REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-5267/2024-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice VV, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), pokrenutog povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV. policijske postaje Zagreb, broj: 211-07/24-5/6399 od 24. travnja 2024., nakon glavne i javne rasprave održane dana 16. listopada 2025., u nazočnosti okrivljenice i odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 20. listopada 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07,39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)
okrivljenica: BV, kći V i B, rođena **.**.1992. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka Republike Hrvatske, NKV, završena osnovna škola, nezaposlena, neudana, bez djece, uzdržavaju je roditelji i dečko, sa adresom stanovanja u [adresa] (kod ĐV), prekršajno kažnjavana
kriva je
što je:
dana 7. ožujka 2024. u 20:20 sati u Zagrebu, na [adresa] ispred kbr. 2, narušavala javni red i mir na način da je vikala, galamila i pjevala razne pjesme te je time narušavala mir prolazećih građana, kao i obližnjih stanara,
dakle, na javnom mjestu remetila javni red i mir,
čime je počinila djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po istom članku istog Zakona,
pa joj se na osnovi citiranog propisa
izriče
NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).
Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona, okrivljenici se uračunava vrijeme za koje je bila lišen slobode i to od 7. ožujka 2024. u 21:00 sati kada je uhićena do 8. ožujka 2024., kao 2 (dva) dana zatvora, odnosno tako da se izjednačuje 2 (dva) dana zatvora sa 79,64 eura novčane kazne, pa okrivljenica ima platiti 220,36 eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).
Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II) Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, okrivljenica se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. st. 2. točke 3. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV. policijska postaja Zagreb, broj: 211-07/24-5/6399 od 24.4.2024. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica ispitana pred ovim sudom u svojoj je obrani navela da se ne može izjasniti o svojoj krivnji i prekršaju koji joj se stavlja na teret jer se ne sjeća događaja. Naime, zna samo da se dana 8. ožujka 2024. ujutro probudila u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan i da joj je tom prilikom doktor rekao da je pozvala policiju jer je imala suicidalne misli. Tada je ostala u bolnici i bila je na detoksikaciji od alkohola s tim da se negdje krajem drugog mjeseca udarila glavom pri padu u nesvijest i zbog navedenog hitno je bila prebačena u bolnicu KBC Rebro gdje je obavila sve pretrage i izvršena je operacija glave jer je imala izljev krvi u mozak i frakturu lubanje. Nakon toga ponovno je vraćena u Kliniku za psihijatriju Sv. Ivan u kojoj je ostala do četvrtog mjeseca jer se liječila od alkohola, depresije, imala je anksioznost odnosno poremećaj ličnosti. Ne osporava da je imala problem s alkoholom i da se još uvijek liječi od alkohola te u spis prilaže medicinsku dokumentaciju o istome. Dodala je da je u to doba bila i u jednoj veoma toksičnoj vezi koju je prekinula i sada se trudi da uspostavi normalan život, da se do kraja izliječi od alkoholizma. S obzirom da se ne sjeća događaja a već je bila prekršajno kažnjavana zbog remećenja javnog reda i mira svakako dopušta mogućnost da je do ove situacije došlo odnosno da je na adresi u [adresa] vikala galamila i pjevala razne pjesme i time remetila javni red i mir a zbog čega joj je sada jako žao.
3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka FV, policijskog službenika te je pročitana dokumentacija u spisu: obavijest o počinjenom prekršaju iz čl. 109.a. Prekršajnog zakona (str. 6 spisa), izvješće o uhićenju (str. 7-8 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (str. 9-10 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu ser. broj [serijski broj] (str. 11 spisa), izjavu od 7.3.2024. (str. 12 spisa). Sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koju je okrivljenica dostavila u spis (str. 17 spisa, 21-28 spisa te 38-43 spisa).
4. Završno, sud je čitao potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenicu od 16. listopada 2025., iz koje je utvrđeno da je okrivljenica prekršajno osuđivana za prekršaje po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (odluka Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Pp-19591/2022 od 25.12.2022., pravomoćno 25.12.2022., čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odluka Općinskog suda u Novom Zagrebu, Pp-1262/2023 od 24.3.2023., pravomoćno 3.4.2023., čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odluka Općinskog suda u Novom Zagrebu, Pp-797/2024 od 28.2.2024., pravomoćno 28.2.2024., čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira).
