REPUBLIKA HRVATSKA
K-749/2019-81
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
S P L I T
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Arnerić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika VZ, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem K-DO-253/18 od 27. svibnja 2019., nakon javno održane i zaključene rasprave 17. listopada 2025. godine, u nazočnosti branitelja okrivljenika, Boženka Loze, odvjetnika u Zagrebu i zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, HZ, **.**.2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: FZ, zvan " IZ", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i H, rođene F, rođen **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ugostitelj, pismen sa završenom srednjom trgovačkom školom, zaposlen u privatnoj firmi "Pagar", s mjesečnim primanjima od oko 500,00 EUR-a, oženjen, otac šestero djece, bojnik, odlikovan, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan,
k r i v j e
I. što je u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. u Splitu, kao direktor i član uprave trgovačkog društva KIRNJA d.o.o., u nakani da Proračunu Republike Hrvatske uskrati sredstva za porezne obveze, postupio protivno članku 55. Općeg poreznog zakona, članku 5. stavku 1. i 3. Zakona o računovodstvu i članku 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te članku 12. stavku 4. i članku 32. Zakona o porezu na dobit time što u navedenoj poreznoj godini nije prikazao manjak 19 komada dugotrajne materijalne imovine u ukupnoj vrijednosti od 84.745,95 kuna i manjak zlatnog prstena u vrijednosti od 2.012,91 kunu te je neosnovano iskoristio pretporez s osnova najma tuđe materijalne imovine i to broda u vlasništvu BOTA-ŠARE d.o.o. u iznosu od 235.800,00 kuna, kao i pretporez na najam osobnog automobila u vlasništvu BOTA-ŠARE d.o.o. u iznosu od 341.223,32 kune, te je u poslovnim knjigama KIRNJA d.o.o. neistinito prikazao i stjecanje 100% poslovnih udjela društva RA.BO.MA u vrijednosti od 370.000,00 kuna kao stjecanje materijalne, a ne financijske imovine, neosnovano je iskazao troškove obračunate amortizacije za automobil marke "BMW 530XD" u iznosu od 264.433,27 kuna, kao što je i netočno iskazao troškove poslovanja Društva u iznosu od 21.279,17 kuna, čime je umanjio osnovicu poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 663.796,18 kuna, na koji nije obračunao, prijavio i platio porez na dodanu vrijednost u iznosu od 152.669,90 kuna, te je umanjio osnovicu poreza na dobit u ukupnom iznosu od 1.319.494,62 kune, na koji nije obračunao, prijavio i platio porez na dobit u iznosu od 263.898,92 kune, a kojim postupanjem je oštetio Proračun Republike Hrvatske za ukupni iznos od najmanje 416.568,82 kune, a u korist trgovačkog društva KIRNJA d.o.o.,
dakle, s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza davao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze i s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza nije prijavio prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze pa je zbog toga došlo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura,
II. čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva, utajom poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11.
III. Stoga se okrivljenik FZ, temeljem članka 256. st. 1. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci.
IV. Nakon toga se okrivljenom ĆZ, na temelju čl. 56. KZ/11, izriče
UVJETNA OSUDA
s tim da se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci na koju je okrivljenik osuđen neće izvršiti ako on u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.
V. Na temelju članka 158. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. 80/22., 36/24. i 72/25, dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljeniku ĆZ, na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 55.288,18 eura (pedesetpettisućadvjestoosamdesetosameuraosamnaestcenti), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude.
VI. Na temelju članka 62. st. 1. toč. 1. KZ/11, po posebnoj obvezi, dužan je okrivljenik FZ isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 55.288,18 eura (pedesetpettisućadvjestoosamdesetosameuraosamnaestcenti), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, a ukoliko ne postupi po posebnoj obvezi uvjetna osuda može se opozvati (čl. 58. st. 5. KZ/11).
VII. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku ĆZ, podmiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.003,43 (tisućutrieuraičetrdesettricenta) eura, od čega iznos od 703,43
(sedamstotrieuraičetrdesettricenta) eura predstavlja troškove financijsko- knjigovodstvenog vještačenja, dok iznos od 300,00 (tristo) eura predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu, pod poslovnim brojem K-DO-253/18 od 27. svibnja 2019. godine, protiv okrivljenika VZ, zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. KZ/11.
2. Rasprava od 17. listopada 2025., zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela je iznova, sukladno odredbi čl. 407. st. 3. ZKP708.
2.1. Ovaj sud je ocijenio kako prisustvo okrivljenika nije potrebno na raspravi kada je ista zaključena, a iz razloga jer se okrivljenik tijekom postupka očitovao o optužnom aktu, bio je upoznat sa dokaznim prijedlogom zastupnika optužbe te je branitelj okrivljenika bio suglasan da se rasprava održi u izočnosti njegovog branjenika. Nadalje, okrivljenik je tijekom postupka primio upozorenje kako će se sljedeća rasprava održati i u slučaju njegovog nedolaska. Isto tako, okrivljenik FZ je tijekom postupka imao branitelja, i to temeljem punomoći, koji je bio nazočan na svakoj raspravi, pa tako i na posljednjoj na kojoj okrivljenik nije bio, te tako njegova prava na niti koji način nisu bila povrijeđena, točnije ista je zastupao njegov branitelj, kao i kako u tom smjeru niti jedna od stranaka nije stavljala bilo kakve prigovore ili primjedbe.
3. Prilikom očitovanja o optužnom aktu okrivljenik FZ izjasnio se da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu je u ovom postupku stavljeno na teret.
4. U dokaznom postupku, na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08, pregledan je i pročitan: zaključak Porezne uprave, Područnog ureda Split od 29. srpnja 2011. (list 8 – 10 spisa), zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru Porezne uprave, Područnog ureda Split kod KIRNJA d.o.o. od 21. srpnja 2011. (list 11 – 14 spisa), ali samo na okolnost datuma vršenja nadzora i tijela odnosno osoba koje su vršile nadzor, porezno rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Split od 18. veljače 2014. za poreznog obveznika KIRNJA d.o.o. (list 16 – 23 spisa), rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak od 13. listopada 2016. povodom žalbe KIRNJA d.o.o. (list 24 – 33 spisa), dokumentacija društva KIRNJA d.o.o. (list 34 – 38 spisa), nastavak zapisnika Porezne uprave, Područnog ureda Split od 23. kolovoza 2013. o obavljenom nadzoru kod KIRNJA d.o.o. (list 39 – 54 spisa), ali samo na okolnost datuma vršenja nadzora i tijela odnosno osoba koje su vršile nadzor, ugovor o prodaji poslovnog prostora sklopljen između KONSTRUKOTOR- INŽENJERING d.d. i VZ od 13. siječnja 2003. (list 57 – 63 spisa), ugovor o korištenju poslovnog prostora sklopljen između VZ i KIRNJA d.o.o. od 14. siječnja 2003. (list 64 – 65spisa), zapisnici o primopredaji poslovnog prostora od 14. siječnja 2003. i 22. siječnja 2003. (list 66 – 68 spisa), dokumentacija trgovačkog društva KIRNJA d.o.o. (list 70 – 140 spisa), žalba poreznog obveznika KIRNJA d.o.o. na prvostupanjsko rješenje Porezne uprave, Područnog ureda Split (list 167 – 170 spisa), povijesni izvadak iz sudskog registra za KIRNJA d.o.o. (list 294 – 296 spisa), ugovor o poslovnoj suradnji za najam auta sklopljen između KIRNJA d.o.o. i BOTA- ŠARE d.o.o. od 1. siječnja 2010. s prilozima (list 389 – 394 spisa), ugovor o poslovnoj suradnji za obavljanje turističkih usluga od 1. siječnja 2010. sklopljen između KIRNJA d.o.o. i BOTA – ŠARE d.o.o ( list 396 – 398 spisa), izvadak iz registra Trgovačkog suda u Splitu za društvo BOTA – ŠARE d.o.o. (list 399 – 400 spisa), ugovor o prijenosu poslovnog udjela sklopljen između ŠZ i VZĐ, kao prenositelja i KIRNJA d.o.o. kao stjecatelja od 24. studenog 2005. (list 404 – 408 spisa), pregledan je stečajni spis Trgovačkog suda u Dubrovniku broj St-630/2016 i spis Kirnja d.o.o. Topolo, Štedrica bb, OIB: 05238898093 sa Klasom: 471-02-/11- 01/679 i Klasom: UP/I-471-02/11-01/201 (listovi 549-809, 820-882 spisa), pročitan je smrtni list za AZ (list 904 spisa), dopis Zagrebačke banke od 30. listopada 2024. (list 949 spisa) te je pregledana naknadno dostavljena dokumentacija OTP i Zagrebačke banke o stanju i kretanju sredstava po računu društva Kirnja d.o.o. u vremenskom periodu od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.
