Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-187/2021-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Zorana Živković, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3015/2018-28 od 3. studenog 2020., u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 3015/2018-28 od 3. studenog 2020. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O trošku žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva na poslovnom prostoru-lokalu br. 5 u prizemlju, površine 86,81m2 sa skladištem u podrumu površine 45,80m2, u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na z.k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri čest.br. 4080/5 k. o. [katastarska općina], a koja je u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao ZK tijelo I pod red.br. 2, z.k. č. br. [katastarska čestica] Livada Kopanjak u [adresa] površine 1222,5 čhv ili 4397 m2, zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine temeljem čl. 68 i 370 st.4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa je tuženica REPUBLIKA HRVATSKA dužna trpjeti upis prava vlasništva istog za korist tužitelja polaganjem ugovora u knjigu PU Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Nalaže se tuženoj da tužitelju nakadi trošak postupka u roku od 15 dana".

II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 11.250,00 kuna, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima uz naknadu troška cjelokupnog parničnog postupka, uključujući i trošak žalbenog postupka ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP te u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. i t. 11. ZPP na koje ukazuje tužitelj jer je izreka nejasna, proturječna je sama sebi i razlozima navedenim u obrazloženju, nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega istu nije moguće ispitati, a uslijed navedenog je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je dosjelošću stekao vlasništvo nekretnine pobliže opisane kao u izreci pobijane presude, zahtjev za trpljenje upisa prava vlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

7. U postupku pred sudom prvog stupnja su utvrđene sljedeće odlučne činjenice:

- da je tužitelj u posjedu predmetnog poslovnog prostora neprekidno od zaključenja Kupoprodajnog ugovora od 29.rujna 1999. (listovi 4-6 i 34-35 spisa), koji je glede predmetnog poslovnog prostora zaključen između tužitelja kao kupca i ĆŽ kao prodavatelja;

- da je prethodno u posjedu predmetnog poslovnog prostora bio ĆŽ od zaključenja Kupoprodajnog ugovora od 04.travnja 1997. (listovi 7-9 i 36-37 spisa), koji je glede predmetnog poslovnog prostora bio zaključen između ĆŽ kao kupca i JŽ kao prodavatelja;

- da je prethodno u posjedu predmetnog poslovnog prostora bio SŽ od zaključenja Kupoprodajnog ugovora od 31.srpnja 1996. (listovi 10-13 i 37-39 spisa), koji je glede predmetnog poslovnog prostora bio zaključen između JŽ kao kupca i Domaće tvornice rublja d.d.Zagreb kao prodavatelja;

- da je prethodno u posjedu predmetnog poslovnog prostora bila Domaća tvornice rublja d.d.Zagreb odnosno njezin pravni prednik DTR OOUR "Trgovačka mreža" Zagreb od zaključenja Kupoprodajnog ugovora od 01.srpnja 1986.(listovi 14-16 i 40- 41 spisa), koji je glede predmetnog poslovnog prostora bio zaključen između DTR OOUR "Trgovačka mreža" Zagreb kao kupca i Skupštine Općine Peščenica kao prodavatelja.

- da je uvidom u Izvod iz posjedovnog lista od 30. ožujka 2018. (list 33 spisa) utvrđeno kako je kao posjednik katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( na kojoj je nesporno sagrađena zgrada u kojoj se nalazi predmetni poslovni prostor) evidentiran Grad Zagreb,

- da navedena katastarska čestica odgovara dijelu zk.č.br. 7462 k. o. [katastarska općina],

- da je z.k. č. br. [katastarska čestica] "Livada Kopanjak u [adresa] površine 1222,5 čhv odnosno 4397 m2" kao ZK tijelo I pod rednim br. 2 u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižena kao društveno vlasništvo, bez upisanog nositelja prava korištenja navedene nekretnine, a što proizlazi i iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige- posebnog izvatka zk tijela I od 07.lipnja 2018. ( listovi 17-19 spisa).

8. Sud prvog stupnja je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja s obrazloženjem da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti temeljem čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12 i 152/14 - dalje ZV) jer da iz isprava priloženih u spisu proizlazi kako je tužitelj pošteni posjednik predmetne nekretnine, uključujući i samostalni posjed njegovih prednika, na predmetnoj nekretnini (u društvenom vlasništvu), u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV neprekidno od 8. listopada 1991., slijedom čega do dana podnošenja tužbe u ovom predmetu, niti do dana zaključenja glavne rasprave, nije protekao rok od 40 godina, koliko se u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV traži za stjecanje vlasništva dosjelošću za poštene i samostalne posjednike stvari u vlasništvu Republike Hrvatske.

9. Tijekom postupka je među strankama prvenstveno bila sporna pasivna legitimacija tuženice.

10. Sud prvog stupnja zaključuje da bi se u odnosu na ovdje tuženicu Republiku Hrvatsku predmnijevalo vlasništvo na predmetnoj nekretnini u smislu odredbe čl. 362. st. 3 ZV. Tom je odredbom propisano kako se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenog vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz stavka 1. i 2. tog članka, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

11. Tuženica je već u odgovoru na tužbu tvrdila kako nije vlasnica predmetne nekretnine te je vezano uz tu tvrdnju istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije, a sud prvog stupnja o istaknutom prigovoru nije dao razloge niti je ocijenio tvrdnje tuženice vezano za taj prigovor.

12. U odnosu na žalbeni razlog koji se odnosi na vrijeme dosijedanja valja kazati da je osnovan.

13. Ovdje žalitelj osnovano ističe da se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini koja je bila u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja u razdoblju do 8. listopada 1991.

14. O tom pravnom pitanju već se izjasnio Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-291/14 od 17. travnja 2018., Rev-1480/16 od 5. studenoga 2019. i dr. a ono glasi: „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“

15. Prema tome, kako su izostali valjani i dostatni razlozi u odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, potrebno je prije svega ocijeniti osnovanost ili neosnovanost istaknutog prigovora, a nakon toga, ukoliko sud ocijeni prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovanim, zbog pogrešnog stava da se u vrijeme dosijedanja ne računa i vrijeme prije 6. listopada 1991., potrebno je ocijeniti da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 4. ZV.

16. Obzirom da su iz prethodno iznesenih razloga osnovani žalbeni razlozi žalitelja, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove odluke.

17. U nastavku suđenja, sud prvog stupnja će otkloniti nepravilnosti koje su dovele do bitnih povreda odredaba parničnog postupka utvrđenih od strane ovog drugostupanjskog suda te će razmotriti i ostale žalbene navode, nakon čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti.

18. Također će odlučiti o cjelokupnim troškovima parničnog postupka uključujući i trošak žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović