Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3014/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draganu Marinu, odvjetniku u Makarskoj, Kralja Petra Krešimira IV. kbr. 5, protiv I. tuženika TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženika MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku mr. sc. Željku Ravliću, odvjetniku u Makarskoj, Obala kralja Tomislava 6, radi zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-1024/2020-52 od 22. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj P-1024/2020-52 od 22. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj zahtijevao da se tuženicima naloži da uklone zid širine 115 cm u čitavoj njegovoj visini koji su izgradili na od ranije postojećem zidu izvedenom u starijem betonu širine 115 cm i visine 50-60 cm sa sjeverne strane č. zgr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište površine 342 m[2] , z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je na situaciji u mjerilu 1:50 iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Inoslava Nikolića dipl.ing.građ., Elaborat: [broj] iz siječnja 2023. izrađen u predmetu Općinskog suda u Makarskoj posl. broj P-1024/2020, označen točkama B-C kao ZID 2, da im se nalaži da uklone dio roštilja-dimne kuhinje širine 173 cm u čitavoj visini koji su izgradili na od ranije postojećem zidu izvedenom u starijem betonu i obrađenom cementnim mortom širine 173 cm i visine 55 cm sa sjeveroistočne strane č. zgr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište površine 342 m[2] , z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je na istoj situaciji u mjerilu 1:50 iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Inoslava Nikolića dipl.ing.građ., označen točkama A-B kao ZID 1, te im se zabrani svako daljnje uznemiravanje tužiteljevog vlasništva nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], zgrada i dvorište površine 342 m[2] , z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također, odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (točka I. izreke). Tužitelju je naloženo i da tuženicima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.640,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 22. svibnja 2025. do isplate (točka II izreke).

2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

I. i II. tuženik su podnijeli odgovor na žalbu u kojem predlažu da se žalba tužitelja odbije i da se prvostupanjska presuda potvrdi.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zabranom od uznemiravanja. Tužitelj, naime u tužbi i tijekom postupka tvrdi da su tuženici 2018. bez odobrenja tužitelja na sjevernom dijelu betonskog ogradnog zida nekretnine tužitelja izgradili zid, te roštilj- dimnu kuhinju, što prema tvrdnjama tužitelja, predstavlja čin uznemiravanja njegovog prava vlasništva nekretnine kčbr. zgr. [katastarska čestica] zgrada i dvorište od 342 m[2] , upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

5. Sud prvog stupnja je odlučujući o tužbenom zahtjevu u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine kčbr. zgr. [katastarska čestica] zgrada i dvorište od 342 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da su tuženici, svaki u 1/2 dijela, suvlasnici nekretnine kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] od 348 m[2] , upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je sporni zid izgradio otac tuženika OP 60-tih godina prošlog stoljeća, te da je nadogradnja zida i roštilja-pušnice izvršena tijekom Domovinskog rata,

- da ocu tuženika, a niti tuženicima, tijekom gradnje i nadogradnje zida i pušnice- roštilja nitko nije prigovarao da isti grade na tuđem zemljištu,

- da su sporni zid i roštilj-pušnica izgrađeni na kčbr. [katastarska čestica], dakle, na nekretnini tuženika,

- da tuženici nadogradnjom i zida i izgradnjom roštilja-pušnice nisu uznemiravali vlasništvo tužitelja na kčbr. zgr [katastarska čestica] koja se nalazi u njegoom vlasništvu.

6. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da nisu ispunjene pretpostavke za pružanje vlasničke zaštite od uznemiravanja propisane odredbom čl. 167. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP), te je primjenom navedene odredbe tužbeni zahtjev tužitelja odbio.

7. Tuženik žalbenim navodima osporava pobijanu presudu ističući da je sud dokaze ocijenio protivno odredbi čl. 8. ZPP, te da je, posljedično tome, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, tuženik smatra da je sud pogrešno pobijanu presudu utemeljio na nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Perice Puljića, te da neosnovano odbio njegov dokazni prijedlog za izvođenjem novog dokaza geodetskim vještačenjem. Također, tuženik smatra da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio iskaze stranaka i svjedoka, te da nije imao osnove ne uzimati u obzir isprave koje je tužitelj priložio uz podnesak od 26. svibnja 2023.

