Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3705/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Ines Kovačević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NSJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Bogdanu Srdeliću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. CSJ i pod 2. ĐSJ, oboje odsutni i nepoznata prebivališta, zastupani po punomoćniku Peri Toliću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. tuženika i 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3774/2024-6 od 5. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 1. tuženika i 2. tuženika kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3774/2024-6 od 5. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim presudom presuđeno je:

„Utvrđuje se da je tužiteljica NSJ isključiva vlasnica na nekretninama označenim sa čest zem. [katastarska čestica] ukupne površine 5382 m2 i čest zem. [katastarska čestica] ukupne površine 3471 m 2. Z.U [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje vlasništvo je stekla nasljedstvom i na temelju dosjelosti pa se ista ovlašćuje temeljem ove presude a nakon njene pravomoćnosti uknjižiti na nekretninu označenu sa čest zem. [katastarska čestica] ukupne površine 5382 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 3471 m 2 Z.U [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo uz istovremeno brisanje navedenog prava vlasništva s imena tuženika ad 1 i ad 2 a što su tuženici dužni trpjeti.“

2. Protiv te presude žali se 1. tuženik i 2. tuženik, a iz sadržaja žalbe proizlazi da se žale iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP).

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je vlasnica nekretnina – čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su 1. i 2. tuženici dužni to trpjeti kao i da se briše pravo vlasništva s imena 1. i 2. tuženih.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Također valja reći da u postupku nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju opisno žalitelji navode u žalbi, a to stoga jer je prvostupanjski sud dao razloge o odlučnim činjenicama pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

8. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da su 1. i 2. tuženici upisani u zemljišne knjige kao vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] površine 5382 m[2] i čest. zem. [katastarska čestica] površine 3471 m[2] iz z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] svaki u ½ dijela; da se u naravi radi o česticama omeđenim suhozidom i metalnom ogradom, da je vidljiv na njima maslinik te borova šuma i makija; da se do čestice s glavnog puta sa zapadne strane ulazi preko kapije asfaltiranim kolnim putem; da je zemljište dijelom neobrađena zemljana površina, a dijelom kaskadno zemljište; da su prednici tužiteljice kao i tužiteljica bili u mirnom posjedu predmetnih nekretnina koje su samostalno posjedovali više od 100 godina na način da su ih obrađivali i ubirali plodove sa istih, a to se odnosi na djeda tužiteljice NS rođenog 1894. a umrlog 1993., oca tužiteljice CS koji je umro 2011., a nakon čega je tužiteljica stupila u posjed predmetnih nekretnina sukladno odredbama ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice između tužiteljice i njezine braće i sestara pri čemu se dodaje da je još 8. srpnja 2011. za života CS oca tužiteljice zaključen ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice između CS te N i ĐS te aneks tog ugovora 28. studenog 2011., a iz kojih proizlazi da sporne nekretnine bi pripadale CS ocu tužiteljice.

9. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio da su predmetne nekretnine obrađivali i koristili preci tj. pravni prednici tužiteljice kao samostalni posjednici pa ih je nastavila u istom smislu obrađivati i koristiti i tužiteljica (nakon smrti svog oca i nakon diobe nekretnina s ostalim sunasljednicima iza njezinog oca) i to na način da su se obrađivale masline, skupljala i sjekla drva za ogrjev obzirom je jedan dio nekretnine šuma, da ih nitko nije ometao ili uznemiravao u njihovom posjedu ili im branio takvo ponašanje.

10. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je da je posjed tužiteljice i njenih prednika bio pošten pri čemu se dodaje da 1. i 2. tuženici nisu niti osporili poštenje prednika tužiteljice niti tužiteljice.

11. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. istog članka), a onaj kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3. istog članka).

12. Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni ili istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2. istog članka).

13. Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91 - dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO, posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je stavkom 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

14. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužiteljica pošteni posjednik predmetnih nekretnina te je stoga stekla iste dosjelošću jer su se ostvarile sve pretpostavke propisane zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. Sud prvog stupnja je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i temeljem brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

16. Kako žalitelj ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka takvi žalbeni prigovori ne mogu se prihvatiti.

17. Iz iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi.

18. Stoga je valjalo odbiti žalbu 1. i 2. tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Iris Gović Penić