Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3391/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ksenije Grgić kao predsjednice vijeća, Jadranke Travaš kao izvjestiteljice i članice vijeća te Gordane Držaić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bruno Spiz, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pocrnić i Spiz u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-2407/2021-35 od 17. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 21. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Croatia osiguranja d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-2407/2021-35 od 17. travnja 2023. pod stavcima I. i III. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika Croatia osiguranja d.d. za naknadu troška sudske pristojbe na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-2407/2021- 35 od 17. travnja 2023. pod stavkom I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 6.600,00 EUR/49.727,70 kuna[1] zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2022. pa do isplate. Stavkom II. izreke tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 400,00 EUR/3.013,80 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2023. pa do isplate. Stavkom III. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.573,95 EUR/19.393,43 kune zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. travnja 2023. pa do isplate. Stavkom IV. izreke odbijen je preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.430,37 EUR/10.777,12 kuna zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Protiv navedene presude pod stavcima I. i III. izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP). Predlaže presudu u pobijanim dijelovima ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a podredno preinačiti u smislu žalbenih navoda, uz naknadu troška sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 241,56 EUR/1.820,03 kune.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Predmet spora je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 7.000,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, koju štetu je tužiteljica pretrpjela u prometnoj nezgodi od 4. travnja 2018., koju je skrivila osiguranica tuženika.

5. Suprotno žalbenim navodima tuženika, presuda prvostupanjskog suda u pobijanim dijelovima može se ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, slijedom čega su neosnovani žalbeni navodi tuženika u kojima on ističe da je u predmetnom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

6. Prilikom ispitivanja pobijanih dijelova prvostupanjske presude i postupka koji je prethodio, utvrđeno je da nisu počinjene ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Iz dokaza koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka prvostupanjski sud je utvrdio u bitnom sljedeće:

- da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi koja se dogodila 4. travnja 2018.,

- da iz nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Tomislava Trajbara, specijalista kirurga i subspecijalista traumatologije i vaskularne kirurgije, te dr. HH, specijalista psihijatra i subspecijalista forenzičke i biologijske psihijatrije, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće mišića vrata, natučenje glave i lijevog ramena,

- da je po završenom kirurškom liječenju i fizikalnoj terapiji zaostala smanjena pokretljivost vratne kralježnice težeg stupnja, da je došlo do pogoršanja od ranije postojećeg cervikalnog sindroma koji je bio posljedica degenerativnih promjena, a ozljeda ga je pogoršala te je tužiteljica bila podvrgnuta operativnom zahvatu,

- da je na psihičkom planu tužiteljica prvotno razvila simptomatiku poremećaja prilagodbe, te nastavno reaktivnog depresivnog poremećaja,

- da između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza,

- da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, a slabijeg intenziteta još 6 tjedana,

- da je tužiteljica pretrpjela primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta, sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna, da je zatim trpjela slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana, te da je zaostao kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj,

- da trajne posljedice kod tužiteljice smanjuju njenu opću životnu aktivnost za 17%,

- da su trajne posljedice objedinjeno i realno ocijenjene (s kirurško-traumatološkog stajališta 15%, s psihijatrijskog stajališta 3%),

- da su vještaci u svojim dopunskim očitovanjima ostali u potpunosti kod dane ocjene trajnih posljedica, i time otklonili iznesene prigovore stranaka,

- da je liječenje tužiteljice završeno krajem svibnja 2022.,

- da je tuženik u mirnom postupku tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplatio iznos od 5.000,00 kuna/663,61 EUR.

8. Prvostupanjski sud je zaključio da su nalaz i mišljenje vještaka dr. Tomislava Trajbara i dr. HH izrađeni objektivno, jasno, i u skladu s pravilima struke, te da su vještaci u dopunskim očitovanjima detaljno obrazložili svoj nalaz i mišljenje te time otklonili sve istaknute prigovore. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, prvostupanjski sud je, u skladu s čl. 8. ZPP-a, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenio u cijelosti osnovanim. U odnosu na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje, prvostupanjski sud je zaključio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 7.263,61 EUR, odnosno umanjeno za iznos isplaćen u mirnom postupku (663,61 EUR), u iznosu od 6.600,00 EUR, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2022. (od završetka liječenja) pa do isplate.

9. Činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj, drugostupanjski sud.

10. Tuženik u žalbi neosnovano ustraje u prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka dr. Tomislava Trajbara i dr. HH ističući da nalaz i mišljenje vještaka u dijelu ocjene smanjenja životne aktivnosti nije objektivan.

11. Naime, tuženik ističe da su vještaci smanjenje životne aktivnosti tužiteljice bili dužni cijeniti samo u stupnju koje je nastalo nakon štetnog događaja te zbog ozljeda zadobivenih u štetnom događaju (istegnuće mišića vrata te natučenje glave i lijevog ramena), a ne u ukupnosti uzimajući u obzir ranije tegobe uzrokovane degenerativnim promjenama i operativni zahvat.

12. Međutim, vještaci su u dopunskom očitovanju naveli da su na temelju priložene medicinske dokumentacije u spisu i pregleda tužiteljice donijeli svoje mišljenje o posljedicama zadobivenih ozljeda u štetnom događaju od 4. travnja 2018. Vještaci su istaknuli da u vezi neurološke bolesti leđne moždine u spisu nema dovoljno medicinske dokumentacije da bi se ista mogla dovesti u uzročno-posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Predložili su provesti dodatno vještačenje po vještaku specijalistu neurologu koji se bavi liječenjem bolesti leđne moždine, te su završno ostali u potpunosti kod ocjene duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti koju su vještaci objedinjeno i realno cijenili 17% (s kirurško-traumatološkog stajališta 15%, s psihijatrijskog stajališta 3%).

