1

Poslovni broj Gž-251/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-251/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, predsjednice vijeća, Amande Snoj, sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja K. P. iz Z., OIB. …, kojeg zastupa punomoćnik J. T., odvjetnik u Z., protiv tuženika C. o. d.d. Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. Š., dipol. iur., zaposlenica tuženika temeljem generalne punomoći Su-996/13, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenima protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1394/19-48 od 1. listopada 2021., na sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1394/19-48 od 1. listopada 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju zatezne kamate na iznos od 3.900,00 kuna (tuđa pomoć i njega), tekuće od 12. ožujka 2018. do 30. rujna 2021.

 

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1394/19-48 od 1. listopada 2021. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju, preko iznosa od  52.400,00 kuna /   6.954,68 € do iznosa od 64.400,00 kuna / 8.547,35 € za iznos od 1.592,67 € / 12.000,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2018. pa do isplate te naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 8.722,23 kuna / 1.157,63 € sa zateznim kamatama tekućim od 1. listopada 2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu a koju prosječnu kamatnu stopu za referentno razdoblje utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i pod točkom II. izreke i predmet se u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. O zahtjevu stranaka za naknadu troškova žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 64.400,00 kuna sa zateznim kamatama i naknaditi trošak postupka u iznosu od 8.722,23 kune sa zateznim kamatama dok je pod točkom II. odbijen tužitelj s dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 33.356,05 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. listopada 2017. do isplate te za isplatu zateznih kamata tekućih na dosuđeni iznos od 64.400,00 kuna tekućih od 24. listopada 2017. do 11. ožujka 2018.

 

2. Protiv te presude u odnosu na točku II. izreke žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., dalje: ZPP) te u odnosu na toč. I. izreke u dijelu kojim nije priznat njegov zahtjev za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa, a prema postavljenom tužbenom zahtjevu te presudu u pobijanom dijelu. Predlaže presudu preinačiti sukladno žalbi odnosno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje sve uz naknadu opredijeljeno navedenog troška žalbe.

 

2.1. Protiv te presude žali se i tuženik u odnosu na točku I. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo platiti tužitelju preko iznosa od 52.400,00 kuna do iznosa od 64.400,00 kuna (za iznos od 12.000,00 kuna) sa zateznim kamatama, time što smatra nespornim dosuđeni iznos od 3.900,00 kuna na ime tuđe pomoći i njege, međutim pobija osnovanost zateznih kamatama dosuđenih za razdoblje od 20. ožujka 2018. do presuđenja, u odnosu na taj iznos, te odluku o troškovima postupka. Predlaže presudu preinačiti sukladno žalbi odnosno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Žalba tuženika je djelomično osnovana dok je žalba tužitelja osnovana.

 

4. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 92.756,05 kuna, zbog povrede na radu u poslovnici tvrtke „L.“ (osiguranik tuženika) dana 12. svibnja 2017..

 

5. Na temelju provedenog postupka prvostupanjski sud je utvrdio da među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, kao niti odgovornost tuženika za naknadu štete. Na temelju dokumentacije iz spisa, saslušanja tužitelja te provedenog medicinskog vještačenja prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj zadobio prijelom vanjskog maleola desne lisne kosti, te prijelom unutrašnjeg maleola desne goljenične kosti sa pomakom, da je ozljeda desnog skočnog zgloba ostavila trajne posljedice u vidu smanjenja životnih aktivnosti 15 % trajno, da je zaostalo naruženje između lakog i srednjeg stupnja, da je tužitelj pretrpio fizičke bolove i strah te da je stoga tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno neimovinska šteta, pa temeljem članka 19. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO) u vezi članka 1046. ZOO, te članka 1100. stavka 1. i 2. ZOO, tužitelju dosuđuje na ime neimovinske štete 60.500,00 kuna, te s osnova tuđe pomoći i njege 3.900,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2018. (kada je tuženica obaviještena o završetku liječenja), pa odlučuje kao u pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, dok smatrajući neosnovanim zahtjev tužitelja preko dosuđenog iznosa, kao i u odnosu na zatražene zatezne kamate, odlučuje kao pod točkom II. izreke prvostupanjske presude.