4.1. U dokazne svrhe, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 8. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐZ sa rasprave održane 20. ožujka 2024. (listovi 896- 898 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka CZ sa rasprave održane 27. lipnja 2024. (listovi 922-923 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka NZ sa rasprave održane 12. prosinca 2024. (list 952 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka SZ sa rasprave održane 28. ožujka 2025. (listovi 968-971 spisa) te zapisnik o ispitivanju stalnog sudskog vještaka Srđana Kovačića sa rasprave održane 16. srpnja 2025. (listovi 986-988 spisa).
4.2. Potom je u dokaznom postupku, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 2. ZKP/08 pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka AZ od 10. svibnja 2019. (list 489 – 491 spisa).
4.3. Sud je na temelju čl. 421. st. 1. t. 2. i 4. ZKP/08 odbio prijedlog obrane za saslušanje u svojstvu svjedoka DZ, na okolnost zbog čega je on nakon svega nekoliko mjeseci prestao obavljati porezni nadzor koji je nadalje vodio samostalno SZ, i na okolnost tko mu je to naložio te što se dogodilo i što mu je poznato u vezi 26 registratora poslovne dokumentacije društva Kirnja d.o.o., koje je ĐZ predložila Poreznoj upravi. Naime, ovdje se ističe kako okolnosti na koje je predloženo ispitivanje u svojstvu svjedoka DZ, su nevažne za razjašnjenje činjeničnog stanja i utvrđenje pravno relevantnih činjenica u ovom postupku, slijedom čega je ovaj dokazni prijedlog odbijen kao nevažan i odugovlačeći.
4.4. Nastavno, na temelju čl. 421. st. 1. t. 3. i 4. ZKP/08 odbijen je kao neprikladan i odugovlačeći prijedlog obrane da se provede dopunsko financijsko-knjigovodstveno vještačenje sa vještakom Kovačićem. Posebno se ističe da je u postupku već provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje na temelju postojeće dokumentacije te da je vještak Srđan Kovačić jasno i nedvosmisleno prilikom davanja svog pisanog nalaza i mišljenja, na sva relevantna pitanja stručno i argumentirano dao svoj nalaz i mišljenje sukladno pravilima znanosti i vještine. U međuvremenu je imenovani stalni sudski vještak obavio i usmeno vještačenje na raspravi održanoj 16. srpnja 2025. na temelju naknadno pribavljene dokumentacije koja je dostavljena u sudski spis, a u odnosu na koju se predlaže dopuna vještva, stoga je očito da je takav dokazni prijedlog neprikladan i odugovlačeći. Uz navedeno, na temelju zakonske osnove iz čl. 421. st. 1. t. 4. ZKP/08 odbijen je i prijedlog obrane da se od MUP-a zatraže podaci što se dogodilo sa osobnim vozilom BMW koje je u srpnju 2007. godine u prometnoj nezgodi uništen, s obzirom da je u spisu na stranici 381. i 382. podatak da se to doista dogodilo. Naime, u odnosu na potonji dokazni prijedlog nema osnova da se isti provede obzirom da tijekom cijelog ovog postupka okrivljenik nije priložio dokaz da bi prijavljivao štetu ili tražio bilo kakvu naknadu za navodno uništeno vozilo u prometnoj nesreći.
4.5. Na kraju dokaznog postupka, pregledan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika KZ od 17. listopada 2025. (list 1001 spisa).
5. Nazočne stranke nisu imale primjedbi na tijek dokaznog postupka, niti drugih dokaznih prijedloga.
6. Iznoseći obranu pred policijskim istražiteljem u prethodnom postupku (listovi 445- 449 spisa), koja je pročitana na raspravi održanoj 17. listopada 2025. (list 1005 spisa) okrivljenik FZ je iskoristio svoje zakonsko pravo i nije odgovarao na pitanja. Negirao je počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Istaknuo je kako je KIRNJA d.o.o. otišla u stečaj, a da su porezni nadzor u toj pravnoj osobi provele nestručne osobe, ističući da je društvo KIRNJA d.o.o. uredno plaćalo sve poreze državi.
7. Nakon ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra da je na nedvojben način utvrđeno kako je okrivljenik FZ počinio kazneno djelo iz članka 256. st. 1. KZ/11, a kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.
8. Kazneno djelo iz čl. 256. st. 1. KZ/11 čini onaj tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura.
8.1. Biće ovog kaznenog djela obuhvaća poreze i carine koje su kao i porezi, prema Općem poreznom zakonu također vrsta javnih davanja, no po svojoj prirodi nije blanketno kazneno djelo koje bi se sadržajno moralo oslanjati na propise iz drugih zakona. Ovo kazneno djelo ima dva oblika: prvi se ostvaruje činjenjem, a sastoji se u davanju netočnih i nepotpunih podataka o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze. Drugi oblik kaznenog djela ostvaruje se nečinjenjem, propuštanjem podnošenja porezne prijave. Zaštitni objekt ovog kaznenog djela sastoji se u discipliniranju gospodarskih djelatnika i osiguravanja redovnih prihoda države putem plaćanja poreza, s krajnjim ciljem da se poreznog obveznika prisili na plaćanje poreza koji je svjesno izbjegao davanjem netočnih i nepotpunih podataka o svom poslovanju.
8.2. Iz citirane odredbe KZ/11 proizlazi da se ne traži posebno svojstvo počinitelja, odnosno da djelo može počiniti bilo tko, stoga oznaka okrivljenika kao direktora i člana uprave trgovačkog društva KIRNJA d.o.o, ne predstavlja bitno obilježje djela, ali niti ne isključuje okrivljenika kao počinitelja.
9. Člankom 55. Općeg poreznog zakona, propisano je da se knjigovodstvo mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja.
9.1. Člankom 5. stavak 1. i 3. Zakona o računovodstvu propisano je da je knjigovodstvena isprava pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju, kao i da knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.
9.2. Člankom 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, propisano je da je pretporez iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe. Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu prema odredbama članaka 7. stavka 5. kao i iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona. Porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga: 1. oslobođenih plaćanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu (članak 11. i 11.a), 2. u inozemstvu, koje bi bile oslobođene od poreza da su obavljene u tuzemstvu, 3. bez naknade, koje bi bile oslobođene od poreza. Nadalje, porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na usluge i isporuke iz članka 12. točke 34. te na izvoz dobara i drugih isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 13., 13.a i 13.b ovoga Zakona. Ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset godina. Ako poduzetnik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu. Ministar financija propisuje način izračuna dijela pretporeza koji se može odbiti. Ako porezni obveznik na računu iskaže viši iznos poreza nego što ga duguje prema ovomu Zakonu (članak 15. stavak 4.), tada primatelj isporučenih dobara i obavljenih usluga taj viši iznos poreza ne može odbiti kao pretporez. To vrijedi i onda ako je davatelj dobara ili usluga Poreznoj upravi prijavio viši iznos poreza na dodanu vrijednost. Ako porezni obveznik u nekomu računu izdvojeno iskaže porez na dodanu vrijednost iako nije ovlašten da to učini (članak 15. stavak 5.), tada primatelj dobara i usluga ne može odbiti iskazani porez kao pretporez. To vrijedi i kad isporučitelj dobara i izvršitelj usluga prijavi Poreznoj upravi ukupni porez na dodanu vrijednost. Pretporezi se mogu odbiti ako njihov odbitak nije isključen prema stavcima 3., 5., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga članka, i to u obračunskom razdoblju, u kojemu su primljeni računi za isporučena dobra ili obavljene usluge. Kod plaćenih predujmova pretporez se može odbiti ako su primatelji predujmova izdali račune. Pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve podatke iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obračunan pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza u slučaju iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona. Nadalje, propisano je da porezni obveznik ne može odbiti pretporez u sljedećim slučajevima: a) za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, b) za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično. Iznimno, odredbe stavka 11. točke a) ovoga članka ne primjenjuju se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju.
9.3. Nadalje, člankom 12. stavku 4. Zakona o porezu na dobit, amortizaciji ne podliježe zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela, dok je člankom 32. istog zakona propisano da se porez na dobit utvrđuje za porezno razdoblje, prema poreznoj osnovici utvrđenoj za porezno razdoblje i propisanoj stopi u skladu s odredbama ovoga Zakona, a porezni obveznik dužan je utvrditi poreznu obvezu i platiti porez s danom podnošenja porezne prijave.
