Republika Hrvatska
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
Slavonski Brod
Poslovni broj P-485/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić u pravnoj stvari tužitelja II OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Juranoviću, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika ČI, glavne urednice portala 035portal.hr, vlasništvo [obrt], obrt za medijske usluge, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po Filipu Galiću, odvjetniku u [adresa], radi objave ispravka pogrešne informacije, nakon održane glavne i javne rasprave 17. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tužene uz punomoćnika, a presude javno objavljene 17. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženici ČI, kao glavnoj urednici portala 035, vlasništvo [obrt], OIB: [osobni identifikacijski broj], na istom mjestu i na isti ili istovrijedni način na koji je objavljen članak pod naslovom "Kafić pod sumnjom drugi put - sad zbog porezne prijevare, odmah po pravomoćnosti ove presude objavi ispravak slijedećeg sadržaja:
"Vezano za objavljene navode odgovorno ističem:
- nisam kazneno kažnjavan niti je ikada utvrđena bilo kakva moja odgovornost u vezi s navodima iz članka
- članovi moje obitelji koji dugi niz godina profesionalno rade, nemaju nikakve veze s navodima iz članka
Objavljeni navodi su netočni, neutemeljeni i nanose štetu mom ugledu, stoga zahtijevam njihovu ispravku u skladu sa Zakonom o medijima, u istom prostoru i na isti način na koji je objavljen sporni tekst, bez skraćivanja i komentara."
II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu za ispravak informacija:
"Vezano za objavljene navode odgovorno ističem:
- nikada niti na koji način nisam sudjelovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama, a posebno ne u aferama povezanim s drogom
- tvrdnje o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i povlaštenom tretmanu nisu točne i nemaju nikakvo uporište u činjenicama
- moje djelovanje kao ni djelovanje pravnih osoba povezanih sa mnom nikada nije prouzročilo štetu državnom proračunu
Smatram da senzacionalistički kontekst članka dodatno nanosi štetu mom ugledu i profesionalnom integritetu. Objavljene informacije nisu točne niti objektivne te nisu u skladu s načelima novinarske struke."
III. Svaka strana snosi svoje troškove ovog parničnog postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu radi objave ispravka pogrešne informacije u kojoj navodi kako je tuženica dana 26. srpnja 2025. u 11,00 sati na portalu 035 objavila tekst pod naslovom: Kafić pod sumnjom drugi put - sad zbog porezne prijevare". U predmetnom članku tuženica između ostalog navodi: "U priči koja sve više dobiva obrise ozbiljne lokalne afere, imena II i TI, dosad javnosti poznata kroz aferu s drogom u caffe baru IN u Novoj Gradiški, ponovno su se našla u središtu pozornosti. Ovaj put, ne zbog sumnjivih supstanci u lokalu pod gradskom upravom, već zbog fiskalnih nepravilnosti koje su, prema neslužbenim informacijama, rezultirale golemom štetom za državni proračun. I dalje: " Slučaj dodatno dobiva na težini kada se uzme u obzir da je II već figurirao u ranijim medijskim objavama – i to u kontekstu ne samo bliskih odnosa s lokalnim vlastima, već i afere u kojoj je zaplijenjena droga upravo u prostoru caffe bara IN, smještenog u istoj zgradi gdje djeluje gradska uprava [adresa]. Lokacija lokala te povezanost Mokrovićevih obiteljskih članica s lokalnim institucijama već su ranije izazivale sumnju mogući sukob interesa i povlašteni tretman." Dalje tužitelj navodi kako je dana 29. srpnja 2025. temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Zakona o medijima zatražio ispravak pogrešne informacije te sukladno odredbama istog zakona tuženiku dostavio i zatražio objavljivanje slijedećeg teksta:
"Vezano za objavljene navode odgovorno ističem:
- nikada niti na koji način nisam sudjelovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama, a posebno ne u aferama povezanim s drogom
- nisam kazneno kažnjavan niti je ikada utvrđena bilo kakva moja odgovornost u vezi s navodima iz članka
- tvrdnje o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i povlaštenom tretmanu nisu točne i nemaju nikakvo uporište u činjenicama
- članovi moje obitelji koji dugi niz godina profesionalno rade, nemaju nikakve veze s navodima iz članka
- moje djelovanje kao ni djelovanje pravnih osoba povezanih sa mnom nikada nije prouzročilo štetu državnom proračunu
Objavljeni navodi su netočni, neutemeljeni i nanose štetu mom ugledu, stoga zahtijevam njihovu ispravku u skladu sa Zakonom o medijima, u istom prostoru i na isti način na koji je objavljen sporni tekst, bez skraćivanja i komentara. Smatram da senzacionalistički kontekst članka dodatno nanosi štetu mom ugledu i profesionalnom integritetu. Objavljene informacije nisu točne niti objektivne te nisu u skladu s načelima novinarske struke." Tužitelj smatra da su objavom ovako pogrešne i nepotpune informacije povrijeđena njegova prava i interesi te mu prijeti nastanak imovinske štete i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti. Slijedom svega gore navedenog tužitelj predlaže sudu da tužbu usvoji i donese presudu kojom će naložiti tuženici da objavi traženi ispravak, kao i da dosudi troškove parničnog postupka.