 

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbe te kako tuženik žalbom ne osporava osnovanost isplate iznosa od 52.400,00 kuna, dosuđen točkom I. izreke prvostupanjske presude, s osnova neimovinske i imovinske štete, smatrajući nespornim visinu dosuđene imovinske štete (naknada za tuđu pomoć i njegu) u iznosu od 3.900,00 kuna, već osporava osnovanost dosuđenih zateznih kamata na iznos od 3.900,00 kuna za vrijeme prije donošenja prvostupanjske presude ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužitelju dosudio zatezne kamate na iznos od 3.900,00 kuna i za razdoblje od 12. ožujka 2018. do 30. rujna 2021. Naime, štetni događaj dogodio se na radnom mjestu tužitelja u poslovnici trgovačkog društva L. d.d. koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od izvanugovorne odgovornosti broj …, a osiguranje zaključeno po Općim uvjetima za osiguranje imovine (u primjeni od 10.5.2015.) i Uvjetima za osiguranje od (javne) odgovornosti (u primjeni od 1.1.2006.), sa svotom osiguranja prema djelatnicima u iznosu od 120.000,00 kuna.

 

7. Odredbom čl. 943. st. 1. ZOO propisano je da kada se dogodi osigurani slučaj da je tada osiguratelj dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Prema st. 2. istog članka ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, taj rok počinje teći od dana kada je utvrđeno postojanje njegove obveze i njezin iznos, dakle kada je osiguratelj mogao utvrditi osnov i visinu svoje obveze sukladno Općim uvjetima za osiguranje od odgovornosti.

 

8. Kako je prvostupanjski sud temeljem priležećih dopisa (list 48-51 spisa) pravilno utvrdio da je tužitelj dopisima od 26.6.2017. i 5.10.2017. tuženiku uputio odštetni zahtjev, te ga je dopisom od 12.3.2018. obavijestio da je dana 23.10.2017. njegovo liječenje završeno uz dostavu liječničke dokumentacije, a tuženik je dopisom od 7.11.2017. odštetni zahtjev otklonio, to je tuženik kao osiguratelj primitkom odštetnog zahtjeva tužitelja i navedenih dopisa, bio u smislu čl. 943. st. 1. i 2. ZOO, u obvezi isplate naknade tužitelju.

 

9. Suprotno žalbi, budući tuženik nije u ugovorenom roku od 14 dana određenom čl. 943. st. 1. i 2. ZOO tužitelju platio naknadu štete (već je dopisom od 7.11.2017. odštetni zahtjev otklonio), pa je došao u zakašnjenje s plaćanjem, to tužitelj ima pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos od 3.900,00 kuna i za razdoblje od 12.3.2018. do 30.9.2021.

 

10. Stoga je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci ove presude.

 

11. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod toč. I izreke kojim je tužitelju dosuđena isplata preko iznosa od 52.400,00 kuna do iznosa od 64.400,00 kuna, prema povišenom tužbenom zahtjevu, po službenoj dužnosti, osnovom članka 365- stavka 2. ZPP ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP na koju ukazuje i žalba tuženika, a zbog koje se presuda u pobijanom dijelu ne može ispitati.

 

12. Naime, tuženik je tijekom postupka istaknuo prigovor zastare na povišeni dio tužbenog zahtjeva (podnesak tuženika na listu 194-196 spisa), međutim, prvostupanjski sud u obrazloženju prvostupanjske presude uopće nije naveo nikakve razloge u pogledu tog materijalno pravnog prigovora, te je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, zbog koje se ista ne može ispitati, a na koju ukazuje tuženik pa je odlučeno kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

 

13. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st. 2. ZPP u pobijanom djelu pod toč. II izreke u odnosu na koju se žali tužitelj također su uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP,  zbog koje se ista ne može ispitati, a na koju ukazuje i žalba tužitelja jer presuda ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama a izneseni razlozi proturječni su stanju spisa.

 

14. Naime, prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka odnosno dopunu tog nalaza, smatrajući da je isti usmenom dopunom svog nalaza i mišljenja na ročištu od 3. rujna 2021. (list 208-209 spisa) "argumentirano otklonio sve primjedbe tužitelja" (toč. 20. obrazloženja prvostupanjske presude), zbog čega je odbijen prijedlog tužitelja za provođenje novog medicinskog vještačenja. Međutim iako iz usmene dopune nalaza i mišljenja vještaka (list 208-209 spisa) u pogledu otoka skočnog zgloba tužitelja proizlazi da je isti izražen kroz smanjenje životne aktivnosti, u pismenom nalazu i mišljenju vještaka od 30. travnja 2020. i 19. rujna 2020. (list 166-167 spisa i list 180-181 spisa), razvidno je da okolnost postojanja otoka koji je nađen i opisan prilikom pregleda liječnika vještaka (list 180 spisa), kao ni činjenica oticanja skočnog zgloba kao posljedice povrede, nije cijenjena prilikom ocjene smanjenja životnih aktivnosti tužitelja, pa je dopuna nalaza i mišljenja vještaka u tom dijelu proturječna pismenom nalazu i mišljenju, a na što ukazuje i žalba tužitelja.

