Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2603/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja GT /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine, protiv tuženice Republike Hrvatske /OIB:52634238587/, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-501/2023-13 od 10. travnja 2024., u sjednici održanoj 21. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-501/2023-13 od 10. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj vlasnik 11509/18314 dijela k. č. [katastarska čestica], oranice, površine 18314 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vezani zahtjevi na priznaje i trpljenje uknjižbe suvlasništva u zemljišnu knjigama, i naknadu troškove postupka (stavak I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 497,70 eura sa zateznim kamatama od 11. travnja 2024. do isplate (stavak II. izreke).

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. točkama 2. i 3. ZPP-a[1] . Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje presude slijedom žalbenih navoda.

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje prava vlasništva tužitelja na 11509/18314 dijela k. č. [katastarska čestica], oranica, površine 18314 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tuženice (i vezani zahtjevi), činjenična osnova kojeg su navodi tužitelja da je 2022. godine od UT kupio 11509 m2 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kupoprodajni ugovor od 7. studenog 2022. /list 8./), da je ŠT taj dio k. č. naslijedila iza majke F koja je preminula 2014. i brata KT koji je preminuo 2021., majka F iza supruga S koji je preminuo 2002., a G iza smrti svog oca U i da su prednici ŠT bili u stalnom posjedu tog dijela nekretnine koju da su obrađivali, a poslije zbog bolesti davali u zakup.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

7. Tumačenje činjenica po tužitelju i zaključci koje iz takvog tumačenja izvodi ne predstavlja ukazivanje na nepravilno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP-a), niti pogrešnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), već njegovo osobno viđenje predmetnog spora koje je bez pravnog uporišta.

8. Prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (članak 159. stavak 3. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. ZVDSP-a[2] ), samostalni posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog posjedovanja stječe dosjelošću vlasništvo (članak 159. stavak 3. ZVDSP-a), s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZOVO-a), neovisno o tome koje posjedovne čine je vršio pravni prednik, a koje njegov slijednik i smatraju se poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. i 6. ZVDSP-a).

9. Posjed se prema ZVDSP-a stječe kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom /izvorno stjecanje/, ili da mu je prenesena /izvedeno stjecanje posjeda/ (članak 13.), a prestaje između ostalog kad je posjednik svojom voljom napustio stvar /neovisno o motivima napuštanja/ (članak 28. stavak 1. ZVDSP-a) i kad je stvar stekla u posjed osoba koja neće izvršavati nikakvu vlast dosadašnjeg posjednika u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, a on /dotadašnji posjednik/ nije ostvario zaštitu svog posjeda (članak 28. stavak 2. ZVDSP-a).

2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

10. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora po zahtjevu na utvrđenje stečenog prava vlasništva na nekretnini, a s obzirom na navode o činjenicama na kojima se temelji predmetno traženje i prigovore tuženice, proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost.

11. Dovođenjem u vezu neosporavanih personalnih dokaza (iskazi svjedoka VT /list 31. – 32./ i JT /lit 34./) sa materijalnim dokazima (zk. izvadak /list 5./, preglednika za k. č. [katastarska čestica] /list 19., 36./, kupoprodajni ugovor od 16. srpnja 1970. /list 20. – 21./, Ugovor o zakupu /list 40. – 44./ i privremenom korištenju /list 49. – 53./), kao jedini objektivni zaključak ostaje:

- da se pravni prednici RT od sedamdesetih godina prošlog stoljeća nisu nalazili u faktičnoj vlasti bilo kojeg dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti su ostvarivali zaštitu posjeda (da je njihov posjed već tada prestao);

- da RT koja je 17. studenog 2022. sklopila sa tužiteljem Kupoprodajni ugovor, predmet kojeg je prodaja dijela k. č. [katastarska čestica] – oranica, površine 11509 m2, i u kojem se navodi da je taj dio nekretnine u zemljišnoj knjizi upisan na ime Republike Hrvatske (tuženice) nikada nije bila u posjed k. č. [katastarska čestica], niti ostvarivala zaštitu posjeda;

- da tužitelj nije stupio u posjed bilo kojeg dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da su pravni prednici tuženice (PPK i PP Orahovica, koji su za sebe obrađivala poljoprivrednu tablu površine 37 h, u sklopi koje je i k. č. [katastarska čestica], površine 3 jutra, 292 čhv, 18314 m2), nastavno i tuženica više od pedeset godina u mirnom i kontinuiranom posjedu cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- i da tuženicu i njezine pravne prednike, koji su se na očigled ponašali kao vlasnici cijele k. č. [katastarska čestica], za svo to vrijeme nikada nitko nije smetao u mirnom i kontinuiranom posjedu te nekretnine.

12. Stoga, nije u pravu tužitelj kada tvrdi da prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje jer da su prednici RT prije 1956. godine stekli k. č. [katastarska čestica], da je dio čestice sedamdesetih godina prošlog stoljeća prodan PPK Orahovica (pravnom predniku PP Orahovica) i da on potražuje dio te čestice koji nije prodan PPK Orahovica, a koji da je po PPK Orahovica uzurpiran iz razloga što ga pravni prednici RT zbog zdravstvenih razloga nisu mogli obrađivati.

12.1. Naime, kako je navedeno za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva na djelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje tužitelj izvodi iz prava svojih prednika (RT i njezinih prednika, kojima je posjed prestao sedamdesetih godina prošlog stoljeća) nije odlučan naslov pravnih prednika tužitelja, niti naslov pravnih prednika tuženice i tuženice, već činjenica mirnog i kontinuiranog posjeda s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje po pravnim prednicima tuženice, a nastavno i tuženice, kroz svo vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva nekretnine na temelju zakona (dosjelosti). Osim toga, s obzirom na neometani i kontinuirani posjed više od pedeset godina, tuženica i njezini pravni prednici nisu imali razloga sumnjati u poštenje posjeda cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Promašeni su žalbeni navodi i u dijelu pozivanja na dio iskaza TT u kojem je naveo nakon što mu je predočen dopis Općine Čačinci od 10. ožujka 2023. iz kojeg proizlazi da k. č. [katastarska čestica] upisana u pl. br. 233 nije obuhvaćena programom raspolaganja i da sa istom nisu raspolagali (list 18.) „da dozvoljava da predmetna čestica iz tužbe br. 121/2 k. o. [katastarska općina] nije obuhvaćena programom raspolaganja … da se program radi prema katastarskom stanju … da u Općini Čačinci posjeduju Ugovor o zakupu zaključen s ĐT.“ (list 34.).

13.1. To iz razloga što je tuženica prema odredbi članka 129. stavku 1. ZVDSP-a ispunjenjem pretpostavki za stjecanje vlasništva cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], samim tim stekla i pravo vlasništva te nekretnine (znatno prije 2013.), a koje podrazumijeva pravo na korištenje nekretnine, raspolaganje njome (prodaja, najam / zakup, zalog) i isključivanje drugih iz korištenja.

14. Dakle, suprotno žalbenim navodima prvostupanjski je sud utvrdio odlučne činjenice i pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje, a nastavno i vezane zahtjeve.

15. Kako tužitelj nije naveo konkretne povrede i propuste koje je po njemu prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo pozvao na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima iz prvostupanjske presude ostaje neizmijenjena.

16. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-501/2023-13 od 10. travnja 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužitelju, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović