnik dijela nekretnine zemljišno knjižne oznake kč. br. zem. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ukupne površine 277 m2 (zgrada-hotel), i to za cijelo, a koji dio je u Skici mjesta spora (Pst-385/2012), koju je izradio Petar Garmaz, dipl. ing. geod., stalni sudski vještak za geodeziju, obojan sivom bojom i omeđen linijama crne boje, te označen crvenim slovom E, koja Skica je sastavni dio izreke ove presude, te se ovlašćuje DALMA d.d. u stečaju, na temelju ove presude, na navedenom dijelu nekretnine zahtijevati izradu i provedbu parcelacije kojom će se od navedenog dijela predmetnih nekretnina formirati posebna novoformirana nekretnina, i na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini zatražiti i postići upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel Omiš, i to na svoje ime i kao svoje vlasništvo za cijelo, uz istovremeni izbris prava vlasništva na toj parcelacijom novoformiranoj posebnoj nekretnini s imena tužitelja-protutuženika Grada Omiša, za cijelo."

1.2. U toč. III. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju- protutuženiku naknaditi tuženiku-protutužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 99.500,00 kn, a odbijen je zahtjev za naknadu troškova tuženika-protutužitelja u iznosu od 625,00 kn kao neosnovan.

2. Drugostupanjskom presudom u toč. I. izreke preinačena je prvostupanjska presuda u odnosu na toč. I. i II. izreke te u dijelu toč. III. izreke kojom je prihvaćen zahtjev tuženika-protutužitelja za naknadu parničnog troška te je suđeno da se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika te je naloženo tuženiku-protutužitelju naknaditi tužitelju-protutuženiku parnični trošak u iznosu od 120.724,91 kn/16.022,95 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 7. studenoga 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena. Ujedno je u cijelosti odbijen protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja te je u toč. II. izreke drugostupanjske presude naloženo tuženiku-protutužitelju naknaditi tužitelju- protutuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 7.812,50 kn/1.036,89 EUR.

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je izjavio tuženik-protutužitelj temeljem odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te preinači pobijanu drugostupanjsku odluku, odnosno podredno istu ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

4. Tužitelj-protutuženik nije dostavio odgovor na reviziju.

5. Revizija je osnovana.

6. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. ZPP ovaj sud je ispitao pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-2436/2024 od 27. svibnja 2025. dopustio tuženiku- protutužitelju izjavljivanje revizije zbog slijedećih pravnih pitanja:

"1. Je li nedostatak formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću od strane nadležnog tijela u doba društvenog vlasništva samo po sebi znači da to društveno poduzeće u materijalno pravnom smislu nije imalo pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja takvom nekretninom i da ista, zbog nedostatka takvog formalnog akta, nije mogla predstavljati imovinu poduzeća i društveno sredstvo nad kojima je mogla biti provedena pretvorba društvenog vlasništva?

2. Treba li u situaciji nedostatka formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću u doba društvenog vlasništva, postojanje ovog prava prosuđivati i prema odredbi čl. 268. st. 1. Zakona o udruženom radu ("Službeni list SFRJ" broj 53/76, 57/83, 85/87, 6/88, 77/88, 40/89 i 60/89, te "Narodne novine" broj 53/91), kojom je bilo propisano ako je nekretnina postala društveno sredstvo bez pravne osnove da se njezino vraćanje može zahtijevati u roku od pet godina računajući od dana saznanja, a najkasnije u roku od deset godina?".

8. U postupku je utvrđeno:

- da iz povijesnog zk. izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na nekretninama označenim kao kč. br. zem. [katastarska čestica], a na temelju rješenja Odjela za financiranje Narodnog odbora Općine Omiš broj N-03-8989/59 od 7. studenoga 1959., upisano društveno vlasništvo, dok je na osnovu rješenja Narodnog odbora Općine Omiš broj 03-II-5592/1 od 30. srpnja 1962. upisano pravo korištenja u korist Općine Omiš,

- da je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninama označenim kao kč. br. zem. [katastarska čestica] kao vlasnik u cijelosti upisan Grad Omiš,

- da je Općini Omiš, kao pravnom predniku tužitelja-protutuženika, temeljem rješenja Narodnog odbora Općine Omiš broj 03-II-5592/1-62 od 30. srpnja 1962. predano u posjed i vlasništvo zemljište koje danas predstavlja Hotelsko naselje Brzet, koje zemljište je postalo općenarodna imovina na temelju Zakona o nacionalizaciji, sve bivšeg vlasništva i posjeda VO pok. V iz [adresa] te na temelju Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća kao vlasništvo tvrtke V.