10. Tijekom postupka nije bilo prijeporno kako je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju bio direktor i član uprave trgovačkog društva KIRNJA d.o.o., niti je među strankama bilo sporno da je navedeno trgovačko društvo brisano dana 28. ožujka 2017. zbog zaključenja stečajnog postupka pod brojem St-630/16 (listovi 294-296 spisa). Naime, iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo KIRNJA d.o.o. proizlazi da je tijekom inkriminiranog razdoblja osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva KIRNJA d.o.o. bio upravo okrivljenik, kao član Uprave društva odnosno direktor koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno.
10.1. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je tijekom inkriminiranog razdoblja okrivljenik FZ bio odgovorna osoba unutar t.d. KIRNJA d.o.o. u smislu čl. 87. st. 6. KZ/11.
10.2. Nadalje, u postupku nije bilo sporno da je u srpnju 2011. i kolovozu 2013. od strane Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Split obavljen porezni nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 21. srpnja 2011. nad t.d. "Kirnja" d.o.o. te da je predmet poreznog nadzora od strane poreznih inspektora SZ i DZ bio nadzor poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2010. do 21. srpnja 2011. godine, porez na dobit od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010., porez na dohodak, doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, doprinosi za zapošljavanje od 1. siječnja 2010. do 21. srpnja 2011., poseban porez na plaće od 1. siječnja 2010. do 31. listopada 2010. te nadzor ispravnosti i zakonitosti utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2010. godinu. Nije bilo sporno niti da je po provedenom poreznom nadzoru od strane Porezne uprave doneseno porezno rješenje od 18. veljače 2014. (listovi 16-21 spisa) kojim je t.d. "Kirnja" d.o.o. utvrđen manje obračunati porez na dodanu vrijednost za 2010. u iznosu od 1.136.071,68 s pripadajućim kamatama u iznosu od 371.697,74 kuna te manje obračunati porez na dobit za 2010. u iznosu od 678.739,80 kuna s pripadajućim kamatama u iznosu od 190.828,16 kuna, a koje rješenje je ujedno potvrđeno u drugostupanjskom upravnom postupku rješenjem Ministarstva financija od 13. listopada 2016. (listovi 24-32 spisa), protiv kojeg rješenja je pokrenut upravni spor.
11. Kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi je li okrivljenik FZ tijekom inkriminiranog razdoblja od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010., kao odgovorna osoba, s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza, dao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze i s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza nije prijavio prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, te da li inkriminiranjem postupanjem okrivljenik ostvario zakonska obilježja kaznenog djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11, na način kako mu se to stavlja na teret optužnim aktom.
12. Pregledom Ugovora o prijenosu poslovnog udjela kojeg su 24. studenoga 2005. (listovi 279-281 spisa) zaključili ŠZ iz [adresa], kao prenositelj, i "Kirnja" d.o.o. iz Splita, kao stjecatelj, razvidno je da prema čl. 1. spomenutog ugovora ŠZ ima poslovni udio u iznosu od 18.000,00 kuna u t.d. RA.BO.MA. iz Zagreba što predstavlja jedan temeljni ulog i čini 90% temeljnog kapitala, VZĐ ima poslovni udio u iznosu od 2.000,00 kuna što predstavlja jedan temeljni ulog i čini 10% temeljnog kapitala društva. Dalje je ugovoreno da ŠZ i VZĐ prenose cjelokupne svoje poslovne udjele na društvo Kirnja d.o.o. tako da isti postaje jedini član društva RA.BO.MA. d.o.o. s jednim temeljnim ulogom koji čini 100% temeljnog kapitala društva. U članku 2. se utvrđuje cijena poslovnih udjela iz ovog ugovora u iznosu od 370.000,00 kuna od čega 333.000,00 kuna se uplaćuje ŠZ, a iznos od 37.000,00 kuna se uplaćuje HZĐ. Dalje u čl. 3. se utvrđuje da se stjecatelj KIRNJA d.o.o. obvezuje iznos za poslovne udjele iz članka 2. platiti u roku od 8 dana od dana potpisivanja Ugovora, a u slučaju neispunjenja Ugovor se smatra automatski raskinutim. Ugovor je ovjeren 24. studenoga 2005. godine kod javnog bilježnika Ante llića iz Zagreba.
13. Pregledom Ugovora o poslovnoj suradnji za obavljanje turističkih usluga ( listovi 271-273 spisa) razvidno je da su isti dana 1. siječnja 2010. godine zaključili KIRNJA d.o.o. kao naručitelj i Bota-Šare d.o.o. iz Stona, kao izvršitelj. Člankom 2. Ugovora propisano je kako tvrtka Bota-Šare d.o.o. ima dugogodišnje iskustvo u području turizma s dobrim poslovnim odnosima s turističkim agencijama, te je postala poznata po kvaliteti svojih proizvoda i usluga i pripremanju i posluživanju tradicionalnih dalmatinskih jela u Taverni Bota, Mali Ston.
13.1. Dalje je u čl. 2. st. 2. propisano da su od 1. siječnja 2010. godine radi bolje organizacije posla i pružanje još kvalitetnijih usluga članovi društava i direktor tvrtki KIRNJA d.o.o. i Bota Šare d.o.o. donijeli odluku da svi restorani pod nazivom Taverna Bota posluju i budu u sastavu t.d. KIRNJA d.o.o. Člankom 3. propisano je da se Bota -Šare d.o.o. obvezuje vršiti slijedeće turističke usluge: vožnja turista brodom po malostonskom zaljevu ili drugim dogovorenim lokacijama, razgledavanje Stona, stonskih zidina i okolice sa vodičem (po dogovoru i dr. lokacije), dogovaranje izleta uz razne doživljaje kao što je vađenje i degustacija kamenica. Nadalje, člankom 4. su utvrđene cijene usluga iz čl. 3., dok je u čl. 5. propisano da se usluge dogovaraju prema narudžbi, te da narudžbenica mora biti u prilogu svakog računa. Člankom 6. istog ugovora period na koji je dogovoreno da tvrtka Bota Šare d.o.o. obavlja turističke usluge tvrtki Kirnja d.o.o. je 6 godina, a započinje teći od 1. siječnja 2010. i traje do 31. prosinca 2015.
14. Pregledom Ugovora o poslovnoj suradnji za najam auta od 1. siječnja 2010. godine (list 119-120 spisa) razvidno je da su društvo KIRNJA d.o.o. kao naručitelj i društvo Bota-Šare d.o.o. iz Stona kao izvršitelj, ugovorili da će za potrebe posla, učestale nabave robe (svježa riba i školjke) koju društvo KIRNJA d.o.o. ima u svom svakodnevnom poslu od društva Bota-Šare d.o.o. unajmiti automobil Peugeot Partner Furgon registarskih oznaka [registarska oznaka]. Člankom 4. Ugovora utvrđena je ugovorena cijena auta od 1.000,00 kuna plus PDV po danu, bez obzira na iskorištenost auta, s time da će se fakture ispostavljati tri puta mjesečno u načelu po proteku najma od deset dana. Dalje u istom čl. 4. ugovoreno je da troškove održavanja, registracije i popravaka, kao i trošak goriva snosi firma Bota-Šare d.o.o.
15. Pregledom dokumenta Inventura dugotrajne materijalne imovine sačinjena 31. prosinca 2010. godine (list 114 spisa) potpisan od tročlane komisije i voditelja objekta, razvidno je da je u 17 stavaka iskazana dugotrajna imovina koja nije nađena prilikom popisa, a nalazi se u knjigovodstvenoj dokumentaciji društva KIRNJA d.o.o. Vrijednost ove imovine je 84.745,45 kuna.
16. Nadalje, pregledom raspoložive dokumentacije koja se nalazi u spisu (listovi 101- 104 spisa) razvidno je kako je društvo KIRNJA d.o.o. 4. travnja 2007. godine putem financijskog leasinga nabavilo automobil „BMW 530 XD“ za iznos od 360.588,11 kuna. Navedeni automobil u društvu KIRNJA d.o.o. evidentiran je na kontima osnovnih sredstava i na isti je od dana nabave pa do 31. listopada 2010. godine obračunavana amortizacija. Nastavno, iz raspoložive dokumentacije proizlazi da je prvog dana upotrebe automobil uništen (listovi 109, 110 - 113).