5. Svjedok FV, djelatnik policije je izjavio da se sjeća da je 7.3.2024. u noćnoj smjeni koja počinje od 18:00 sati bio s kolegom u auto ophodnji i dobili su dojavu da se u [adresa] u [adresa] nalazi ženska osoba, ovdje nazočna okrivljenica, koja si želi nauditi. Zna da je to bilo oko 20,20 sati i dolaskom na lice mjesta zatekli su okrivljenicu koja se nalazila na ulici, stajala je ispred ulaza u zgradu, bila je vidno psihički rastrojena, neartikulirano je nešto govorila i bila je pod vidnim utjecajem alkohola. U tom trenutku pozvao je hitnu pomoć jer je vidio da joj je ista potrebna. Dok su čekali hitnu pomoć okrivljenica je počela na ulici vikati, galamiti i pjevati razne pjesme na što ju je upozorio da prestane, odnosno izdao joj je naredbu da prestane s narušavanjem javnog reda i mira. Ista se oglušila i sjeća se da se počela i skidati na ulici. Nakon toga odvezli su je u policijsku postaju i tamo čekali hitnu pomoć koja je ubrzo došla te su je odveli u psihijatrijsku bolnicu.
5.1. Okrivljenica je na iskaz svjedoka nije stavljala primjedbe niti je imala pitanja za svjedoka.
6. U završnoj riječi okrivljenica je izjavila da joj je žao zbog počinjenog prekršaja i ponašanja. Istaknula je da od tog događaja odnosno operacije koju je imala se liječi u Klinici za psihijatriju Sv. Ivan i u spis je priložila medicinsku dokumentaciju koja to potvrđuje. Unazad godinu dana ne konzumira alkohol, pokušava normalno živjeti, sada je trudna, živi u vanbračnoj zajednici i slijedeći mjesec treba roditi. Zamolila je Sud da ima u vidu sve te okolnosti kod izricanja kazne.
7. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenice i svih provedenih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenica počinila terećeni prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način kako je to precizno opisano u izreci presude radi čega ju je proglasio krivom i kaznio kao u izreci presude. Naime, okrivljenica je inkriminirane zgode u Zagrebu, na [adresa] ispred kbr. 2, narušavala javni red i mir na način da je vikala, galamila i pjevala razne pjesme te je time narušavala mir prolazećih građana, kao i obližnjih stanara.
8. Da je tome tako proizlazi temeljem svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza koji su činjenično suglasni navodima optužnog prijedloga, koji dokazi su međusobno suglasni i čine jednu zaokruženu cjelinu te pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika.
9. Okrivljenica se u svojoj obrani nije mogla izjasniti o krivnji i prekršaju koji joj se stavlja na teret navodeći da se ne sjeća događaja, ali s obzirom da je već bila prekršajno kažnjavana zbog remećenja javnog reda i mira svakako je dopustila mogućnost da je vikala galamila i pjevala razne pjesme i time remetila javni red i mir.
10. Iz iskaza svjedoka djelatnika policije FV, proizlazi da je predmetne zgode dolaskom na lice mjesta zatekao okrivljenicu koja se nalazila na ulici, bila je vidno psihički rastrojena, neartikulirano je nešto govorila i bila je pod vidnim utjecajem alkohola, a dok su čekali hitnu pomoć okrivljenica je počela na ulici vikati, galamiti i pjevati razne pjesme.
11. Sud je u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan iskaz ispitanog svjedoka djelatnika policije FV, obzirom da je iskazivao uvjerljivo i okolnosno, detaljno se sjećajući navedenog događaja, te je njegov iskaz u potpunosti potkrijepljen i ostalim dokazima, odnosno pročitanom dokumentacijom. Kako je iskaz svjedoka utemeljen na neposrednom opažanju bitnih činjenica, te obzirom da je svjedok službena osoba, ovlaštena za utvrđenje predmetnih prekršaja, nije u nikakvom odnosu s okrivljenicom, te je u odnosu na nju nepristran, a činjenicu počinjenja prekršaja utvrdio je u obavljanju svoje službe, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim kako su u ponašanju okrivljenice u potpunosti ostvarena obilježja djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
12. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ispitanice VV, čiji osobni podaci su provjereni uvidom u osobnu iskaznicu broj [broj osobne iskaznice] proizlazi da joj je djelatnik policije ponudio alkotestiranje zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ispitanica je izjavila da nije konzumirala alkoholna pića i da odbija ispitivanje, a također odbila je potpisati zapisnik. Zapisnik je okrivljenik vlastoručno potpisao bez primjedbi. Zapisnik je potpisao i policijski službenik te naveden njegov broj službene značke.