O Industrija Portland cementa s.o.j.,

- da je rješenjem Kotara Split, Narodnog odbora Općine Omiš, Odjela za privredu i financije, Odsjeka za komunalno stambene poslove broj 03-I-1598/-1964 od 22. veljače 1964. dozvoljena Općini Omiš, kao investitoru, gradnja turističkog naselja Brzet sa svim pripadajućim objektima na kč. br. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina],

- da je zapisnikom Komisije za tehnički pregled građevinskih, obrtničkih radova na objektima utvrđeno da se komisija sastala na objektu Turističko naselje Brzet i to nadogradnja paviljona i adaptacije restorana 22. svibnja 1964. te je nakon pregleda ustanovljeno kako je investitor za ove radove bila Skupština Općine Omiš, financiranje sredstava izvršeno je od strane investitora i kreditom Banke SRH, za izvođenje radova bio je sklopljen ugovor između investitora i izvođača kao i dopuna ugovora te su izvedeni građevinski i obrtnički radovi na objektima pod A) Restoran hotela Plaža, pod B) Turističko naselje Brzet i to nadogradnja paviljona i adaptacija restorana koje je za račun investitora Skupštine Općine Omiš izvelo građevinsko pouzeće Melioracija iz Splita,

- da je Odlukom Radničkog savjeta Hotelsko ugostiteljskog poduzeća Omiš broj: 1719 od 18. srpnja 1964. utvrđeno da se temeljem te odluke od investitora Općinske skupštine Omiš prima objekt Hotel "Brzet" i stavlja u stalež poslovne jedinice poduzeća, s tim da će objekt poslovati sezonski, odnosno za vrijeme turističke sezone od 1. svibnja do 30. listopada u godini,

- da je sudski vještak Petar Garmaz utvrdio da nekretnine, koje su predmet spora, predstavljaju hotelski kompleks "Brzet" sa smještajnim jedinicama i pomoćnim objektima, a da su okoliš i okućnice objekata potpuno uređeni i u funkciji korištenja i rada hotela.

11. Na temelju tako utvrđenih odlučnih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika nije osnovan, a protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja da je osnovan. Takav zaključak prvostupanjski sud zasniva na utvrđenim činjenicama da je na temelju odluke Radničkog savjeta tuženika-protutužitelja od 24. lipnja 1964. te posebno činjenice da je nakon toga punih 40 godina tuženik-protutužitelj nesmetano koristio i upravljao predmetnom nekretninom obavljajući u istoj svoju registriranu djelatnost ostvarujući time prihode, istom raspolagao kroz razne statusne promjene prednika tuženika-protutužitelja slijedom čega valja zaključiti da je isti bio stvarni nositelj prava upravljanja, korištenja i raspolaganja. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na odluke ovoga suda u kojima je izraženo pravno shvaćanje da nedostatak formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću od strane nadležnog tijela u doba društvenog vlasništva, samo po sebi ne znači da to društveno poduzeće u materijalnopravnom smislu i nema pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja te na koji način iste mogu predstavljati njegovu imovinu i društvena sredstva nad kojima je mogla biti provedena pretvorba društvenog vlasništva. Prvostupanjski sud se pozvao i na odredbu čl. 268. st. 1. Zakona o udruženom radu ("Službeni list SFRJ", broj 35/76, 57/83, 85/87 i 6/88 – dalje: ZUR), i gdje se moglo tražiti vraćanje takvih nekretnina u roku pet godina od saznanja odnosno najkasnije u roku od deset godina od prelaska u posjed društveno pravne osobe ili poduzeća. Stoga prvostupanjski sud zaključuje da su predmetne nekretnine predstavljale osnovno sredstvo prednika tuženika- protutužitelja te da je isti imao pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja predmetnih nekretnina koje su nakon provedene pretvorbe i procjene u temeljni kapital mogle postati vlasništvo tuženika-protutužitelja.

12. Drugostupanjski sud na temelju istog činjeničnog stanja zaključuje da odluka Radničkog savjeta prednika tuženika-protutužitelja od 18. srpnja 1964. ne može predstavljati valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva i ne može predstavljati ispravu u odnosu na koju bi tuženik-protutužitelj s uspjehom dokazao da je od Općine Omiš na hotelsko ugostiteljsko poduzeće Omiš prenijeto pravo vlasništva jer navedeni Radnički savjet nije bio nadležno tijelo za donošenje takve odluke, a pravni prednik tužitelja-protutuženika da je upravo upisom svog prava korištenja u zemljišne knjige te potom upisom prava vlasništva manifestirao svoju volju na način da neovisno o tome što je prednik tuženika-protutužitelja upravljao turističkim naseljem Brzet isti nije stekao pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja. Stoga drugostupanjski sud zaključuje da pravni prednik tuženika-protutužitelja nije imao pravo upravljanja i korištenja raspolaganja koje bi bilo osnovom stjecanja prava vlasništva.

13. Tuženik-protutužitelj u reviziji u bitnom navodi da je pogrešno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, a ispravno prvostupanjskog suda glede mogućnosti stjecanja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja prednika tuženika-protutužitelja pri čemu se poziva na odluke ovoga suda u vezi mogućnosti stjecanja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na nekretninama društveno pravnih osoba bez akta o dodjeli nekretnina kao i odluke o mogućnosti stjecanja prava vlasništva nekretnina na temelju odredbe čl. 268. st. 1. ZUR.

14. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja-protutuženika za predaju u posjed spornih nekretnina kao i zahtjev tuženika-protutužitelja za utvrđenje prava vlasništva istih nekretnina te uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

15. Ovaj sud prihvaća pravno shvaćanje prvostupanjskog suda koje je ispravno i u skladu sa sudskom praksom ovoga suda. Naime, ovaj sud je u odlukama broj Rev-x 196/16 od 19. travnja 2017. i Rev 1993/18 od 19. studenoga 2019. jasno izrazio pravno shvaćanje da prema odredbama čl. 363. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), osoba koja se ne može osloniti na predmnjevu vlasništva ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat će svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona, odnosno njezin pravni prednik bio stekao pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja, odnosno pravo korištenja ili prvenstvenog prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu na valjanom pravnom temelju i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavka koje su se za stjecanje tog prava zahtijevale u trenutku stjecanja. Također je u odluci broj Rev-1993/18 od 19. studenoga 2019. jasno navedeno da se i bez formalnog rješenja o dodjeli prava trajnog korištenja zemljišta radi građenja, odnosno o dodjeli nekretnina na upravljanje, korištenje i raspolaganje može uzeti da postoji pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća pri čemu treba uzeti u obzir i odredbu čl. 268. st. 1. ZUR kojom je bilo propisano da ako je nekretnina postala društveno sredstvo određene pravne osobe u doba društvenog vlasništva, da se njezino vraćanje može zahtijevati u roku od pet godina računajući od dana saznanja, a najkasnije u roku od deset godina.

16. Drugostupanjski sud nije imao u vidu navedenu sudsku praksu ovoga suda, za razliku od prvostupanjskog suda, slijedom čega se ne može prihvatiti obzirom na utvrđeno činjenično stanje da pravni prednik tuženika-protutužitelja nije stekao predmetne nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje. Drugostupanjski sud trebao je cijeniti sve okolnosti konkretnog slučaja, a posebno navedenu sudsku praksu ovoga suda, kao i činjenicu da je tuženik-protutužitelj punih 40 godina nakon odluke Radničkog savjeta pravnog prednika imao u posjedu predmetne nekretnine i istima upravljao i raspolagao.

17. Stoga odgovor na postavljena pravna pitanja zbog kojih je dopuštena tuženiku- protutužitelju revizija glasi:

"1. Nedostatak formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću od strane nadležnog tijela u doba društvenog vlasništva samo po sebi ne znači da to društveno poduzeće u materijalnopravnom smislu nije imalo pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja takvom nekretninom te je unatoč nedostatku takvog formalnog akta mogla predstavljati imovinu poduzeća i društveno sredstvo nad kojima je mogla biti provedena pretvorba društvenog vlasništva.

2. U situaciji nedostatka formalnog akta o dodjeli nekretnine na upravljanje, korištenje i raspolaganje određenom društvenom poduzeću u doba društvenog vlasništva postojanje navedenog prava treba također prosuđivati i prema odredbi čl. 268. st. 1. ZUR, kojom odredbom je bilo propisano ako je nekretnina postala društveno sredstvo bez pravne osnove da se njezino vraćanje može zahtijevati u roku od pet godina računajući od dana saznanja, a najkasnije u roku od deset godina."

18. Stoga je drugostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog shvaćanja u vezi mogućnosti stjecanja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja određenom nekretninom u doba društvenog vlasništva, a zatim i stjecanjem prava vlasništva na temelju prijelaznih i završnih odredbi ZVDSP pogrešno primijenio materijalno pravo, a svoju odluku primarno temelji na takvom zaključku. U ponovljenom postupku drugostupanjski sud će odlučiti o žalbi tužitelja-protutuženika uzimajući u obzir pravna shvaćanja ovoga suda.

19. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP ukinuti drugostupanjsku odluku i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavko Pavković