17. Ispitana u svojstvu svjedoka ĐZ (listovi 896-898 spisa) izjavila je da je bila zaposlenica "Kirnja" d.o.o. od 2005. godine, a kao zaposlenica tog društva pripremala je i dostavljala potrebnu dokumentaciju, dok je njezin pokojni suprug kao vanjski suradnik putem registrirane firme "Utrel" zapravo vodio knjigovodstvo društva "Kirnja". Inače, u društvu da je bilo zaposleno 40 osoba, sve je bilo uredno prijavljeno i pripremljeno na traženje inspektora SZ u svezi predmetnog poreznog nadzora, međutim on da je na sve što bi mu ona predala na uvid komentirao da ne valja, iako su svi dokumenti bili uredno pripremljeni i predani na nadzor, sa svim popratnim izvješćima. Dalje je izjavila da se inspektor SZ prilikom svog traženja vraćao i na godine unazad, a koje nisu bile obuhvaćene predmetnim nadzorom, pa mu je tako čak i pripremila jedan dio dokumentacije koja uopće nije bila vezana za inkriminirano razdoblje. Pojasnila je da je ona bila određena za osobu koja će surađivati sa inspektorom prilikom predmetnog nadzora, te je ona sve potrebno dostavila putem protokola Poreznoj upravi. Inače, tekuća dokumentacija da je bila u prostorijama firme, dok je jedan dio dokumentacije, a koji se zasigurno nije odnosio na inkriminirano razdoblje, bio uništen u poplavi u [adresa]. Predmetni zapisnik da je nakon dosta vremena pauze sastavljen i to na temelju nekakve procjene samog inspektora, budući da ništa drugo nije mogao naći.
17.1. U svezi načina poslovanja društva Kirnje d.o.o., odnosno postupka knjiženja kada bi primjerice društvo Kirnja d.o.o. kupila nekakvu imovinu ili slično, pojasnila je da bi okrivljenik tada dostavio potrebnu dokumentaciju npr. račun, a oni bi to onda kompletirali u vidu primke, izdatnice, otpremnice, evidencija radnih sati za radnike kod obračuna plaće, nekada bi tražili račun putem telefona kada bi direktno kontaktirali dobavljača. Svu potrebnu dokumentaciju su naknadno nosili u "Utrel" na knjiženje, a u vezi stavljanja sredstava na konto da nijedan direktor ne određuje na koji će se konto staviti sredstva već Zakon o knjigovodstvu tj. o računovodstvu obvezuje ih u knjigovodstvenom sektoru da vode o tome računa. Okrivljenik da nikada nije govorio i tražio na koji konto firme bi trebalo knjižiti koju obvezu, niti ga je to zanimalo, već bi tražio njezinog pok. supruga da radi sve po zakonu. Pojasnila je da je sudjelovala u poreznom nadzoru, koji se kod poreznog obveznika Kirnja d.o.o provodio u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 22. srpnja 2008., ističući da je u to vrijeme u imovinu društva proknjižen poslovni udjel Ra.bo.ma. d.o.o. kupljen u 11. mjesecu 2005. za 370.000,00 kuna i vozilo BMW kupljeno u 4. mj. 2007. za 370.000,00 kn. Dopušta mogućnost da je greškom poslovni udjel društva Ra.bo.ma., knjižen kao stjecanje materijalne imovine, a ne financijske, ali da to nije bila greška okrivljenika. Raniji porezni nadzor iz 2008. da je bio uredan i da nisu imali nikakvih primjedbi u knjiženjima poslovnog udjela i osobnog vozila. Inače, dokumentaciju za knjiženje je uvijek dostavljao FZ koji je bio na relaciji [adresa] – [adresa] – [adresa].
18. Svjedok CZ (listovi 922-923 spisa), koji je od 2005. godine pa sve do početka 2013. godine bio zaposlenik društva Kirnja d.o.o., izjavio je da je u početku bio voditelj restorana u Malom Stonu, a potom i voditelj nabave i marketinga za restorane u Malom Stonu, Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Skladište i sjedište ovog društva je bilo u Malom Stonu, koje je bilo udaljeno 200-300 metara od samog restorana. Često je vozio kamenice, školjke, ribu i pelješka vina za restorane u Splitu, Zagrebu i Dubrovniku. Firma "Bota Šare" da je imala auto koje su koristili za transfere, a za koje usluge prijevoza je firma "Bota Šare" ispostavljala račune, koje je firma "Kirnja" uredno plaćala. Ne može se sjetiti koji automobil u vlasništvu društva Bota Šare d.o.o. su koristili za usluge prijevoza, više automobila su mijenjali, dok je društvo Bota Šare d.o.o. kao vlasnik osobnog automobila održavalo taj automobil. Inače, društvo Kirnja d.o.o. da se bavila i uslugama cateringa, pa su tako nosili i hranu, "catering" na vjenčanjima. Kirnja d.o.o. u vlasništvu da je imala jedan brod koji se koristio za turističke izlete za degustaciju kamenica, vina i drugih turističkih ponuda. Često je vozio iz Malog Stona robu za restorane u Dubrovnik, Split i Zagreb, nekada i po dva puta dnevno, pogotovo u vrijeme kada je "Bota Šare" radio kao restoran na visokom glasu u Splitu, tada su robu uzimali iz centralnog skladišta Blizača. Pojasnio je da je svaki restoran imao svog voditelja s kojim su bili u komunikaciji, pa bi im tako voditelj svakog restorana kazao što mu je potrebno odnosno naručio bi ono što mu je potrebno, a on bi potom otišao u skladište s tom narudžbom, nakon čega bi mu skladištar izdao otpremnicu i dao naručenu robu, koju bi on dalje vozio do restorana koji je naručio robu.
19. Svjedok ZZ (list 952 spisa) koji je u društvu Kirnji d.o.o. radio jedno 8 godina, pojasnio je da je u tom društvu radio kao kapetan pa je tako vozio izletničke brodove koje je prethodno društvo Bota Šare d.o.o. iznajmilo društvu "Kirnji". Ujedno da je u Kirnji d.o.o. često "konobario", te je odrađivao i druge po potrebi sezonske poslove, pa tako i pomoć u kuhinji, u restoranima na Bačvicama u Splitu i Zagrebu, a jedno vrijeme da je pomagao i u restoranu u Dubrovniku, a sve po potrebi obima posla. Društvo Kirnja d.o.o. da je uredno plaćalo fakture društvu "Bota Šare" za najam brodova, a ovo mu je poznato budući da je on bio u operativi 2010. godine jer i tamo pomagao sezonski kada je to trebalo.
20. Svjedok AZ (listovi 489-491 spisa) je u svom svjedočkom iskazu koji je pročitan na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 2. ZKP/08, izjavio da je vodio knjigovodstvo društva Kirnja d.o.o. Split, vlasnika i direktora VZ preko svog društva "Utrel" d.o.o. Split, od početka 2005. pa do kraja 2014. godine. Društvo Kirnja d.o.o. da je držalo riblji restoran na Bačvicama u Splitu. Kao knjigovođa VZ i društva Kirnja d.o.o. zaprimao je već pripremljenu dokumentaciju koju je obrađivao i dostavljao financijske izvještaje nadležnim službama po redovitom postupku bez zakašnjenja. Kod njega da se nalazila dokumentacija iz 2010. i 2011. godine, dok ostala dokumentacija iz prethodnih godina, koja je bila arhivirana kod vlasnika, da je dostavljena na uvid po zahtjevu poreznog inspektora. Radnici društva Kirnja d.o.o. da su izvršili inventuru i popis stanja materijalnog knjigovodstva, a sve ono što je zaprimio, to je i knjižio. Knjigovodstvo je knjižilo prihode temeljem rekapitulacije prometa kase za prethodni mjesec iz koje se očitovao ukupni prihod, porez na dodanu vrijednost, porez na potrošnju i neto promet iskazanog po vrstama prihoda, odnosno gotovina, kasa, transakcijski računi itd. Rashodi da su utvrđeni temeljem dostavljene dokumentacije i obračunatih plaća, amortizacije i dr. obračuna koji se priznaju kao troškovi umanjeni u poreznoj bilanci za nepriznate troškove (osobni automobil, reprezentacija i dr.). Tijekom poreznog nadzora porezni inspektori da nisu prihvatili navedena izvješća, smatrajući da su prihodi trebali biti veći, a rashodi manji i temeljem toga da su stvorili uvećanu poreznu obvezu za trgovačko društvo Kirnja d.o.o., te da su utvrdili neobračunati i neplaćeni porez na dodanu vrijednost za 2010. godinu u iznosu od 1,1 milijun kuna, te porez na dobit u iznosu od 678.000,00 kuna, što ukupno iznosi 1,8 milijuna kuna bez pripadajućih kamata. U svezi utvrđenog manjka vezanog za automobil marke „BMW“, izjavio je da je uredno knjižio automobil po ulaznom računu, a nije mu poznato što se dalje događalo sa automobilom. U svezi iskazanog troška prijevoza brodom, izjavio je da je dobivao poslovnu dokumentaciju, koju je knjižio onako kako je dobio kao trošak najma broda. U bitnome je pojasnio da je radio na način da je troškove i prihode knjižio temeljem dostavljene dokumentacije od vlasnika trgovačkog društva Kirnja d.o.o. VZ ili njegovih zaposlenika.