8. Međutim, žalbeni navodi tuženika sud neosnovani. U odnosu na nalaz i mišljenje geodetskog vještaka neosnovano tužitelj ističe u žalbi da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio navedeni dokaz. Naime, i prema ocjeni ovog suda, nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića je u potpunosti podoban da se na istome temelji sudska odluka. Isti je sačinjen sukladno zadatku određenom od strane suda i sukladan je pravilima struke pri čemu je vještak svojim usmenim očitovanjem argumentirano otklonio prigovore koje je tuženik istaknuo na nalaz i mišljenje. Pravilna je dakle, ocjena suda prvog stupnja da isti nije niti nejasan, niti nepotpun, a niti proturječan, te da nisu bile ispunjene pretpostavke za izvođenjem dokaza novim geodetskim vještačenjem iz čl. 261. st. 3. ZPP. Neosnovano stoga tužitelj ističe da je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP. Također, neosnovano tužitelj ističe da je nije bilo osnove da sud prvog stupnja odbije njegov prijedlog za izvođenjem dokaza novim geodetskim vještačenjem tako da u tom dijelu nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP. Dakle, sud prvog stupnja je na temelju nalaza i mišljenja pravilno utvrdio da se sporni zid i roštilj nalaze na tuženikovoj, a ne na tužiteljevoj nekretnini tako da žalbeni navodi tužitelj kojima iznosi vlastitu ocjenu navedenog dokaza nisu osnovani. U tom smislu neosnovano tužitelj ističe da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio iskaz svjedoka AP, dipl. ing geodezije. Naime, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada odlučnu činjenicu na čijoj se katastarskoj čestici nalazi sporni zid nije utvrđivao na temelju iskaza navedenog svjedoka, već na temelju nalaza i mišljenja vještaka, a s obzirom da se, u smislu odredbe čl. 250. ZPP, radi o utvrđivanju činjenice za koje je potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

9. Neosnovano tužitelj ističe i da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio personalne dokaze koji su izvedeni tijekom postupka. Naime, spornu činjenicu kada je sporni zid izgrađen odnosno dograđen sud prvog stupnja je pravilno utvrdio na temelju iskaza svjedoka VP, JP, CP, ĐP i iskaza tuženika koji su u bitnome međusobno suglasni. Okolnost što su u pojedinim dijelovima iskazi predmetnih svjedoka ne podudaraju potpunosti (primjerice u stranama svijeta u kojima se sporni zid pruža ili visini zida) na koje okolnosti ukazuje tužitelj u podnijetoj žalbi ne znači i da su isti neistinito iskazivali. Dakle, sud prvog stupnja je i personalne dokaze pravilno ocijenio tako da niti u tom dijelu nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP.

10. Nisu osnovani niti žalbeni navodi tužitelja da je sud prvog stupnja neuzimanjem u obzir isprava koje su dostavljene nakon zaključenja prethodnog postupka počinio relativno bitnu povedu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 299. st. 2. ZPP. U odnosu na skice koje je tužitelj priložio uz podneska od 26. svibnja 2023. sud prvog stupnja je pogrešno smatrao da iste ne treba uzimati u obzir. Naime, iste je tužitelj dostavio sa svrhom osporavanja nalaza i mišljenja geodetskog vještaka, dakle, iste po logici stvari, s obzirom da tužitelj nije mogao znati kakav će nalaz i mišljenje geodetskog vještaka biti, tužitelj nije mogao i trebao dostavljati prije zaključenja postupka. Međutim, neovisno o navedenom, u konkretnom slučaju geodetski vještak se u svom usmenom očitovanju koje je dano na ročištu održanom dana 20. rujna 2023. očitovao o utjecaju predmetnih skica na nalaz i mišljenje tako da navedeno nepravilno postupanje suda prvog stupnja nije rezultiralo donošenjem nepravilne i nezakonite odluke. U odnosu na neuzimanje u obzir pravomoćnog rješenja o izdavanju građevinske dozvole od 24. veljače 1961. koje je tužitelj dostavio uz podneska od 28 siječnja 2025. isto, čak i da je uzeto u obzir, ne bi rezultiralo donošenjem drugačije odluke tako da niti u tom dijelu nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 299. ZPP.

11. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ocijenio izvedene dokaze, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 167. st. 2. ZVDSP kada je tužbeni zahtjev tužitelja za pružanjem vlasničke zaštite od uznemiravanja odbio. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi također ističe tužitelj.

12. Tužitelj u žalbi ističe i da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je pobijana presuda proturječna, te nema razloga o odlučnim činjenicama. Međutim, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pobijana presuda o odlučnim činjenicama sadrži jasne, dostatne, razumljive i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati tako da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Vesna Žulj