13. Nadalje, na ročištu održanom 1. ožujka 2023. vještaci su dopunski saslušani te su ponovno naglasili da u potpunosti ostaju kod svih navoda iz nalaza i mišljenja u zajedničkom vještačenju od 18. srpnja 2022., te dopune istoga od 24. listopada 2022. Na pitanje tuženika da li bi do operacije na vratnoj kralježnici došlo u slučaju da se štetni događaj nije dogodio, vještaci nisu mogli sa sigurnošću odgovoriti, ali su istaknuli da se, prema tzv. orijentacijskim kriterijima za procjenu invaliditeta i tablicama koje služe kao pripomoć u radu vještaka, teški stupanj smanjene pokretljivosti vratne kralježnice ocjenjuje sa 15%. Nakon što su vještaci naveli da je liječenje tužiteljice završeno krajem svibnja 2022., nije bilo daljnjih pitanja za vještake, a tužiteljica je odustala od prijedloga za provođenje vještačenja po neurologu i ortopedu.

14. Iz svega navedenog proizlazi da su vještaci dr. Tomislav Trajbar i dr. HH stručno i argumentirano objasnili zašto ostaju kod ocjene smanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 17%, pri čemu su jasno naglasili da su svoje mišljenje o posljedicama zadobivenih ozljeda u štetnom događaju od 4. travnja 2018. donijeli na temelju priložene medicinske dokumentacije u spisu i osobnog pregleda tužiteljice, kao i da između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja psihičkih poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Prema tome, vještaci su u predmetnom postupku nalaz i mišljenje izradili objektivno i u skladu s pravilima struke, u njihovom nalazu i mišljenju nije bilo proturječnosti niti nedostataka koji bi upućivali na nepravilnost danog mišljenja, slijedom čega nisu bili ispunjeni uvjeti za određivanje novog vještačenja u smislu čl. 261. st. 3. ZPP-a kako to neosnovano ističe tuženik, pri čemu valja naglasiti da tuženik novo vještačenje nije ni predložio. Stoga, u predmetnom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u svezi čl. 258. i 261. ZPP-a, niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u svezi čl. 8. ZPP-a, jer je prvostupanjski sud provedene dokaze u predmetnom postupku ocijenio brižljivo i savjesno.

15. Uzimajući u obzir težinu tjelesnih ozljeda tužiteljice i lokalitet ozljeđivanja, pretrpljene bolove i strah, zatim trajne posljedice koje smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice za 17%, naruženje lakog stupnja, dob tužiteljice (rođena 1977.), kao i cilj kojem pravična novčana naknada služi i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, te imajući pritom u vidu i pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.) i koje obvezuje ovaj sud sukladno odredbi iz čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj: 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 126/19., 130/20., 21/22., 60/22., 16/23., 155/23. i 36/24), valja reći da, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, tužiteljici na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, konkretno prava na tjelesno i duševno zdravlje, pripada pravična novčana naknada upravo u iznosu od 7.263,61 EUR, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2022. (od završetka liječenja) pa do isplate, sve sukladno odredbama iz čl. 19. st. 1. i 2., čl. 29. st. 1. i 2., čl. 1046., čl. 1100. st. 1. i 2. i čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO).

16. Kako je tuženik u mirnom postupku tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplatio iznos od 5.000,00 kuna/663,61 EUR, tako je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je pod stavkom I. izreke pobijane presude tuženiku naložio isplatiti tužiteljici ime naknade neimovinske štete iznos od 6.600,00 EUR zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. lipnja 2022. pa do isplate.

17. Zaključno valja reći da neosnovano tuženik žalbom osporava prvostupanjsku odluku o trošku parničnog postupka, ističući da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je na temelju odredbe Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22., dalje: Tarifa) priznao i dosudio tužiteljici parnični trošak za sve poduzete parnične radnje primjenom vrijednosti boda u iznosu od 1,99 EUR/15,00 kuna, iako se navedena izmjena tarife primjenjuje od 2. studenog 2022., a ne retroaktivno na sve radnje unatrag.

18. Naime, dana 17. travnja 2023., kada je prvostupanjski sud odlučivao o trošku parničnog postupka kojeg je tužiteljica zatražila troškovnikom od 1. ožujka 2023., na snazi je bila Tarifa kojom je propisana vrijednost boda od 15,00 kuna/1,99 EUR (Tbr. 50. Tarife), a koja se primjenjuje od 5. studenog 2022.

19. Odredbom iz Tbr. 48. st. 3. Tarife propisano je da, kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

20. Uzimajući u obzir navedeno, odluka o trošku parničnog postupka pod stavkom III. izreke pobijane presude pravilno je donesena u smislu odredaba iz Tbr. 7. toč. 1., Tbr. 8. toč. 1. i 3., Tbr. 9. toč. 1., Tbr. 42., Tbr. 48. st. 3. i Tbr. 50. Tarife, čl. 38. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, broj: 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22. i 33/23), Tar. br. 1. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 53/19. i 92/21), Tar. br. 2. st. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj: 37/23), u svezi čl. 1. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18), te čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 2. ZOO-a, u svezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a.

21. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao pod stavkom I. izreke ove odluke.

22. Zahtjev tuženika za naknadu troška sudske pristojbe na žalbu je odbijen na temelju čl. 166. st. 1. u svezi čl. 154. st. 1. ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao pod stavkom II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 21. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Grgić