21. Svjedok SZ (listovi 968-971 spisa) koji je kao porezni inspektor obavio porezni nadzor poreznog obveznika Kirnja d.o.o., i po provedenom nadzoru izradio zapisnik, izjavio je da je naišao na niz nelogičnosti. Razgovarao je sa " I" iz [adresa], a sve kako bi zapravo utvrdio je li ovaj prostor u Zagrebu, koji je bio u zakupu od strane Katoličke crkve, bio iznajmljen ili nije. Međutim, neovisno o tome, navedena činjenica da nije utjecala na utvrđenje eventualne porezne obveze, a radilo se o manjku armaturnih veza, a što je nelogično da toga ima na zalihe u ugostiteljskom objektu.
21.1. Nadalje, cilj nadzora je bio utvrditi porezne obveze nadziranog t.d. prema državi, pojašnjavajući da su trebali utvrditi koju imovinu i porijeklo iste ima porezni obveznik radi amortizacije i svega ostalog, a što može imati utjecaja na poslovanje. Pojasnio je da je u sklopu poreznog nadzora bio nadzor i " Ć" i " Š", a on je prilikom provođenja nadzora posumnjao u vjerodostojnost dva dokumenta, točnije opis u naravi kupljenog objekta, jedan zapisnik je potpisan od strane prodavatelja i kupca, a drugi od samog kupca, a koji su u načelu kontradiktorni, a porezni inspektori da su trebali utvrditi činjenično stanje, radi utvrđenja porezne obveze jer se radi o dugotrajnoj imovini.
21.2. Po izvršenom poreznom nadzoru utvrdio je kako nije iskazano da je utrošen materijal, a niti da je iskazan prihod, pojašnjavajući da je uzet omjer prihoda i troškova iz poslovnih knjiga i to kao primijenjen na manjak repromaterijala za ugostiteljstvo a to je hrana itd. Istaknuo je da repromaterijal nisu zatekli fizički već da je isti bio naveden na dva računa glavne knjige. Inače, vlasnik poreznog obveznika koji je i odgovorna osoba da je surađivao sa njima, ali da su poslovne knjige vođene neuredno, što im je otežalo provođenje poreznog nadzora. Ujedno da su blokirani računi Kirnje d.o.o. i da je ista na revers od sestrinske firme "Bota Šare" uzela većinu materijala, međutim sada se s obzirom na protek vremena i brojnost postupaka na kojim je radio, ne može izjasniti o utvrđenim iznosima, a o čemu postoji relevantna dokumentacija u spisu.
21.3. Nakon što je svjedoku SZ sukladno čl. 426. ZKP/08 predočen dio iskaza od 16. svibnja 2019. kojeg je dao u prethodnom postupku (list 484 spisa) i to dio koji počinje riječima : " Za razdoblje… ", a završava riječima: " …neevidentiranom prometu ", imenovani svjedok je izjavio kako je istina sve što što mu je pročitano, pojašnjavajući da je njegovo nesjećanje u tom dijelu njegovog iskazivanju na raspravi, rezultat proteka vremena od inkriminiranog događaja. Ostao je u cijelosti pri navodima pročitanog iskaza kojeg je dao kada su njegova sjećanja bila svježija, dodatno ističući da su prilikom nadzora utvrdili da nije zatečen automobil marke BMW, a niti su znali gdje se isti nalazi, niti im je odgovorna osoba za isti mogla dati odgovor.
21.4. Nastavno, nakon što je svjedoku SZ predočen dopis "Kirnje" d.o.o. od 24. kolovoza 2011. (list 679 – 680), imenovani svjedok je pojasnio da su sa poreznim obveznikom imali dogovor da će radi provođenja nadzora pristupiti u prostorije poreznog obveznika u 08,00 sati ujutro i to na adresi [adresa]., ističući da nije raspolagao predočenim podneskom prilikom poreznog nadzora, međutim, isti svakako da nema utjecaja na rezultate samog poreznog nadzora. Istaknuo je da je po dogovoru došao prikupiti dokumentaciju kako bi nadzor priveo kraju, međutim, dokumentacija da se nije nalazila u ovoj poslovnoj prostoji u kojoj su se dogovorili naći, već su dobili informaciju da je ista odnesena navodno na protokol Porezne uprave, o čemu govori predočeni dokument, a iz ove opisane situacije da je jasno kako mu je bilo raditi na ovom poreznom nadzoru. Inače, za provođenje predmetnog poreznog nadzora bili su određeni on i kolega DZ, dok kolega DZ da nije sudjelovao u provođenju cijelog nadzora jer je prešao na drugi odjel.
21.5. Dalje je izjavio da su prilikom procjene prihoda i rashoda, uzeti omjeri rashoda i dobiti restorana "Bota Šare", u vlasništvu Kirnja d.o.o., pojašnjavajući da ga nisu uspoređivali s drugim restoranima, a ovo iz razloga jer je ovakav izračun točniji. Inače, nakon provedenog nadzora obavijeste vlasnika odnosno odgovornu osobu o ishodu nadzora, a u konkretnom slučaju obzirom da nisu došli do poslovne dokumentacije putem knjigovođe i odgovorne osobe, obratili su se i odgovornoj osobi. Predmetni porezni nadzor da je bio kompliciran zbog toga što nije imao potpunu poslovnu dokumentaciju.
22. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza svjedoka SZ, sud smatra da isti vrlo uvjerljivo iskazuje i da je vrlo detaljan u svom iskazivanju, pa sud njegov iskaz ocjenjuje istinitim i uvjerljivim u odnosu na vrijeme provedenog poreznog nadzora, osobu poreznog obveznika i predmet poreznog nadzora, pri tome sud nije cijenio iskaz imenovanog poreznog inspektora u odnosu na sadržaj provedenog poreznog nadzora jer bi to značilo u konačnici korištenje činjenica iz zapisnika o poreznom nadzoru, a koji se dokaz ne može koristiti u kaznenom postupku.
23. Nastavno, svjedoci ĐZ, CZ, ZZ i AZ uglavnom nisu iskazivali o bitnim činjenicama vezanim za inkriminirane radnje, pa utoliko njihovi iskazi nisu relevantni za odlučivanju o predmetu optužbe, stoga na istima sud nije temeljio svoju odluku.
24. Kako bi se utvrdilo jesu li se u postupanju okrivljenika ostvarila zakonska obilježja terećenog kaznenog djela, u postupku je izveden dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Srđanu Kovačiću.
25. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 16. svibnja 2019. (listovi 468-477), koji je izrađen na temelju dokumentacije u spisu (listovi 1 do 461 spisa) stalni sudski vještak je utvrdio da je društvo KIRNJA d.o.o. za 2010. godinu prikazala prihode od ugostiteljstva u iznosu od 4.456.687,28 kuna. Društvo KIRNJA d.o.o. za 2010. godinu da nije prikazalo manjak dugotrajne imovine već je po nalogu inspektora Porezne uprave koji je vršio nadzor u 2013. g. izvršen popis od strane tročlane komisije koji popis nosi datum 31.12.2010. s nazivom „Nije nađeno prilikom popisa" (list 114 spisa) pa je ovaj popis uspoređen s popisom dugotrajne imovine koji je evidentiran u poslovnim knjigama Društva za koje je obračunavana amortizacija, te je utvrđen manjak u vrijednosti od 84.745,95 kuna. Vještak navodi kako na utvrđeni manjak treba obračunati, prijaviti i platiti obveza porez na dodanu vrijednost u iznosu od 19.491,45 kuna (84.745,95 x 23%), i porez na dobit u iznosu od 16.949,19 (84.745,95 x 20%) što od strane poreznog obveznika nije napravljeno. Iz popisa dugotrajne imovine da je razvidno da se u poslovnim knjigama Društva KIRNJA d.o.o. vodi „Zlatni prsten" nabavne vrijednosti 2.012.91, kuna (pod rednim br. 112 list 107/1 spisa). Dalje se navodi da iz pismenog obrazloženja poreznog obveznika proizlazi kako je ovaj zlatni "
prsten dat kao poklon agentu turističke organizacije, pa ovaj „poklon u knjigovodstvenom smislu, u ovom slučaju, da se tretira kao manjak dugotrajne imovine na koji je potrebno obračunati, prijaviti i platiti porez na dodanu vrijednost u iznosu od 462,97 kuna (2.012,91 x 23%) i porez na dobit u iznosu od 402,58 (2012,91 x 20%). Vještak je utvrdio kako je društvo KIRNJA d.o.o. 4.4.2007. godine nabavilo automobil BMW 530 XD, te je odmah, prvog dana upotrebe automobil uništen pa nije bilo osnova za obračun amortizacije na tom vozilu od dana nabave do 31.12.2010. godine. Iz obračuna amortizacije (list 103 spisa) da je razvidno da je nabavna vrijednost vozila 360.588,11 kuna, a vrijednost na 31.12.2010. godine 96.156,84 kune iz čega proizlazi kako je u razdoblju od 4.4.2007. do 31.12.2010. obračunata amortizacija u iznosu od 264.433,27 kuna. Za iznos obračunate amortizacije od 264.433,27 kuna terećeni su troškovi poslovanja društva i iskazana manja osnovica za obračun poreza na dobit, pa je iz tog osnova tijekom navedenog razdoblja manje obračunata, evidentirana i plaćena obveza poreza na dobit u iznosu od 52.886,65 kuna (264.433,27 x 20%).