2. Tužena u odgovoru na tužbu navodi kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Prije svega ističe da postoji procesna zapreka za vođenje ovog postupka, jer nisu ispunjene pretpostavke tvrđenje čl.40.st.3. Zakona o medijima, obzirom da zahtjev za objavu ispravka netočne informacije, a kojeg je tužitelj uputio tuženoj dana 29.07.2025. uopće ne sadrži sve potrebne podatke da bi bio podoban za odlučivanje. Naime, odredbom čl.40.st.3. ZOM-a je propisano da zahtjev za objavom ispravka netočne informacije mora sadržavati i sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi. Iz samog je Zahtjeva od 29.07.2025. vidljivo da, osim potpisa tužitelja, nema apsolutno nikakvih drugih podataka o istom, počevši od njegovog imena i prezimena, preko OIB [osobni identifikacijski broj]a do same adrese. Osim toga, sam Zahtjev za objavom ispravka netočne informacije je podnesen po odvjetniku, međutim, uz tužbu ne prileži nikakva punomoć kojom bi tužitelj ovlastio odvjetničko društvo za podnošenje Zahtjeva. Već navedene činjenice ukazuju da je predmetna tužba nedopuštena i predlaže se Naslovnom sudu istu odbaciti. Također, tužba je neosnovana jer ne postoji zakonska obaveza tužene za objavom bilo kakvog ispravka netočnih informacija. Tužitelj, naime, u svojoj tužbi ne iznosi niti jednom riječju koje se točno informacije ispravljaju sa kojim drugim, navodno točnim informacijama, odnosno, sa kojim informacijama se bitno dopunjuju pobijane informacije. Tužena ističe kako se navodi pobijaju odnosno dopunjuju činjenicama i okolnostima, a traženjem ispravka navodno netočnih navoda na način da se jednoznačno, bez ikakvih dopuna, dokaza ili objašnjenja kojima bi se doprinijelo objašnjenju iznesenih činjenica, mišljenja, opisanih događaja ili situacije, ukaže da su određeni navodi netočni, ne znači da su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o medijima. Radi preglednosti, tužena će pojasniti točno točku po točku iz tužiteljeva zahtjeva, zbog čega nisu ispunjene pretpostavke za objavu ispravka netočne informacije, odnosno, zbog čega je tužbeni zahtjev neosnovan. Cit. „Nikada niti na koji način nisam sudjelovao u bilo kakvim nezakonitih radnjama, a posebno ne u aferama povezanima s drogom.“ Tužitelj u predmetnom iznosi samo paušalan navod o objavljenoj informaciji koja u biti predstavlja njegov vrijednosni sud, a ne činjenicu kojom pobija objavljenu informaciju ili dopunjuje pobijanu informaciju. Tužena pritom ističe kako u spornom članku „Kafić pod sumnjom drugi put – sad zbog porezne prijevare“ objavljenom dana 26.07.2025. niti jednom nije niti izričito, niti implicitno, navedeno da se je tužitelj sudjelovao u nezakonitim aktivnostima. Vezano za dio članka u kojem se spominje „afera vezana za drogu“, tužena ističe kako je još 2024. godine na portalu telegram.hr objavljen članak naslova: „U kafiću u zgradi gradske uprave [adresa] pronađena droga. Izvori za Telegram: ‘Netko je dojavio da stiže policija’“ dana 01.04.2024. godine, autora ŽI. Prema tome, predmetna informacija je već objavljena i javno je dostupna, u njoj se spominje tužitelj kao vlasnik tvrtke u sklopu koje je i kafić u kojem je pronađena droga, slijedom čega tužena nije napravila ništa drugo, nego prenijela informaciju koju su već prethodno objavili drugi mediji. Dakle u konkretnom slučaju nema govora ni o kakvoj tvrdnji da je tužitelj povezan sa nezakonitim aktivnostima povezanima sa drogom, već je rečeni navod interpretacija prethodno objavljenih članaka, što je vidljivo iz rečenice: „Slučaj dodatno dobiva na težini kada se uzme u obzir da je II već figurirao u ranijim medijskim objavama – i to u kontekstu ne samo bliskih odnosa s lokalnim vlastima, već i afere u kojoj je zaplijenjena droga upravo u prostoru caffe bara IN, smještenog u istoj zgradi gdje djeluje gradska uprava [adresa].