Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2500/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja FL /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Emanuel Garankić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Garankić & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv prvotuženice BL /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], drugotuženika GL /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i trećetuženice ĐL /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koje zastupa Valter Šram, odvjetnik iz Pule, radi prestanka uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 567/2023-7 od 7. ožujka 2024., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-567/2023-7 od 7. ožujka 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom pod stavkom I. izreke odbijen tužbeni zahtjev usmjeren protiv prvotuženice na predaju u suposjed tužitelju dijela ograđene okućnice - k. č. [katastarska čestica] (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), na skici lica mjesta označen sa "B" i prestanak uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja na način da na istoj ukloni novoizgrađeni zid, navezeni šljunak i kamenje, postavljene kamene blokove i tri metalna stupića, zahtjev usmjeren protiv drugotuženika na prestanak uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja na istoj nekretnini uklanjanjem novoizgrađenog zida, navezenog šljunka i kamenja, postavljenih kamenih blokove i tri metalna stupića; zahtjev usmjeren protiv trećetuženice ĐL na prestanak uznemiravanja vlasničkih prava tužitelja na istoj nekretnini uklanjanjem novoizgrađenog zida, navezenog šljunka i kamenja, postavljenih kamenih blokove i tri metalna stupića, i da izvršava pravo služnosti prolaza i provoza u gabaritima kako je označeno na skici lica mjesta, i zahtjev za naknadu parničnih troškova.
Pod stavkom II. izreke je naloženo tužitelju naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 900,00 eura sa zateznim kamatama od 7. ožujka 2024. do isplate.
2. Protiv presude žali se tužitelj pozivom na žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. ZPP-a[1] . Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitivanjem prvostupanjske presude nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. i 11. ZPP-a na koje se poziva tužitelj, niti bitne povrede odredba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).
5.1. To što je na ročištu održanom 22. veljače 2024. u nazočnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika odvjetnika na zapisnik konstatirano da istom ročištu kao javnost nazoči i tužiteljeva kćer OL, odnosno da za istu nije navedeno da ju je tužitelj opunomoćio za zastupanje 7. listopada 2022. (čemu tužitelj osobno, niti njegov odvjetnik nisu prigovorili) nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a kako to pogrešno tumači tužitelj, budući da samom tom činjenicom tužitelj nije uskraćen u disponiranju procesnim ovlaštenjima koja mu zakon priznaje (iskazivanju svojih zahtjeva, stavova, prijedloga, činjeničnih navoda, izjašnjavanju o relevantnim pitanjima, reagiranju na stavove, zahtjeve, prijedloge i navode prvo do treće tuženika) i da je saslušan kao stranka (list 66. – 67.).
5.2. U obrazloženju presude su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji nisu proturječni sadržaju isprava, niti zapisnicima o iskazima danih u postupku. Tužiteljevo nezadovoljstvo činjeničnim zaključivanjem prvostupanjskog suda nema značaj povrede pravila o sadržaju presude, odnosno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se isti poziva.
6. Tumačenje činjenica po tužitelju i zaključi koje iz takvog tumačenja izvodi ne predstavlja ukazivanje na nepravilno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP-a), niti pogrešnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), već njegovo osobno viđenje predmetnog spora koje je bez pravnog uporišta.
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)
7. Iz rezultata prvostupanjskog raspravljana u bitnome kao nesporno proizlazi:
- u stambenoj zgradi izgrađenoj na k. č. [katastarska čestica], površine 1250 m2 (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) tužitelj je vlasnik stana na prvom katu površine 123,95 m2, a prvotuženica AL vlasnica stana u prizemlju, površine 116,27 m2 (u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici – tužitelj u 124/240 dijela – Etažno vlasništvo (E-2) – stan na prvom katu, a prvotuženica u 116/240 dijela – Etažno vlasništvo (E-1) – stan u prizemlju);
- između tužitelja (FL) kao tuženika, prvotuženice AL i trećetuženice ĐL (kao tužiteljica) u postupku zbog smetanja posjeda poslovni broj Psp-16/2022, sklopljena je 20. srpnja 2022. sudska nagodba o načinu korištenja k. č. [katastarska čestica], kojom se između ostalog određeno da će se AL koristiti ograđenim djelom okućnice k. č. [katastarska čestica] – na skici označenom sa „B“, a FL ograđenim dijelom iste okućnice – na skici označenom sa „A“ (sudska nagodba je i realizirana – stranke su podijelile i odredile način korištenja zajedničke okućnice);
- i da su radovi izvedeni samo na ograđenom dijelu okućnice koji je na skici označenom sa „B“, kojim se koristi LL, nakon što je sudska nagodba realizirana (list 59.), odnosno do ljeta 2023. godine.
8. Neosnovano tužitelj žalbeni razlog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja veže uz stav da je prvostupanjski sud trebao na okolnosti na kojem točnom dijelu k. č. [katastarska čestica] su izvedeni radovi obaviti očevid uz vještaka mjernika i saslušati svjedoke. To stoga, što su stranke na ročištu održanom 6. prosinca 2023. učinile nespornim da su radovi izvedeni samo na u sudskoj nagodbi označenom dijelu „B“ i da na dijelu označenom „A“ nije ništa rađeno (list 59.), odnosno što prema pravilima o dokazima i izvođenju dokaza ne treba dokazivati činjenice koje su stranke priznale pred sudom (članak 221. stavak 1. ZPP-a).