25.1. Nadalje, vještak je naveo kako se ne raspolaže vjerodostojnom dokumentacijom iz koje bi se mogla utvrditi osnovanost ispostavljenih računa od strane društva Bota- Šare d.o.o. prema društvu KIRNJA d.o.o. za usluge korištenja broda i automobila. Isto tako, da se ne raspolaže ni dokumentacijom iz koje bi se mogli utvrditi prihodi društva Kirnja d.o.o. iz usluga korištenja broda i automobila, pa radi toga kako nije moguće prihvatiti iskazani pretporez u poreznim prijavama društva KIRNJA d.o.o. za 2010. godinu u iznosu od 132.715,36 kuna (78.481,360 + 54.234,00) koji su obračunati na osnovicu od 577.023,32 kune (341.223,32 + 235.800,00).
25.2. Nastavno, vještak je naveo da je u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o. prikazano stjecanje poslovnih udjela društva RA.BO.MA. u iznosu od 370.000,00 kuna, ali to stjecanje poslovnih udjela da je pogrešno evidentirano. Naime, vještak je pojasnio da je stjecanje poslovnih udjela društva RA.BO.MA. u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o. evidentirano kao ulaganje u dugotrajnu materijalnu imovinu, na koju se obračunavala amortizacija, a u konkretnom slučaju da se radi o stjecanju dugotrajne financijske imovine na koju se ne obračunava amortizacija niti se iz tog osnova kroz obračun amortizacije iskazuju troškovi poslovanja društva. Kako je u 2010. godini u obračunu amortizacije (list 103 spisa) za stjecanje prije navedenih udjela iskazano da su isti u 100% iznosu otpisani, što znači da su i za taj iznos iskazani veći troškovi poslovanja od stvarnih, pa se po tom osnovu poreznom obvezniku treba uvećati osnovica za obračun poreza na dobit u iznosu od 370.000,00 kuna što daje obvezu obračuna i evidentiranja uvećane dobiti u odnosu na iskazanu za 74.000,00 kuna (370.000,00 x 20%). Nadalje, društvo KIRNJA d.o.o. da je u svojim poslovnim knjigama iskazala prihode od ugostiteljskih usluga koje je ostvarila u objektima Taverna Bota Šare, prema podacima iz raspoložive dokumentacije ti prihodi u 2010. godini iznose 4.456.687,28 kuna.
25.3. U odnosu na činjenice i događaje kroz poslovne knjige kroz 2010. godinu, vještak je u bitnome pojasnio da u poslovnim knjigama nisu evidentirani svi troškovi poslovanja, ali da nema nikakvih podataka da nisu evidentirani i svi prihodi društva za 2010. godinu. Kako se po ovom pitanju ne raspolaže relevantnom dokumentacijom ne može se izjasniti da li su u poslovnim knjigama društva iskazani svi prihodi, i ako nisu koliko bi oni iznosili.
25.4. Vještak je dalje pojasnio da se ne može precizno izjasniti kolika bi bila realna osnovica za obračun poreza na dobit za 2010. godinu, navodeći kako iskazane u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o. treba uvećati za najmanje 1.319.494,62 kuna što se odnosi na:
264.433,27 kuna iskazanih troškova obračunate amortizacije za uništeni automobil BMW za što nema osnova,
370.000,00 kuna pogrešno evidentiranih stjecanja udjela u društvu RA.BO.MA., 84.745,95 kuna manjka materijalne imovine naknadno utvrđenim popisom, 2.012,91 kuna neiskazanog manjka „zlatni prsten",
341.223,32 kuna iskazanih troškova najma vozila za što se ne posjeduje vjerodostojna dokumentacija,
235.800,00 kuna iskazanih troškova najma broda za što se ne posjeduje vjerodostojna dokumentacija,
21.279,17 kuna neiskazanih u PD obrascu porezno nepriznatih troškova koje je podatke dostavio sam porezni obveznik.
Ukupno iskazanu osnovicu treba povećati za najmanje 1.319.494,62 kuna (264.433,27 + 370.000,00 + 84.745,95 + 2.012,91 + 341.223,32 + 235.800,00 + 21 279,17) što daje, u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o., neiskazanu obvezu poreza na dobit za 2010. godinu u iznosu od 263.898,92 kuna (1.319.494,62 x 20%).
25.5. Nastavno, vještak je istaknuo i da se ne može precizno izjasniti je li t.d. KIRNJA d.o.o. prikazala sve činjenice i događaje kroz poslovne knjige koji su nužni za utvrđivanje poreza na dodanu vrijednost za 2010. godinu, ali smatra kako iskazanu osnovicu u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o. za obračun PDV-a treba uvećati za najmanje 663.796,18 kuna što se odnosi na:
84.745,95 kuna manjka materijalne imovine naknadno utvrđenim popisom, 2.012,91 kuna neiskazanog manjka „zlatni prsten",
341.223,32 kuna iskazanih troškova najma vozila za što se ne posjeduje vjerodostojna dokumentacija,
235.800,00 kuna iskazanih troškova najma broda za što se ne posjeduje vjerodostojna dokumentacija. Na uvećanu osnovicu od 663.796,18 kuna neiskazana obveza PDV-a u poslovnim knjigama društva KIRNJA d.o.o. za 2010. godinu iznosi 152.669,90 kuna (663.782,18 x 23%).
25.6. Vještak konačno navodi da je postupanjem VZ oštećen Državni proračun za obvezu PDV-a u najmanjem iznosu od 152.669,908 kuna i obvezu poreza na dobit u najmanjem iznosu od 263,898,92 kuna.
25.7. Ispitan na raspravi stalni sudski vještak Srđan Kovačić (listovi 986-988 spisa) je ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja iz 2019. godine. Potom je vještaku predočena naknadno pribavljena dokumentacija od Porezne uprave u svezi poreznog spisa Kirnja d.o.o. Topolo, Štedrica bb, OIB: 05238898093 sa Klasom: 471-02-/11- 01/679 i Klasom: UP/I-471-02/11-01/201 (listovi 549-809, 820-882 spisa), te pribavljeni podatci od OTP banke i Zagrebačke banke o stanju i kretanju sredstava po računu društva "Kirnja d.o.o." u vremenskom periodu od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. U odnosu na naknadno pribavljenu dokumentaciju od banaka o prometu žiroračuna, vještak je izjavio da mu je u svrhu uspoređivanja tih podataka, nužno imati evidenciju svih računa dobavljača i kupaca, jer pojedina plaćanja se odnose na račune prije ovog inkriminiranog perioda, a neki se odnose nakon toga, ovo tim više jer se pojedini računi ne mogu utvrđivati je li se odnosi na ovaj period ili ne, jer su plaćeni nakon 2010. godine, pa bi trebao imati dokumentaciju kupaca i dobavljača. Pojasnio je da je u samom vještu 2019. godine na stranici 3. pod brojem 2. "Korištena dokumentacija" napisao da se u spisu ne raspolaže potpunom dokumentacijom temeljem kojeg bi mogao odgovoriti na sva pitanja iz naloga ODO-a. U tu svrhu zatražio je od Porezne uprave da mu dostavi ukoliko ima određenu dokumentaciju jer vještvo je rađeno temeljem dokumentacije, a ne njihovih konstatacija. Isto tako, iz knjigovodstvenog servisa za kojeg mu je rečeno da posjeduje svu dokumentaciju, nitko ga nije kontaktirao do izrade vještva, jedino da ga je gospođa ĐZ izvijestila kako su svu dokumentaciju dali poreznom inspektoru, pa zbog toga nedostatka tj. određene dokumentacije, na dva pitanja iz naloga ODO-a nije dao odgovor jer se nije upuštao u procjene kako je to radila Porezna uprava.