“ 2. Cit. „nisam kazneno kažnjavan niti je ikada utvrđena bilo kakva moja odgovornost u vezi s navodima iz članka…..tvrdnje o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i povlaštenom tretmanu nisu točne i nemaju nikakvo uporište u činjenicama…moje djelovanje, kao ni djelovanje pravnih osoba povezanih sa mnom, nikada nije prouzročilo štetu državnom proračunu“ Ponovno, tužitelj u svojoj tužbi iznosi samo paušalne navode o objavljenoj informaciji koja u biti predstavlja njegov vrijednosni sud, a ne činjenicu kojom pobija objavljenu informaciju ili dopunjuje pobijanu informaciju. U članku se niti jednom ne navodi da bi tužitelj bio kazneno kažnjavan i da je utvrđena njegova odgovornost. Prenesene su informacije koje je objavila sama Policijska uprava Brodsko-posavska od 25.07.2025. vezanim za kriminalističko istraživanje (ali ne i kaznene odgovornosti, notorno je naime da kaznena prijava i odgovornost nisu nimalo slične) zbog sumnje u počinjenja kaznenog djela krivotvorenja. Nadalje, tužena ističe kako predmetne informaciju nisu njezina proizvoljna konstrukcija, već informacije koje su ili prenesene od prethodno objavljenih informacija ili službenih priopćenja nadležnih organa. Ukoliko novinar sukladno svojim društvenim i profesionalnim zadaćama, pravima i obvezama i opravdanom zanimanju javnosti ocijeni da određenu informaciju treba objaviti, onda je to ne samo njegovo pravo već i dužnost. Na taj način isti nedvojbeno postupa u dobroj vjeri obzirom su njegove društvene zadaće te profesionalna prava i obveze i opravdano zanimanje javnosti važniji od obveze poštivanja zaštićenih osobnih dobara odnosno njihove eventualne povrede. Osim toga, a sukladno odredbi članka 27. Zakona o medijima, novinar ima pravo izražavati stajalište o svim događajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima. Sloboda mišljenja i izražavanja nije samo propisana Zakonom o medijima već i Ustavom, ali i čl. 9. i 10. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužena je dakle prenijela samo već prethodno objavljene, javno dostupne informacije suzdržavajući se pritom čak i vlastitih komentara na koje svakako ima pravo. Dakle, tužena je predmetnim člankom prenosila isključivo već prethodno objavljene javno dostupne informacije. U Zahtjevu, ali i tužbi, tužitelj iznosi kako „članovi moje obitelji koji dugi niz godina profesionalno rade, nemaju nikakve veze sa navodima iz članka“ Nije razvidno koju točno informaciju tužitelj pobija, odnosno dopunjuje radi pobijanja. Tužitelj nije niti aktivno legitimiran za traženje ovakvog ispravka, jer isti traži ispravak za druge osobe, na što po Zakonu o medijima, nije ovlašten. Konačno, dopis tužitelja (pa time i postavljeni tužbeni zahtjev) prelazi svrhu ispravka informacije jer ne predstavlja ispravljanje netočne i nepotpune informacije, niti iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode objavljenog teksta već po svojem sadržaju predstavlja i komentar teksta autora članka2. Teze koje bi tužitelj htio da tužena objavi kao ispravak, o tome kako je članak senzacionalistički i kako nanosi štetu njegovom profesionalnom integritetu i ugledu su isključivo paušalne prirode i predstavljaju isključivo njegovo viđenje samog članka. Osim toga, objava zahtjeva za ispravak u sadržaju kako navodi tužitelj bila bi u suprotnosti sa zakonima i dobrim običajima te bi objava istog mogla dovesti do eventualne odgovornosti nakladnika za štetu obzirom je evidentno da zahtjev za ispravak ne predstavlja ispravak spornog članka već izjave kojim se unaprijed tvrdi da je tužitelju nastala šteta za koju je odgovorna tužena. Slijedom iznesenog, tužena predlaže da Naslovni sud, ukoliko je odbaci tužbu, da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i naloži tužitelju plaćanje troškova postupka.
