REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2968/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Milan Šantak, te Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zelinske komunalije d.o.o., Sveti Ivan Zelina, Ulica Katarine Krizmanić 1, OIB:55460105464, kojeg zastupa punomoćnik Damir Glavaš, odvjetnik u Svetom Ivanu Zelini, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-946/2023-5 od 30. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu broj P-260/2021-47 od 7. rujna 2023., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije kao nedopušten.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-946/2023-5 od 30. travnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu broj P-260/2021-47 od 7. rujna 2023., te postavila pravna pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi koja glase:
„1. Je li za pitanje vlasništva nekretnine (zgrade) – odnosno općenito za pravnu poziciju koju suvlasništvo takve nekretnine nosi-mjerodavan stvarni položaj gdje se takva zgrada nalazi ili je za to pitanje mjerodavno je li takva zgrada upisna u posjedovnom listu i u zemljišnoknjižnom izvatku, odnosno ima li činjenica službene evidentiranosti takve zgrade u grafičkom dijelu katastra (tj. u grafičkom prikazu koji čini sastavni dio službenih katastarskih podataka) prednost pred činjenicom službene evidentiranosti takve zgrade u pisanom dijelu katastra (tj. u samom tiskanom dijelu posjedovnog lista)?
2. Je li parnični sud ovlašten jednostrano odustati od provođenja već prihvaćenog i već započetog (građevinskog odnosno geodetskog odnosno mjerničkog) vještačenja, i to pozivom na stajalište kako je punomoćnik tužitelja ne čiji je prijedlog vještačenje određeno – a koji punomoćnik nije odvjetnik (već tužiteljev sin) te koji punomoćnik nije imao izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe u smislu odredbe čl. 96. ZPP („Ako stranka u punomoći nije pobliže odredila ovlaštenje punomoćnika, punomoćnik koji nije odvjetnik može, na temelju takve punomoći, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izričito ovlaštenje za povlačenje tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje punomoći na drugu osobu te za podnošenje izvanrednih pravnih lijekova.“) – na tom očevidu odnosno vještačenju izjavio kako tužitelj povlači tužbu?
3. Pripada li suvlasniku zgrade (odnosno stana odnosno poslovnog prostora) pravo na naknadu koristi u smislu čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u situaciji kada mu drugi suvlasnik onemogućava suposjedovanje takve zgrade ili je potrebno da suvlasnik dokaže kako mu je nastala konkretna šteta time što nije mogao realizirati konkretan dogovor za najam njegovog suvlasničkog udjela u takvoj zgradi, odnosno je li za pitanje naknade citirane koristi (iz čl. 165. st. 1. ZV) nužno potrebno da drugi suvlasnik da suglasnost za najam takvog suvlasničkog udjela prvog suvlasnika?“.
2. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica je podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) smatrajući da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija) i to pravo na pravično suđenje pri čemu ukazuje na povredu prava na suđenje u razumnom roku i pravo vlasništva.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice odbiti, time da traži naknadu troškova odgovora na reviziju.
4. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
5. Postupajući po odredbi čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da podneseni prijedlog nema propisani sadržaj.
6. U odnosu na postavljena pitanja tužiteljica je u prijedlogu propustila određeno navesti razloge zbog kojih smatra da bi upravo navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u konkretnom sporu, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je nužan preduvjet za dopuštenost prijedloga. Naime, u prijedlogu je potrebno određeno navesti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi rješenje nekog pitanja bilo važno, ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u smislu da je potrebno ukazati na možebitno postojanje različite prakse revizijskog suda ili različite sudske prakse nižestupanjskih sudova o tom pitanju (prema kojoj je o tome u određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke) ili iznijeti druge važne razloge u skladu s navedenim propisom, zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije, što je u konkretnom prijedlogu izostalo.
7. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
8. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i to pravo na pravično suđenje.
9. Tvrdnje o povredi prava na suđenje u razumnom roku nisu od utjecaja na odluku u ovom sporu, a stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi može koristiti pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku propisana čl. 64. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/16, 67/18 i 21/22).
10. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije sadržajno se može svesti na pritužbe o načinu na koji je niži sud ocijenio dokaze odnosno na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja, koji razlozi se ne mogu uspješno isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije, niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
11. U pobijanoj odluci dani su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni. Iz stanja priložene dokumentacije, uz prijedlog za dopuštenje revizije, nije vidljivo da bi nižestupanjski sudovi propustili cijeniti neki ključan dokaz.
12. Nadalje u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da iznese i obrazloži svoj zahtjev, da se izjasni o prigovorima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze, izjavljuje pravni lijek te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
13. Također ovaj sud ocjenjuje da predlagateljica nije učinila vjerojatnim niti da joj je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo vlasništva.
14. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom članka 385.a ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe članka 389.a stavak 3. i 4. ZPP, riješiti kao u izreci.
15. Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troškova odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije donesena je primjenom odredbi čl. 155. ZPP, jer navedena radnja nije bila potrebna za vođenje parnice.
Zagreb, 21. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