25.8. U vezi uplate oko 600.000,00 kn, a koje je evidentirano u naknadno pribavljenoj dokumentaciji OTP banke i koje bi bilo plaćeno od strane Kirnja d.o.o., " IZ", izjavio je da ne može identificirati na koju vrstu usluge ili robe se odnosi taj račun, upućujući na primjer najma gdje je ugovoreno da će se najam auta plaćati po 1.000,00 dnevno radio/ili ne radio, a ima situaciju da se za 112 dana auta fakturira 26.000,00 kn, a za 245 dana korištenja najma automobila fakturira se 315.00,00 kn, međutim, nema računa za izvršenu uslugu najma auta. U konkretnom slučaju, radi se o manjkavoj dokumentaciji i temeljem takve dokumentacije da ne može u svom mišljenju kazati kolike bi bile obveze poreza na dobit, u bitnome pojašnjavajući da je u svom mišljenju utvrdio koliko bi bila najmanja obveza poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost, a što se može identificirati na temelju dokumentacije u spisu i iza toga da stoji i na raspravi.
25.9. Nakon što je vještaku predočen cjelokupan porezni spis sa listova 549 – 809, 820 – 822 spisa, vještak je izjavio da se na istome nalaze neki dokumenti, koje je on vjerojatno slikao kada je bio u Poreznoj upravi i iznose s tih dokumenata da je upisao u svom vještvu, dok za ostalu dokumentaciju, ili nije bila predmet njegovog naloga za vještačenje kao što je pitanje ugovora o kupoprodaji s Konstruktorom, pa razna rješenja, dopisivanje između Porezne uprave i poreznog obveznika, sve što je tu našao to da je i upisao u vještvo, a što je za njega bilo relevantno. Ovdje da nije naišao ni na jedan račun ili popratnu dokumentaciju uz račun kojom bi se objašnjavalo zašto se isti izdaju. Nije dobio 12 registratora s računima na uvid, a što bi proizlazilo iz dopisa Kirnje d.o.o. od datuma 24. kolovoza 2011. (list 679 spisa), inače, materijal u sudskom spisu mogao bi biti jedan registrator. Dalje je izjavio da nije izvršio uvid u izlazne i ulazne račune društva "Bota Šare", pojašnjavajući da je pregledao samo dokumentaciju koja se nalazi u spisu. Nadalje, pojasnio je da je društvo "Bota Šare" koje je ispostavilo račun dužno svoje porezne obveze za PDV platiti u mjesecu kada je račun ispostavljen, bez obzira je li i kada naplatilo taj račun, ako ga nije naplatio tada postoje instrumenti temeljem kojih se to naplaćuje, ovrha i slično, a može ga platiti i iz drugih svojih sredstava. Dakle, u situaciji kada društvo Kirnja d.o.o. plati račun osnovicu + PDV, "Bota Šari", tada društvo "Bota Šare" ima obvezu evidentiranja, obračunavanja, prijave Poreznoj upravi i u zakonskom roku platiti porez na dodatnu vrijednost po tom računu.
25.10. U odnosu na točku 4. svog nalaza i mišljenja, a u svezi prijenosa poslovnih udjela RA.BO.MA, izjavio je da je ovaj poslovni događaj proknjižen u poslovnih knjigama na kontu 0125 "Ulaganja na tuđu imovinu", koji događaj je bio proknjižen ali krivo, zbog čega je obračunata amortizacija a što nije trebao biti slučaj, pa je time umanjio osnovicu poreza na dobit, za knjiženi iznos amortizacije. Ovaj podatak o krivom knjiženju Ugovora o prijenosu poslovnih udjela RA.BO.MA da je trebao biti poznat poreznim inspektorima još 2008. kada je vršen tadašnji porezni nadzor, obzirom da je ugovor o prijenosu poslovnih udjela sačinjen 24. studenoga 2005.
25.11. Nadalje, u vezi obračuna amortizacije na osobnom vozilu koje je uništeno, a s obzirom na odredbu čl. 12. t. 10. Zakona o porezu na dobit, vještak je pojasnio da je osobno vozilo marke BMW nabavljeno je 2007. godine i tada su trebala biti provedena knjiženja sukladno naprijed spomenutim zakonom, a ne sljedeće 4 godine kontinuirano obračunavati amortizaciju, na neko osnovno sredstvo kojeg nema nego je uništeno, već je trebalo prilikom uništenja njega isknjižiti, ne obračunavati amortizaciju, a kako se ovdje radi o vozilu nabavljenom na financijski leasing, što znači da je vozilo bilo kasko osigurano, prilikom uništenja, trebalo je sastaviti zapisnik, utvrditi štetu i društvo bi dobilo naknadu za vrijednost uništenog vozila koje bi podmirilo svoj trošak koje je imalo prilikom svog isknjiženja, u ovom slučaju nema nikakvog osnova da se na ovo vozilo obračunava amortizacija, jer isknjiženje i amortizacija su dvije različite stvari s knjigovodstvenog gledišta. U bitnome je pojasnio da je njegov pristup ovom slučaju proizašao iz toga što ne postoji zapisnik o prometnoj nesreći iz kojeg bi se utvrdilo činjenično stanje, da li je vozilo totalno uništeno ili je imalo samo ogrebotinu, nema izvida osiguravajuće kuće jer vozila na leasing se obvezno kasko osiguraju, međutim, nema dokumentaciju da je kasko društvo njima platilo štetu, štoviše, predmetno vozilo da se moglo i prodati odmah prvi dan.
26. Sud je u cijelosti poklonio vjeru cjelovitom nalazu i mišljenju vještaka, ocijenivši ga stručnim, logičnim, uvjerljivim i u svemu sačinjenim lege artis, po pravilu struke, na temelju uvida u dokumentaciju iz spisa, te je na istom nalazu uz dokumentaciju u spisu i temeljio svoju odluku. Vještak je na raspravi odgovorio na sva relevantna pitanja i sudu nije ostavio nikakve nedoumice u pogledu pravno relevantnih činjenica, te isti nema nikakvog razloga pogodovati bilo kojoj od stranaka u ovom postupku. Kod takvog stanja stvari, te analize materijalnih dokaza koji se nalaze u spisu, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i dovodeći ih u međusobnu povezanost, ovaj sud smatra kako je činjenično stanje nedvojbeno utvrđeno, odnosno da je okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza davao netočne i nepotpune podatke o činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze i s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza nije prijavio prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze pa je zbog toga došlo do smanjenja i neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 2.654,46 eura, čime su se u njegovim radnjama ostvarila zakonska obilježja kaznenog djela utaje poreza ili carine iz čl. 256. st. 1. KZ/11.
27. Nastavno, nije za prihvatiti obranu okrivljenika koji se u osnovi brani kako je društvo KIRNJA d.o.o. otišlo u stečaj, a da su porezni nadzor u toj pravnoj osobi provele nestručne osobe, ističući irelevantnim rezultate nadzora koje je provelo porezno tijelo kao i da je društvo KIRNJA d.o.o. uredno plaćalo sve poreze državi. Ovakvu obranu okrivljenika, sud je ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.
28. Dakle, na temelju naprijed navedenog, sud je na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. u Splitu, u korist trgovačkog društva KIRNJA d.o.o. čiji je okrivljenik bio direktor i član uprave u inkriminiranom vremenu, u nakani da Proračunu Republike Hrvatske uskrati sredstva za porezne obveze, postupio protivno članku 55. Općeg poreznog zakona, članku 5. stavku 1. i 3. Zakona o računovodstvu i članku 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te članku 12. stavku 4. i članku 32. Zakona o porezu na dobit time što u navedenoj poreznoj godini nije prikazao manjak 19 komada dugotrajne materijalne imovine u ukupnoj vrijednosti od 84.745,95 kuna i manjak zlatnog prstena u vrijednosti od 2.012,91 kunu te je neosnovano iskoristio pretporez s osnova najma tuđe materijalne imovine i to broda u vlasništvu BOTA-ŠARE d.o.o. u iznosu od 235.800,00 kuna, kao i pretporez na najam osobnog automobila u vlasništvu BOTA-ŠARE d.o.o. u iznosu od 341.223,32 kune, te je u poslovnim knjigama KIRNJA d.o.o. neistinito prikazao i stjecanje 100% poslovnih udjela društva RA.BO.MA u vrijednosti od 370.000,00 kuna kao stjecanje materijalne, a ne financijske imovine, neosnovano je iskazao troškove obračunate amortizacije za automobil marke "BMW 530XD" u iznosu od 264.433,27 kuna, kao što je i netočno iskazao troškove poslovanja Društva u iznosu od 21.279,17 kuna, čime je umanjio osnovicu poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 663.796,18 kuna, na koji nije obračunao, prijavio i platio porez na dodanu vrijednost u iznosu od 152.669,90 kuna, te je umanjio osnovicu poreza na dobit u ukupnom iznosu od 1.319.494,62 kune, na koji nije obračunao, prijavio i platio porez na dobit u iznosu od 263.898,92 kune, a kojim postupanjem je oštetio Proračun Republike Hrvatske za ukupni iznos od najmanje 416.568,82 kune.