3. Tužitelj u podnesku od 29. rujna 2025. u kojem se očituje na navode tuženice iz odgovora na tužbu navodi kako su neosnovani navodi iz odgovora na tužbu kako postoji procesna zapreka za vođenje ovog postupka jer ne bi bile ispunjene pretpostavke iz čl. 40. st. 3. Zakona o medijima. Naime, tužena priznaje da joj je tužitelj uputio zahtjev za ispravak netočne informacije dana 29. srpnja 2025. tužitelj je predmetni zahtjev vlastoručno potpisao te isti dostavio putem svog odvjetnika uz urednu punomoć za zastupanje. Dalje navodi kako je svrha ove odredbe da se nesporno utvrdi identitet podnositelja kako bi se nakladnik mogao uvjeriti u njegovu autentičnost, odnosno da zahtjev za ispravak bude uspješno uručen nakladniku. Tuženici nije niti u jednom trenutku bio sporan identitet tužitelja niti na čega se traži ispravak informacije, no ipak ispravak nije objavljen. Dodaje kako u zahtjevu za ispravak tužitelj jasno navodi činjenice koje isti smatra bitnim i kojima osporava navode objavljene u članku te jasno iznosi svoje mišljenje da su iznijetim informacijama povrijeđena njegova prava i interesi. Informacije iznijete u članku nisu točne niti potpune pa s se stoga ostvarili uvjeti iz Zakona o medijima kojima se traži njihov ispravak.
4. Među strankama nije sporno da je tuženica dana 26. srpnja 2025. na portalu 035 objavila tekst pod naslovom: "Kafić pod sumnjom drugi put - sad zbog porezne prijevare" u kojem se spominje tužitelj, nije sporno ni da je tužitelj 29. srpnja 2025. temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Zakona o medijima zatražio ispravak pogrešne informacije, te da tužena nije objavila navedeni ispravak. Sporno je među strankama da li je zahtjev podnesen sukladno odredbama Zakona o medijima te da li su ispunjenje zakonske pretpostavke da se objavi ispravak informacije. Dakle, predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za objavom ispravka informacija objavljenih u navedenom članku i to sukladno tužiteljevom Zahtjevu za objavu ispravka objavljene informacije od 29. srpnja 2025.
5. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao presliku članka sa portala 035 "Kafić pod sumnjom drugi put - sad zbog porezne prijevare" i izvršio uvid u navedeni članak na web portalu, dopis odvjetničkog društva Juranović od 29. srpnja 2025. upućen [obrt], Zahtjev za ispravak pogrešne informacije od 29. srpnja 2025., povratnica, ispis objave – priopćenja MUP RH Policijske uprave Brodsko- posavske od 25. srpnja 2025., ispis članka sa www.radiprkos.hr naslova:
Piše ŽI za Telegram: ŽI otkriva neobičnu priču o gradonačelniku, njegovu frendu, uhljebljenim sestrama i lovu na marihuanu, te je saslušana tužena u svrhu dokazivanja.
