Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-327/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari HR iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Robertu Ristu odvjetniku iz Krka, protiv tuženih 1. PR iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĆR iz [adresa], kbr.1., OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. NR iz [adresa], kbr. 52., OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. HEP Operater Distribucijskog sustava d.o.o., Elektroprimorje Krk, Pogon Krk, Krk, ulica Braće Juras br. 11., OIB: , zastupanog po stečajnom upravitelju Stanku Makar, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Psp 35/2020 od 19. studenog 2024., 21. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja HR, ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Psp 35/2020 od 19. studenog 2024, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, odbačena je tužba i tužbeni zahtjevi tužitelja podnesena protiv uvodno imenovanih 1. -4. tuženika.

2.Prvostupanjsku odluku pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba je osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga tužitelja, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a, kao ni postupovna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st.2. t.11. ZPP-a, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se nije moglo ispitati.

6.Nisu osnovani navodi tužitelja kojima upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali je u pravu tužitelj kada za sada ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava, ali ne iz razloga iznesenih u historijatu žalbe.

7.1.Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja uvažava utvrđenja iz parnice radi smetanja posjeda pod poslovnim brojem Psp 89/2019, vođen po tužbi ovdje 1. -3. tuženika kao tužitelja protiv ovdje tužitelja kao tuženika; da je rješenjem suda prvog stupnja od 9. rujna 2019. točkama 1., 2. i 3. izreke udovoljeno tužbenom zahtjevu tih tužitelja na način da je utvrđeno da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu kuće u [adresa]., na način da je ovdje 4. tuženiku dao nalog da isključe struju u predmetnoj nekretnini (obračunsko mjesto br. 213750), te je ujedno naloženo HEP Operater Distribucijskog sustava d.o.o., Elektroprimorje Krk, Pogon Krk, uključenje struje u toj nekretnini, a ovdje tužitelju kao tuženiku je zabranjeno svako takvo ili slično smetanje posjeda 1. -3. tužitelja ubuduće; da je tom odlukom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim su tražili da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu kuće u [adresa].; da je odlukom Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž 788/2019 od 14. studenog 2019. odbijena žalba tuženika, a usvojen tužbeni zahtjev tužitelja jer je tuženi dao nalog za isključenje struje i time tužitelje smetao u posjedu.

7.2.Polazeći od toga, kao i isprava priloženih po 4. tuženiku, sud prvog stupnja zaključuje da nema procesnih uvjeta za daljnje vođenje predmetnog postupka. Pored toga, vodeći računa i o ranije navedenom Zahtjevu ovdje tužitelja i radnom nalogu ovdje 4. tuženika koji je po istom postupio, prvostupanjski sud zaključuje da tužbeni zahtjevi tužitelja nisu osnovani, kao ni da je glede istih bilo potrebno provođenje bilo kakvih daljnjih dokaza.

Sukladno postavljenom zahtjevu kojim tužitelj traži uspostavu stanja na način da se isključi brojilo, sud prvog stupnja smatra da iz tog je razvidno s jedne strane da nema procesnih pretpostavki da se vodi postupak po tužbi tužitelja kojom bi se zamijenilo prvostupanjsku i drugostupanjsku odluku o istoj stvari, donijeto u drugoj parnici, a da tužitelj nema ni pravni interes za takav tužbeni zahtjev, budući je do isključenja brojila došlo prema ranije spomenutom radnom nalogu.

7.3.Osim toga, sud uvažava i to da kako tužitelj traži da se 1. -3. tuženicima zabrani raspolaganje brojilom tužitelja, a da isto nije vlasništvo ni posjed tužitelja, zbog čega da glede istog ne može postavljati bilo kakav vlasnički ili posjedovni zahtjev. Kako iz svega po ocjeni suda proizlazi da ni tuženici nisu procesno legitimirani, a da ni tužitelj nema objektivni pravni interes za vođenje ovog postupka, niti da ne postoje procesne pretpostavke za njegovo vođenje, jer da bi tužba bila nedopuštena zbog prije spomenute pravomoćne odluke, to je odlučeno kao u izreci pobijanog rješenja.

8.Protivno tumačenju prvostupanjskog suda, ponajprije treba reći da pogrešnim drži ovaj sud razloge kojima se isti rukovodio kada je odbacio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

Naime, prema uvjerenju ovog suda da činjenica da je ranije pod poslovnim brojem Psp 89/2019, između istih stranaka, s izuzetom ovdje 4. tuženika, ali u suprotnim procesnim ulogama, vođen postupak radi smetanja posjeda, zbog isključenja istog obračunskog mjesta, ni u kom slučaju ne znači da tužitelj nema pravni interes za vođenje ove parnice, odnosno da bi predmetna tužba tužitelja bila nedopuštena jer je spomenuti postupak pravomoćno okončan.

Drugim riječima da bi pravomoćna odluka u toj pravnoj stvari predstavljala procesnu zapreku za vođenje ove parnice, odnosno da bi zbog toga tužba tužitelja u ovoj pravnoj stvari bila nedopuštena.

9.1.Ono na što je u konkretnom slučaju potrebno ukazati i tužitelju i sudu prvog stupnja je to da iz sadržaja kako prvotno podnesenog tužbenog zahtjeva, tako i zahtjeva precizirang podneskom od 1. prosinca 2020., proizlazi da je tužitelj zatražio posjedovnu zaštitu, no da predmetnom tužbom nije uz kondemnatorni postavio i deklaratorni zahtjev (nije tražio da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda). U svezi toga, upućuje se na čl. 22. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996 i dr., dalje: ZV-a), sukladno kojem posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

Dakle, da bi se mogla pružiti posjedovna zaštita, pod uvjetom da su ispunjeni opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st.2. ZV-a (posljednji mirni posjed i nastalo smetanje), element koji u svakom slučaju mora biti ispunjen je i zahtjev da se utvrdi čin smetanja.

9.2.Iz do sada iznesenog, razvidno je da predmetnom tužbom tužitelj nije zahtijevao da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, što znači da ista nema sve potrebne elemente, odnosno da se po istoj za sada ne može postupati, što znači da nema uvjeta za meritorno odlučivanje o osnovanosti postavljenog zahtjeva tužitelja. Polazeći od prethodno rečenog, prosudba je ovog suda da je u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja po primitku tužbe tužitelja, ponajprije bio dužan pozvati istog da u određenom roku dopuni predmetnu tužbu u smislu čl. 22. st.1. ZV-a, dakle da postavi i određen deklaratorni zahtjev, pozivom na čl. 109. ZPP-a, kako bi predmetna tužba bila podobna za raspravljanje.

No, iz stanja u spisu nije razvidno da bi navedeno sud učinio, već je odbacio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, ali iz drugih, ranije navedenih pogrešnih razloga, pa je takvim postupanjem sud pogrešno primijenio materijalno pravo.

10.Slijedom do sada izloženog, prvostupanjski će sud, u nastavku postupka, uvažavajući primjedbe iznesene od strane ovog suda, primjenom čl. 109. ZPP-a, pozvati tužitelja da dopuni tužbu radi smetanja posjeda na način da uz postavljene kondemnatorne zahtjeve, postavi i deklaratorni tužbeni zahtjev sukladno čl. 22. st.1. ZV-a, te ovisno o postupanju tužitelja, odlučiti o postojanju pretpostavki za odbacivanje tužbe tužitelja odnosno donošenja meritorne odluke o zahtjevu istog.

11.Zbog svih iznesenih razloga, valjalo je uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijano rješenje primjenom čl. 380. t.3. ZPP-a, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

U Rijeci, 21. listopada 2025.

Sutkinja

Svjetlana Pražić