29. Napominje se da je sud neznatno korigirao činjenični opis zamijenivši u dvadesetom retku riječ "od" sa riječju "najmanje", jer je takva korekcija u skladu sa rezultatima provedenog dokaznog postupka i provedenog financijsko- knjigovodstvenog vještačenja, dok je pravni opis usklađen na novelom KZ/11 objavljenoj u Narodnim novinama broj 114/22 koja je stupila na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (1. siječnja 2023. godine), pa je tako u zadnjem retku, iznos "20.000,00 kuna" zamijenjen sa "2.654,46 eura". Pri tome se ističe da ovakvom korekcijom nije došlo do prekoračenja optužnice.
29.1. Ujedno, sud je prihvatio činjenični opis u odnosu na blanketne norme koje su vrijedile u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a koja okolnost nije od značaja s obzirom da se time ne dira u bitna obilježja predmetnog kaznenog djela.
30. Što se tiče subjektivnog odnosa okrivljenika VZ prema počinjenom kaznenom djelu, a obzirom na sve ranije navedeno i utvrđeno, treba kazati kako je okrivljenik postupao s izravnom namjerom, tj. da je bio svjestan svog protupravnog ponašanja i da je želio njegovo počinjenje, čime su se u njegovom postupanju ostvarila obilježja kaznenog djela iz članka 256. st. 1. KZ/11.
31. Vezano za ubrojivost okrivljenika VZ u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, potrebno je navesti kako ista tijekom postupka nije bila sporna, a niti je u bilo kojem trenutku postupka dovedena u pitanje.
32. Nadalje, okrivljenik je svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan je da je njegovo djelo zabranjeno, naime svaki prosječni građanin je navedenog svjestan, a pogotovo okrivljenik kao direktor trgovačkog društva, odnosno kao odgovorna osoba toga je svjestan, dok nakon provedenog dokaznog postupka sud na strani okrivljenika nije pronašao nijedan ispričavajući razlog.
33. Slijedom navedenog okrivljenik FZ je kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci.
34. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik FZ počinio kazneno djelo za koje je proglašen krivim, bilo je potrebno donijeti odluku o kaznenoj sankciji, uzimajući u obzir sve one okolnosti koje su tijekom postupka utvrđene na strani okrivljenika, a koje su od značenja za donošenja ove odluke.
34.1. Kao olakotne okolnosti sud je okrivljeniku ĆZ u obzir uzeo činjenicu kako je neosuđivan (list 1001 spisa), točnije kako se prije, a i nakon počinjenja kaznenog djela koje mu se u ovom postupku stavlja na teret ne javlja kao počinitelj bilo kakvih kaznenih djela, zatim kako je oženjen i kako je otac šestero djece. Isto tako, ovaj sud je okrivljeniku u obzir uzeo protek vremena od počinjenja kaznenog djela koje je predmet ovog postupka do vremena donošenja presude (skoro petnaest godina), i to ne krivnjom okrivljenika.
34.2. Ovaj sud na strani okrivljenika VZ nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti.
34.3. Uzimajući u obzir sve ove okolnosti, ali isto tako i potrebu da se jedan ovakav društveni učin sankcionira, ovaj sud smatra kako su se ostvarili uvjeti za izricanje uvjetne osude, te da se i izricanjem uvjetne osude u konkretnom slučaju mogu ostvariti ciljevi specijalne prevencije.
34.4. Pri tome je ovaj sud okrivljenika KZ, na temelju članka 256. st. 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, koja kazna se ukazuje primjerenom težini počinjenog kaznenog djela, te je potom, na temelju članka 56. KZ/11, okrivljeniku izrekao uvjetnu osudu i odmjerio mu rok provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude u kojem okrivljenik ne smije počiniti neko novo kazneno djelo.
34.5. Po ocjeni ovog suda, izricanjem ovako odmjerene kazne mogu se ostvariti ciljevi specijalne i generalne prevencije, tj. u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da promijeni svoje ponašanje, suzdrži se od činjenja kaznenih djela, odnosno utjecanja i na sve ostale možebitne počinitelje ovakvih i sličnih kaznenih djela, ali i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
35. Potrebno je istaknuti kako je u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje se okrivljeniku ĆZ stavlja na teret na snazi bio KZ/97. Naime, tijekom postupka donesen je novi KZ/11, koji je stupio na snagu 01. siječnja 2013. godine („Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24), dok se optužnim aktom okrivljenik tereti zbog počinjenja kaznenog djela u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. Radi stupanja na snagu KZ/11, potrebno je utvrditi je li postoji pravni kontinuitet kaznenog djela iz članka 286. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. dalje: KZ/97) s nazivom Utaja poreza i drugih davanja, istovrsnim kaznenim djelom protiv gospodarstva - utajom poreza ili carine - opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11. Ovaj sud je utvrdio da postoji pravni kontinuitet, naime odredba članka 256. stavak 1. KZ/11 upravo odgovara članku 286. KZ/97. Biće kaznenog djela u KZ/11 prošireno je i na carine koje su kao i porezi vrsta javnih davanja. Kako je odredbom članka 3. stavak 1. i 2. KZ/11 propisano da u situaciji ako se zakon nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne presude izmijeni, da će se primijeniti zakon koji je blaži za počinitelja, bilo je potrebno ocijeniti koji je zakon blaži za okrivljenika. U oba zakona za navedena kaznena djela propisana je ista kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora, za postojanje kaznenog djela KZ/11 traži postojanje cenzusa u vidu da iznos utajenog poreza prelazi iznos od 2.654,46 eura, dok je taj cenzus bio niži u KZ/97 i to deset tisuća kuna, pa je sud u odnosu na okrivljenika primijenio odredbe KZ/11 kao blaži za okrivljenika, a u skladu s odredbom članka 3. stavkom 1. KZ/11.
36. Oštećena Republika Hrvatska postavila je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 416.568,82 kune (list 496 spisa).
36.1. Kako je ranije navedeno i utvrđeno, okrivljenik FZ svojim postupanjem u ovom postupku oštetio je Republiku Hrvatsku za iznos od najmanje 416.568,82 kuna, a na ime uskraćenih poreznih obveza u ranije navedenom iznosu.
36.2. Obzirom na ranije navedeno, ovaj sud je, na temelju članka 158. st. 1. i 2.ZKP/08, utvrdio kako je okrivljenik FZ na ime imovinskopravnog zahtjeva dužan isplatiti oštećenoj Republici Hrvatskoj iznos od 55.288,18 eura
(pedesetpettisućadvjestoosamdesetosameuraosamnaestcenti), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude.
36.3. Isto tako, a na temelju članka 62. st. 1. toč. 1. KZ/11, protiv okrivljenika VZ naložena je posebna obveza da oštećenoj Republici Hrvatskoj popravi počinjenu štetu,
u
iznosu
od
55.288,18
eura
(pedesetpettisućadvjestoosamdesetosameuraosamnaestcenti), u roku 1 (jedne) godine od pravomoćnosti presude, a ukoliko ne postupi po posebnoj obvezi uvjetna osuda može se opozvati (čl. 58. st. 5. KZ/11).
37. Tijekom ovog postupka nastali su troškovi koji se odnose na financijsko- knjigovodstveno vještačenje, koji se naplaćuju sukladno čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, a koji ukupno iznose 703,43 (sedamstotrieuraičetrdesettricenta) eura.
37.1. Prema čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti i trajanju postupka te imovnom stanju okrivljenika. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu za okrivljenika KZ odmjerio u iznosu od 300 (tristo) eura.
37.2. Budući da je okrivljenik proglašen krivim, to je po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi ove troškove postupka, koji ukupno iznose 1.003,43 (tisućutrieuraičetrdesettricenta) eura, od čega iznos od
703,43 (sedamstotrieuraičetrdesettricenta) eura predstavlja troškove financijsko- knjigovodstvenog vještačenja, dok iznos od 300,00 (tristo) eura predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.
U Splitu, 20. listopada 2025.
SUDAC
Ivana Peronja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana kada stranke prime pisani otpravak ove presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.
DNA:
- okrivljeniku ĆZ,
- branitelju Boženku Lozi, odvjetniku u Zagrebu,
- ODO-u Split,
- u spis.