6. Tužena u svom iskazu u bitnome je navela kako je ona glavna urednica portala 035 i vlasnica [obrt] te je na portalu objavila članak u kojem se spominje tužitelj. Povod objavi članka bila je službena objava na stranicama Policijske uprave koju je priložila uz odgovor na tužbu, vezano za izdavanja računa koji nisu prošli fiskalizaciju. Ona je iz izvora iz policije saznala da je zapravo počinitelj toga tužitelj. Stoga je uz dodatak teksta ranije objavljenog članka na Telegramu objavila navedenu informaciju. Istinitost navoda objavljenih u tekstu na Telegramu nije posebno osobno provjeravala već se prilikom izrade ovoga članka oslanjala na kolegin rad i navode koje je on objavio u svom članku. Napominje kako je navedeni članak iz Telegrama objavljen prije jednu ili dvije godine i na njezinom portalu, a tada nitko nije tražio od ispravak tih objavljenih informacija. Nije joj poznato da li je netko tražio ispravak tih informacija objavljenih na Telegramu. Nakon što je ona objavila svoj članak zaprimila je zahtjev za ispravak objavljenih informacija, a ispravak nije objavila jer joj nije bilo jasno što točno želi da ispravi. Kada joj se predočava točka 1. za ispravak navodi da pretpostavlja da se ista odnosi na onaj dio članka gdje se referirala na članak Telegrama. Kada joj se predočava točka 2. vezano za kazneno kažnjavanje tužitelja, odgovara da ona ne zna je li isti kazneno kažnjavan niti je to provjeravala. Kada joj se predočava točka 3. zahtjeva vezano za bliske odnose s lokalnim vlastima i povlaštenim tretmanom navodi kako je u više navrata u raznim medijima bilo objava da su tužitelj i gradonačelnik kumovi i u prijateljskim odnosima, a prostor tj. lokal u čijem najmu je tužitelj je vlasništvo grada [adresa]. Vezano za idući navod za članove obitelji tužitelja pojašnjava da je u članku prvenstveno mislila na tužitelja, a kada je pročitala tu stavku zahtjeva za ispravak, iskreno nije možda to shvatila kako treba. I vezano za zadnju točku zaht4jva za ispravak za djelovanje pravnih osoba povezanih s tužiteljem da bi izazvalo štetu državnom proračunu, to se odnosi na objavu PU koju je u uvodu već spomenula. Napominjem kako je vezano za taj navod kako je već rekla dobila informaciju od svog izvora koji ne može otkriti, a dodatno nije provjeravala istinitost te informacije. Također napominje da i u ranijim slučajevima kada bi postavljala službeni upit institucijama vezano za takve predmete, ne bi dobila konkretan odgovor već bi se pozivali na GDPR i zaštitu podataka. Nije objavila ispravak zato što na temelju zahtjeva za ispravak njoj i dalje nije bilo jasno što konkretno on pobija i što traži, osim da on daje svoju izjavu vezano za objavljeni članak, a uz zahtjev nije dostavio nikakvu potvrdu kojom bi dokazao istinitost svojih tvrdnji. Na poseban upit punomoćnika tužitelja tuženoj da li ona smatra kada nešto objavljuje, da treba da se čuje izjava i druge strane, odgovara kako se ona u ovom konkretnom članku oslanjala na policijski izvještaj i smatrala da je to dovoljno. Na poseban upit da li zna da li je do danas pokrenut neki kazneni postupak na temelju navedene objave policije, odgovara kako joj isto nije poznato. Na poseban upit kada je govorila o članovima obitelji članku, da li je mislila na neke konkretno članove njegove obitelji, odgovara kako je zapravo mislila na g. II, ali je možda nespretno sročila tu rečenicu.
7. Uvidom i čitanjem preslike Zahtjeva za ispravak pogrešne informacije od dana 29. srpnja 2025. godine, s povratnicom utvrđeno je da je tužitelj uputio putem punomoćnika tuženici Zahtjev za objavom ispravka objavljene informacije preporučenom pošiljkom dana 29. srpnja 2025. godine, te da je tuženica navedeni Zahtjev zaprimila dana 30. srpnja 2025. godine, koji Zahtjev je sadržajno identičan tužbenom zahtjevu u ovom predmetu, te koji Zahtjev za objavu ispravka je podnositelj zahtjeva potpisao.