13. Iz medicinske dokumentacije koju je okrivljenica dostavila u spis proizlazi da je okrivljenica primljena u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan 7.3.2024. u alkoholiziranom stanju i otpuštena je 8.3.2024. nakon čega je upućena kolima HMP u OHBP u hitnu neurološku ambulantu u kojoj je pregledana 8.3.2024. Prema nalazima Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan proizlazi da okrivljenica ima niz dijagnoza, između ostaloga sindrom ovisnosti F10.2, da se od 4.7.2024. nalazila na bolničkom liječenju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, da okrivljenica redovito odlazi na preglede u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan – zadnji pregled psihijatra je bio 11.9.2025. i slijedeća kontrola je 21.1.2026., apstinira od alkohola, trudnoća uredno napreduje, termin je u studenome.
14. Dakle, iako je okrivljenica odbila alkotestiranje iz otpisnog pisma Klinike za psihijatriju Sveti Ivan proizlazi da je bila alkoholizirana, a što je potvrdio i svjedok djelatnik policije KV. Činjenica da je okrivljenica kritične zgode bila u alkoholiziranom stanju ne opravdava ju u počinjenju prekršaja, budući postoji odgovornost okrivljenice za radnje slobodne u uzroku (actiones liberae in causa seu ad libertatem relatae). Naime, čl. 27. Prekršajnog zakona propisano je kako se ne smatra neubrojiv počinitelj prekršaja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojih postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod nje postojao nehaj glede prekršaja što ga je počinila, odnosno namjera kada je propisom o prekršaju propisano kažnjavanje za taj oblik krivnje.
15. Sud smatra na temelju provedenog postupka činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze.
16. Zbog svega naprijed navedenog, sud je djelomično prihvatio obranu okrivljenice da se ne sijaća događaja, a s obzirom na njeno stanje u kojem se nalazila u trenutku počinjenja prekršaja.
17. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano:
"Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."
18. Dakle, za postojanje bića djela ovog prekršaja dovoljno je da je ponašanje okrivljenice bilo dostupno javnosti, što je u konkretnom slučaju nesporno, budući je okrivljeničino neprimjereno ponašanje bilo na ulici koje je neograničeno javno mjesto trajno dostupno neograničenom skupu osoba. Svojim neprimjerenim ponašanjem okrivljenica je u potpunosti ostvarila biće djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
19. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njene odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenicu i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne. Kao olakotno uzeto je ponašanje okrivljenice nakon počinjenja prekršaja odnosno da je svjesna svoje odgovornosti i izrazila iskreno žaljenje zbog počinjenja prekršaja, te je sud vodio računa o osobnim i imovinskim prilikama okrivljenice odnosno da se zbog svog zdravstvenog stanja redovito liječi u bolnici, da je trudnica i za mjesec dana treba roditi, da je nezaposlena te nema stalne izvore prihoda, dok je kao otegotna okolnost uzeta dosadašnja prekršajna osuđivanost za prekršaje iz područja javnog reda i mira. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti. U novčanu kaznu okrivljenici je, sukladno članku 40. Prekršajnog zakona uračunato vrijeme za koje je okrivljenica bila lišena slobode u trajanju od 2 (dva) dana izjednačujući takvo oduzimanje slobode s 2 (dva) dana zatvora odnosno kao 79,64 novčane kazne.
20. Sud okrivljenici nije izrekao od strane tužitelja predložena zaštitna mjera obveznog liječenja od alkoholizma imajući u vidu načelo razmjernosti te objektivne i subjektivne okolnosti samog konkretnog događaja i okrivljenice te posebice imajući u vidu činjenicu da se okrivljenica već liječi od ovisnosti od alkohola u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan.
21. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenica se oslobađa snošenja troškova prekršajnog postupka u cijelosti, s obzirom da sud isto smatra opravdanim, imajući u vidu konkretne okolnosti vođenja prekršajnog postupka i imovno stanje okrivljenice odnosno da je nezaposlena, a kako ne bi bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.
U Zagrebu 20. listopada 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Gordana Nikšić
Ljiljana Pirić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude okrivljenica, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenica: TV, [adresa] (kod AV).
3. tužitelj: Policijska uprava zagrebačka, IV. policijska postaja Zagreb
4. spis