1              Poslovni broj: Gž Ovr-663/2023-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-663/2023-2

 

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja O. B. d.d., Z., OIB: ..., zastupana po punomoćniku B. T., odvjetniku iz O., protiv protivnika osiguranja G. M. iz O., OIB: ..., radi osiguranja, odlučujući o žalbi treće osobe E. M. d.o.o., Z., OIB: ..., protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-1335/2018-10 od 27. srpnja 2023., 26. rujna 2023.

 

r i j e š i o   j e:

 

Uvažava se žalba treće osobe E. M. d.o.o., ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-1335/2018-10 od 27. srpnja 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem utvrđeno da je postupak osiguranja u ovom predmetu dovršen s danom 8. linja 2018. (točka I. izreke). Isto tako, odbačen je prijedlog treće osobe E. M. d.o.o., Z. od 19. svibnja 2023., kao nepravovremen (točka II. izreke).

 

2. Protiv citiranog rješenja žali se treća osoba E. M. d.o.o. pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1.točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP), sve u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, dalje: OZ-a), predlažući da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predlagatelj E. M. d.o.o., Z. zatražio je prijedlogom od 19. svibnja 2023. da se na temelju Ugovora o cesiji sklopljenog 26. listopada 2022. između društva O. B. d.d., Z., OIB: ... te društva E. M. d.o.o., Z., OIB: ..., ovjerenog kod javnog bilježnika M. P. iz S. pod poslovnim brojem OV-4431/2022 i javnog bilježnika I. L. iz Z. dana 3. studenog 2022 pod brojem OV-10326/2022 (dalje: Ugovor o cesiji) dopusti njegovo stupanje u postupak osiguranja umjesto dotadašnjeg predlagatelja osiguranja, odnosno predlaže sudu da rješenjem dopusti subjektivnu preinaku.

 

5. Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje s obrazloženjem kako je rješenje o osnivanju založnog prava doneseno 6. lipnja 2018. postalo pravomoćno 19. srpnja 2018. te je isto uknjiženo u zemljišnim knjigama suda dana 8. lipnja 2018. pa da se predmet u takvim okolnostima smatra dovršenim sukladno čl. 73 u svezi s čl. 290 st.1. i 297 st.1 OZ. Zbog navedenog sud smatra i da je prijedlog za donošenje rješenja o subjektivnoj preinaci nepravovremen.

 

6. Ipak, odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisano je da ako nije što drugo određeno zakonom, prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja kojim se ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga.

 

7. Nadalje, prema odredbi članak 73. stavak 1. OZ određeno je da se postupak ovrhe smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe, s time da će sud rješenjem utvrditi dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje (st. 2.), a koja se sukladno odredbi članka 290. OZ primjenjuje i u postupcima osiguranja.

 

8. Dakle, suprotno stajalištu izraženom u pobijanoj odluci, po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda postupak osiguranja u ovom predmetu nije dovršen, jer u istom nije utvrđeno da je osiguranje dovršeno, niti je izbrisana uknjižba založnog prava u zemljišnim knjigama, zbog čega osnovano žalitelj smatra da postoji njegov pravni interes za preuzimanje postupka umjesto predlagatelja osiguranja.

 

8.2. Naveden pravno shvaćanje ovog suda u skladu je sa Zaključkom broj 4. usvojenom na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog on line 31. ožujka 2021. godine (Su IV – 162/2021). Iz navedenog zaključka proizlazi da se u postupku osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a nakon što je rješenje o osiguranju postalo pravomoćno i uknjiženo je založno pravo u zemljišnoj knjizi, može odlučivati o obustavi postupka osiguranja i brisanju založnog prava.

 

9. Jednako tako, a imajući u vidu kako se postupak ovrhe, između ostalog, smatra dovršenim i provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ( članak 73. OZ, u vezi članka 290. OZ) te činjenicu kako je smisao ovrhe ispunjenje tražbine vjerovnika, to je jasno kako žalitelj ima opravdan interes i pravo zatražiti od suda promjenu osobe vjerovnika u ovom postupku.

 

10. Sve navedeno imajući u vidu odredbu članka 32. stavak 3. OZ kojom je propisano da ako tijekom ovršnog postupka dođe do promjene vjerovnika, novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Novi ovrhovoditelj mora primiti ovršni postupak u onom stanju u kojem se on nalazi u trenutku kad u njega stupa. Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak ovršenika.

             

11. Budući kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da je žalitelj s predlagateljem osiguranja sklopio Ugovor o cesiji, da je ugovorom tražbina predlagatelja osiguranja osigurana predmetnim založnim pravom prešla na žalitelja, da je postupak osiguranja još u tijeku i tek slijedi ostvarenje prisilnog založnog prava to su, stoga,ostvarene pretpostavke iz članka 32. stavak 3. u vezi čl. 290. OZ za subjektivnu preinaku na strani predlagatelja osiguranja.

 

12. U ovakvim okolnostima, a zbog pogrešnog pravnog pristupa, pobijano rješenje je nerazumljivo jer u istom postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava, čime je u postupanju prvostupanjskog suda počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a.

 

13. Zbog svega navedenog, trebalo je, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.

 

13.1. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će donijeti pravilnu i zakonitu odluku, uvažavajući naprijed navedeno.

 

U Splitu 26. rujna 2023.