8. Uvidom i čitanjem zahtjeva, kao i dopisa odvjetničkog društva Juranović od 29. srpnja 2025. upućen [obrt] utvrđeno je da je na zahtjevu navedeno ime i prezime podnositelja, te da je zahtjev potpisan od strane podnositelja, a uz zahtjev je priložen dopis punomoćnika tužitelja u kojem navodi kako se u privitku dostavlja zahtjev za ispravak pogrešne informacije tužitelja kao i punomoć za zastupanje.
9. Prema čl. Članak 40. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/04., 84/11., 81/13. i 114/22.) određeno je (1) Svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje netočne ili nepotpune informacije. (2) Objava ispravka može se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije. (3) Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Zahtjev mora biti obrazložen i potpisan od strane podnositelja, te sadržavati sve potrebne podatke o podnositelju i njegovoj adresi. Na temelju utvrđenog stanja ovaj sud je stajališta da je zahtjev tužitelja za ispravkom objavljene informacije podnesen sukladno odredbama Zakona o medijima. Naime, činjenica da u zahtjevu nije navedena adresa tužitelja sud ne smatra takvom okolnosti da bi zahtjev bio neuredan u smislu odredbi Zakona o medijima te da tužena zbog toga po istome nije mogla postupiti. Posebice jer je u istom navedeno ime i prezime podnositelja, a isti je potpisan od podnositelja, te u popratnom dopisu punomoćnika tužitelja svakako je navedena adresa odvjetničkog društva i punomoćnika tužitelja. Stoga tužba nije odbačena, sud smatra da je nesporna aktivna i pasivna legitimacija stranaka, te je sud nastavio sa postupkom i donio meritornu odluku o predmetu spora.
10. Nadalje, ističe se da je odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o medijima određeno da tko zahtijeva objavu ispravka mora jasno navesti informaciju, odnosno podatak na koju se ispravak odnosi i nadnevak njezine objave.(2) Ispravak mora biti objavljen u prvom, a ako stigne prekasno, u drugom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. U vrijeme izborne promidžbe ispravak mora biti objavljen u prvom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija nakon primitka ispravka. (3) U istom izdanju, odnosno programskom sadržaju medija ne može se zajedno s ispravkom objaviti i komentar tog ispravka ili odgovor na ispravak. Na komentar ispravka ili odgovora na ispravak primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o pravu na ispravak.(4) Glavni urednik je dužan objaviti ispravak, izuzev ako:
– se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba,
– u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji,
– bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima,
– zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe,
– je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode,
– bi objavljivanje ispravaka prouzročilo odgovornost nakladnika za štetu,
– je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija,
– je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz članka 40. stavak 2. ovoga Zakona,
– se radi o znanstvenoj ili umjetničkoj kritici, izuzev ispravaka netočnih podataka ili uvredljivih navoda,
– je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja,
– je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajućeg načina objave ispravka. (5) Glavni urednik dužan je u slučaju iz stavka 4. ovoga članka pisano obavijestiti tražitelja o razlozima neobjavljivanja ispravaka, a u roku propisanom za objavu ispravka.
11. Osim toga, odredbom čl. 48. st. 1. i st. 2. Zakona o medijima određeno je da je rasprava o tužbi za objavu ispravka ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka, te da je tuženiku, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude. Odredbom čl. 48. st. 3. navedenog Zakona određeno je da će u sporovima radi objave ispravka sud odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili ako je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka.
12. Sud je našao da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan te naložio tuženici kao glavnoj urednici portala 035 na istom mjestu i na isti ili istovrijedni način na koji je objavljen članak pod naslovom "Kafić pod sumnjom drugi put - sad zbog porezne prijevare, odmah po pravomoćnosti ove presude objavi ispravak slijedećeg sadržaja:
"Vezano za objavljene navode odgovorno ističem:
- nisam kazneno kažnjavan niti je ikada utvrđena bilo kakva moja odgovornost u vezi s navodima iz članka
- članovi moje obitelji koji dugi niz godina profesionalno rade, nemaju nikakve veze s navodima iz članka
Objavljeni navodi su netočni, neutemeljeni i nanose štetu mom ugledu, stoga zahtijevam njihovu ispravku u skladu sa Zakonom o medijima, u istom prostoru i na isti način na koji je objavljen sporni tekst, bez skraćivanja i komentara." Sud utvrđuje da je u dijelu u kojem tužitelj traži ispravak netočnih i štetnih tvrdnji koje izričito i nedvosmisleno narušavaju njegov osobni i profesionalni ugled, kao što su navodi da je kazneno kažnjavan ili da su članovi njegove obitelji povezani s nezakonitim radnjama, opravdano naložiti objavu ispravka. Tužitelj je iznio konkretne činjenice kojima osporava te navode, a objavljeni tekst ne sadrži dokaze koji bi opravdali te tvrdnje. Stoga je objava ispravka u skladu sa Zakonom o medijima nužna radi zaštite prava tužitelja na zaštitu osobnosti i dostojanstva.
13. U odnosu na navode tužene kako je tužena prenijela samo već prethodno objavljene, javno dostupne informacije te je predmetnim člankom prenosila isključivo već prethodno objavljene javno dostupne informacije, ovaj sud smatra da prema Zakonu o medijima, kada se podnosi zahtjev za ispravak, bitno je da se pokaže da je informacija bila netočna, pogrešno prenesena ili izazvala štetu u smislu prava na čast, ugled i privatnost. Iako autor može prenijeti navode iz drugog članka, odgovornost za to što su informacije objavljene i mogući utjecaj na javno mnijenje leži na mediju ili novinaru koji je članak objavio. Iako je tužena u svom tekstu dijelom prenijela navode iz drugog članka ranije objavljenog na stranici Telegram, činjenica je da prenošenje netočnih ili neprovjerenih informacija također povlači odgovornost autora i izdavača za objavljivanje tih informacija. Ako se prenosi netočan navod iz drugog izvora, odgovornost za to leži na mediju koji je članak objavio, bez obzira na to što je autor prenio informacije iz drugog teksta. Iako je autor samo prenosio tuđe navode, u kontekstu Zakona o medijima i novinarske etike, novinar i izdavač imaju obvezu osigurati da objavljene informacije ne štete osobama čiji se podaci ili imena spominju u tekstu, te da ne dolazi do povrede njihovih osnovnih prava. Nadalje, prenošenje navoda bez odgovarajuće provjere ili dodatnog istraživanja nije u skladu s novinarskim standardima i odgovornošću. Prema Zakonu o medijima, novinari su dužni voditi računa o točnosti i istinitosti izvještaja. U ovom slučaju, iako se radi o prenesenoj informaciji, posebice ukoliko se ista tiče kaznene odgovornosti, medij je odgovoran za to da su sve objavljene informacije točne, a u suprotnom, trebaju omogućiti ispravak.
14. Nadalje, tužitelj je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva u dijelu za ispravak informacija:
"Vezano za objavljene navode odgovorno ističem:
- nikada niti na koji način nisam sudjelovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama, a posebno ne u aferama povezanim s drogom
- tvrdnje o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i povlaštenom tretmanu nisu točne i nemaju nikakvo uporište u činjenicama
- moje djelovanje kao ni djelovanje pravnih osoba povezanih sa mnom nikada nije prouzročilo štetu državnom proračunu
Smatram da senzacionalistički kontekst članka dodatno nanosi štetu mom ugledu i profesionalnom integritetu. Objavljene informacije nisu točne niti objektivne te nisu u skladu s načelima novinarske struke."
15. Sud posebno ističe da je zahtjev za ispravkom tvrdnje: "Nikada niti na koji način nisam sudjelovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama, a posebno ne u aferama povezanim s drogom" preopćenit i nedovoljno precizno formiran. Takav navod ne pobija konkretne činjenice iz članka, već predstavlja općenitu negaciju bez jasnog uporišta u određenim tvrdnjama ili okolnostima iznesenim u spornom tekstu. Zahtjev za ispravkom mora biti usmjeren na precizno utvrđivanje koje informacije su netočne i na koji način su netočne, kako bi se omogućilo objektivno utvrđivanje istine i pravilno izvršenje obveze objave ispravka. U ovom slučaju, tužitelj nije konkretizirao niti ukazao na pojedinačne navode iz članka koje osporava, što čini zahtjev nejasnim i neprovedivim u skladu s odredbama Zakona o medijima.
