REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-17807/2024-5
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Ines Jakšić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene IN zbog prekršaja iz članka 282. stavka 1. i 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljene protiv prekršajnog naloga protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/23- 1/13540 od 18. listopada 2023., nakon provedene glavne rasprave 21. listopada 2025. u prisutnosti okrivljene i u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, istoga objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći I i E rođ V, rođena **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, kozmetičar, zaposlena, mj. primanja oko 850,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neudana, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e
što je 9. listopada 2024. u 01:15 sati u Žrnovnici na kolniku Perunove ulice, upravljala osobnim vozilom marke „Nissan“ registarske oznake [registarska oznaka] te se unatoč zahtjevu policijskog službenika odbila podvrgnuti ispitivanju prisutnosti opojnih droga u organizmu,
dakle, kao vozačica motornog vozila odbila se podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima,
čime je počinila prekršaj opisan u članku 282. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 282. stavku 9. istog Zakona.
Na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenoj se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200,00 (dvjesto) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaje prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljene IN zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljena podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja.
2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, Sud je utvrdio da je isti podnesen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.
3. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, okrivljena je izjavila kako se smatra krivom zbog prekršaja koji joj se stavlja na teret. U svojoj obrani je navela kako je točno da je kritične prigode upravljala osobnim vozilom marke Nissan reg. oznake [registarska oznaka] te se po zaustavljanju od strane policijskih službenika odbila podvrgnuti ispitivanju na prisutnost droga u organizmu. Istaknula je kako je to učinila na sugestiju policijskih službenika kojima je rekla da je prethodnog dana konzumirala marihuanu pa su joj oni rekli da će test biti pozitivan i da joj je bolje odbiti testiranje. Da je tada znala koje su posljedice odbijanja, sasvim sigurno ne bi to učinila jer nije bila pod utjecajem droge, odnosno bila je potpuno sposobna za vožnju. Naglasila je kako joj je žao zbog cijele ove situacije, inače je savjestan vozač i ne konzumira droge, a ovo joj je velika škola i obećava da se više neće ponoviti.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovor na prekršajni nalog i zapisnik o ispitivanju prisutnosti opojnih droga u organizmu. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljena prethodno nije prekršajno kažnjavana.
5. Na temelju ovako provedenog postupka, i to iz priznanja okrivljene IN koje je potkrijepljeno zapisnikom o ispitivanju prisutnosti opojnih droga u organizmu, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena, formalno gledano, ostvarila obilježja utuženog prekršaja, zbog čega ju je trebalo proglasiti krivom.
6. Odredbom članak 282. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da policijski službenik, obavljajući poslove iz članak 4. stavak 1. ovog Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstva i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanja urina ili na liječnički pregled.
6.1. Odredbom članak 282. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da su osobe iz stavak 1., 2. i 3. ovog članka dužne postupati prema zahtjevima policijskog službenika.
6.2. Odredbom članak 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila i instruktor vožnje koji odbije podvrgnuti se ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.
7. Što se tiče prikladne sankcije koju je trebalo izreći okrivljenoj, sud u tom pravcu ima potrebu istaknuti nekoliko relevantnih okolnosti. Prije svega, način na koji su službene osobe okrivljenoj prezentirale postupak ispitivanja, mogućnosti koje joj stoje na raspolaganju i potencijalne pravne posljedice, prema mišljenju Suda je u najmanju ruku neadekvatan te je svakako pridonio odluci okrivljene da odbije ispitivanje, za koje je izvjesno da ne bi ni dovelo do njezine prekršajne odgovornosti, ako se pođe od činjenice da je drogu konzumirala prethodne večeri. Naime, obilježje prekršaja iz članka 199. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nije prisutnost opojnih droga u organizmu, već njihov utjecaj na vozačke sposobnosti osobe koja upravlja vozilom, što se ne može prejudicirati na temelju ovakvog ispitivanja nego utvrditi jedino toksikološkim vještačenjem.
7.1. Ne ulazeći u širu problematiku i sustavne manjkavosti prilikom utvrđivanja predmetnog prekršaja, ovaj sud smatra da su naprijed opisane okolnosti značajno utjecale na stupanj krivnje kod okrivljene, s obzirom na to da ona evidentno nije u dovoljnoj mjeri bila svjesna svih činjenica relevantnih za donošenje odluke o tome hoće li se podvrći ispitivanju. Sud je u tom pravcu nadalje kao olakotne okolnosti cijenio i priznanje okrivljene, kojim je pridonijela bržem okončanju postupka te činjenicu da se do sada nije pojavljivala kao počinitelj prekršaja, pa tako ni protiv sigurnosti prometa na cestama.
7.2. Polazeći od svih navedenih okolnosti, sud smatra da one u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne okolnosti iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje službe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne pa je okrivljenoj izrekao novčanu kaznu u manjem iznosu od propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj. Na taj način će se prema stajalištu suda adekvatno postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.3. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Na koncu se ističe da Sud okrivljenici za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio kako u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već istaknuto, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljena se nije pojavljivala kao kršiteljica prometnih pravila; iz čega ne proizlazi postojanje iteracijske opasnosti, a time ni potreba izricanja predložene mjere. Iz tog razloga sud smatra kako će se samim izricanjem novčane kazne prema okrivljenoj ostvariti svrha zaštitne mjere.
9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašena krivom, obvezana je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 21. listopada 2025.
Zapisničarka
Sudac
Ines Jakšić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi putem ovog Suda, u dva ista primjerka.
Dostaviti: okrivljeniku, tužitelju, u spis