9. Suprotno žalbenim navodima, pravilan je izbor i primjena materijalnog prava po prvostupanjskom sudu s obzirom na odlučne činjenice, koje među strankama nisu sporne.
10. Nije dvojbeno da ZVDSP-a[2] nije isključena mogućnost za suvlasnika (članak 46.) tražiti sudsku zaštitu od uznemiravanja „actio negatoria“ (članak 167. stavak 1. i 2.) ne samo prema trećim osobama već i prema suvlasniku stvari.
10.1. Međutim, ne bi trebalo biti dvojbeno da suvlasniku to pravo u odnosu na drugog suvlasnika pripada samo u onim situacijama kada mu drugi suvlasnik onemogućava dogovoreni način obavljanja fizičke vlasti nad stvari ili na drugi način bitno ograničava dogovorom utvrđeni način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja.
11. Budući da izvođenjem radova po prvotuženici na ograđenom dijelu okućnice k. č. [katastarska čestica], na skici označenom sa „B“ (a niti postupanjem / propuštanjem drugotuženika
2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)
i trećetuženice) tužitelju nije onemogućen sudskom nagodbom dogovoreni način obavljanja fizičke vlasti na ograđenim dijelom iste okućnice, na skici označenom sa „A“, niti mu je na drugi način bilo bitno ograničen sudskom nagodbom utvrđen način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja, da je sudskom nagodbom prešutno određena i redovna upravu na svakom od tih dijelova (članak 44. stavak 2. ZVDSP-a), to nisu ispunjene pretpostavke za pružanje tražene zaštite od uznemiravanja u smislu odredbe članka 167. 1. i 2. u vezi s člankom 46. stavkom 1. ZVDSP-a, a niti po zahtjevu usmjerenom protiv prvotuženice za predaju u suposjed tužitelju ograđene okućnice na skici lica mjesta označene sa „B“, kako je to u biti zaključio i prvostupanjski sud.
11.1. Naime, prvotuženica BL nije stvarno (faktično) izvršavala sadržaj ne pripadajućeg prava (pri čemu je nevažno svojata li ona ili ne to pravo), mijenjala / proširivala sadržaj prava koja joj pripadaju, niti je poduzimala čine / propuste glede svoje, tuđe ili ničije stvari, kojima bi tužitelja ograničavala ili smetala u tome da on svoju fizičku vlast na ograđenom dijelu iste okućnice – na skici označenom sa „A“ i sudskom nagodbom utvrđen način obavljanja suvlasničkih ovlaštenja, izvršava u punom obimu, a niti su to po nalogu ili bez njega činili drugotuženik i trećetuženica.
12. Stoga je, u okolnosti konkretnog slučaja, bez pravnog uporišta tužiteljevo tumačenje pravila o zaštiti od uznemiravanja (članak 167. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 46. stavkom 1. ZVDSP-a i o odluci o izvršavanju posjeda i vlasničkih ovlasti (članak 42. ZVDSP-a) iz kojeg izvodi pravo na suposjedovanje i ograđenog dijela k. č. [katastarska čestica], na skici označenom sa „B“, u odnosu na prvotuženicu za koju je sudskom nagodbom određeno da neposredno za sebe posjeduje taj dio k. č. [katastarska čestica], a u prilog čemu naravno treba imati u vidu da motivi kojima se tužitelj rukovodio prilikom sklapanja sudske nagodbe nisu odlučni, da je sudska nagodba u procesno-pravnom smislu izjednačena sa pravomoćnom presudom, da se valjanost sudske nagodbe ne može utvrđivati prejudicijelno, u povodu prigovora (kako tužitelj navodi „opozivom“), već isključivo pravomoćnom odlukom suda kojom se o nagodbi, neovisno o razlozima, koji mogu biti građanskopravni i procesno-pravni, rješava kao o glavnoj stvari i da tužitelj tijekom postupka nije navodio da mu je za potrebe dolaska do vanjske klime potrebno prijeći preko dijela označenog slovom „B“, odnosno da tu i druge činjenice koje nije iznosio do zaključenja glavne rasprave ne može po prvi put iznositi u žalbi (članak 352. stavak 1. ZPP-a).
13. Dakle, prvostupanjski je sud pravilno na temelju u bitnome nespornih činjenica zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje pravne zaštite tužitelju po predmetnim zahtjevima i primijenio materijalno pravo kad je tužbene zahtjeve odbio kao neosnovane.
14. Kako tužitelj nije naveo konkretne povrede i propuste koje je po njemu prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo pozvao na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima iz prvostupanjske presude ostaje neizmijenjena.
15. Tužitelju nije priznat zahtijevani trošak povodom predmetne žalbe jer nije uspio sa istom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
16. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-567/2023-7 od 7. ožujka 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužitelju, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).
U Zagrebu 21. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