16. Nadalje, što se tiče zahtjeva za ispravkom tvrdnje: „Tvrdnje o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i povlaštenom tretmanu nisu točne i nemaju nikakvo uporište u činjenicama“, sud utvrđuje da je tuženica u spornom članku temeljem javno dostupnih i ranije objavljenih medijskih izvještaja iznijela informacije koje su imale za cilj prikazati okolnosti koje su već bile predmet interesa javnosti. Tužena je navode o bliskim odnosima s lokalnim vlastima i mogućem povlaštenom tretmanu bazirala na prethodnim medijskim izvještajima i informacijama koje su ranije objavljene u drugim medijima, što je navela u svom iskazu. Naime, u članku se ne navodi izričito da je tužitelj osobno ostvarivao bilo kakve nezakonite ili povlaštene veze s gradskom upravom, već se iznosi opis okolnosti i sumnji koje su bile prisutne u javnoj sferi. Sud napominje da je sloboda medija i pravo na informiranje javnosti temeljno pravo zajamčeno Ustavom i zakonom, te da novinar ima pravo prenositi informacije koje su već dostupne u javnom prostoru, osobito kada je riječ o pitanjima od javnog interesa, poput sumnji u povlašteni tretman ili sukob interesa u lokalnoj upravi. S obzirom na to da se radi o interpretaciji i analizi već dostupnih činjenica, te da nije dokazano da su iznesene tvrdnje netočne ili proizvoljne, sud smatra da nije ispunjen uvjet za nalaganje ispravka u ovom dijelu.
17. Što se tiče dijela zahtjeva za ispravkom: „Moje djelovanje kao ni djelovanje pravnih osoba povezanih sa mnom nikada nije prouzročilo štetu državnom proračunu“, sud utvrđuje da je tužena u spornom članku prenijela informacije koje se temelje na službenim izvješćima Policijske uprave Brodsko- posavske županije, odnosno na službenim priopćenjima o pokretanju istrage vezane uz sumnju na počinjenje kaznenog djela. U članku se jasno navodi da je u tijeku kriminalističko istraživanje, te se iznosi sumnja, a ne utvrđena odgovornost, čime je ispoštovan princip presumpcijee nedužnosti. Sud smatra da je tužena imala opravdani razlog vjerovati u točnost prenesenih informacija, budući da su one potkrijepljene službenim podacima nadležnih tijela. Također, napominje se da je pravo javnosti na informiranje, osobito u predmetima koji se tiču moguće štete državnom proračunu i korupcije, od značajne društvene važnosti. Sud je utvrdio da je tuženica postupila u dobroj vjeri, imala osnovan razlog vjerovati u točnost objavljenih činjenica te poduzela potrebne mjere za provjeru njihove vjerodostojnosti. Također, postoji opravdano javno zanimanje za objavu ovih informacija. Tuženica je postupila u okviru prava i dužnosti novinara, prenoseći već dostupne informacije i službena priopćenja nadležnih tijela. Nadalje, tužitelj nije dostavio dovoljno konkretnih činjenica koje bi opovrgnule ili dopunile sporni tekst u dijelu koji se odbija. Tužitelj nije dokazao da su navedene informacije netočne niti je dostavio činjenice kojima bi opravdao objavu ispravka. Stoga nema osnova za nalaganje objave ispravka u ovom dijelu zahtjeva.
18. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) te je odlučeno da svaka strana snosi svoje troškove postupka. Naime, tužitelj je djelomično uspio, a djelomično je odbijen s tužbenim zahtjevom, a prema čl. 152. st. 4. ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove
19. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Slavonski Brod, 17. listopada 2025.
Sutkinja
Miranda Gavrić Jularić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.
DNA:
1. tužitelj po punomoćniku
2. tužena po punomoćniku