 

15. Pored toga, nije cijenjeno od kakvog utjecaja može biti oticanje skočnog zgloba za funkciju desnog skočnog zgloba i već utvrđenu ograničenu pokretljivost tužitelja, obzirom da gležanj trpi veliko opterećenje u ljudskom tijelu jer prenosi cijelu težinu na malu površinu stopala, a skočni zglobovi kao dio zglobova stopala ključne su komponente ravnoteže i dinamičke stabilnosti tijela. S tim u vezi vještak nije utvrdio niti u kojem konkretno stupnju u svojoj ukupnosti je ograničena pokretljivost desnog skočnog zgloba u odnosu na normalne vrijednosti, te koliko je isto od utjecaja na ravnotežu i stabilnost tijela.

 

16. Nadalje, nejasno je i zbog čega vještak smatra da otok koji se javlja prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja stepenicama, kao posljedica navedenog prijeloma, ne predstavlja naruženje, neovisno o tome da li je izražen kroz smanjenje životne aktivnosti, a obzirom da je otok skočnog zgloba bio vidljiv i prilikom pregleda liječnika vještaka izvršenog 19. rujna 2020., te se prema mišljenju vještaka taj otok povremeno javlja. Kako je prilikom pregleda liječnika vještaka konstatirano da je opseg desnog gležnjačkog zgloba za 1,5 cm veći u odnosu na lijevi, dakle, vidljiv je i trećim osobama, nejasan je navod vještaka u usmenoj dopuni, kada na pitanje punomoćnika tužitelja u odnosu na otok opisan u kliničkom nalazu navodi "da sam otok ne mora biti jasno vidljiv, on je izmjeren".

 

17. Obzirom na navedene proturječnosti, nejasnoće i manjkavosti u pismenom nalazu i mišljenju vještaka i usmenoj dopuni tog nalaza i zaključak prvostupanjskog suda da je liječnik vještak usmenom dopunom otklonio sve primjedbe tužitelja zbog čega je i odbijen prijedlog tužitelja za novo vještačenje, ukazuje se proturječnim stanju spisa.

 

18. Nadalje, prvostupanjski sud ocjenjujući stupanj naruženosti tužitelja zaključuje da ožiljci ne opterećuju tužitelja u osobitoj mjeri, a ne iznosi razloge za takav zaključak, iako i sam tužitelj u svom iskazu navodi da mu je neugodno ljeti kada nosi japanke, što ukazuje da je izmijenjena vanjština i primjetnost ožiljka od utjecaja na psihu tužitelja, jer kod njega izaziva osjećaj nelagode i neugode, te pri tome prvostupanjski sud ne cijeni niti okolnost da je tužitelj mlađa osoba, a u vezi s tim ne cijeni niti izgled, veličinu i broj ožiljaka.

 

19. Slijedom svega navedenog presuda u odbijajućem djelu ne sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama koje valja imati u vidu kod dosude pravične novčane naknade, jer od tih okolnosti zavisi i visina štete koju tužitelj žalbom pobija, a izneseni razlozi su proturječni stanju spisa.

 

20. Kako su obzirom na izneseno počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP zbog kojih se presuda u pobijanom djelu pod toč. II izreke ne može ispitati, to je uvaženjem žalbe tužitelja, odlučeno kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.

 

21. Kako su počinjene navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog kojih se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke ne može ispitati, valjalo je uvažavanjem žalbi stranaka, temeljem članka 369. stavka 1. ZPP odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja, a posljedično tome ukinuta je i odluka o troškovima postupka, sadržana u točki I. izreke prvostupanjske presude, te je o troškovima žalbe stranaka odlučeno temeljem čl. 166. st. 3. ZPP (točka II. izreke ovog rješenja).

 

22. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, vodeći računa i o ostalim žalbenim prigovorima stranaka, a nakon toga će donijeti pravilnu i zakonitu odluku u kojoj će jasno navesti razloge o svim odlučnim činjenicama o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva.

 

 

U Zagrebu, 26. rujna 2023.

 

 

Predsjednica vijeća

Darija Horvat, v.r.