Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pr-929/2020-71

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Mateji Cvitić Gašparac, u pravnoj stvari tužiteljice ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marijo Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Financijske agencije, Zagreb, Ulica grada Vukovara 70, OIB: 85821130368, koga zastupa punomoćnik Domagoj Valenčak, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja, zaštite dostojanstva te naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. rujna 2025., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 20. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ID koji glasi:

    "1. Utvrđuje se da je tužiteljica na radnim mjestima kod tuženika u vremenskom razdoblju od 28.03.2011.g. do 02.03.2022.g. diskriminirana jer je izvršavala poslove koje ne odgovaraju stručnoj spremi, iskustvu i ugovorima o radu koje je ista sklopila s tuženikom budući je printala i kopirala predmete, nosila registratore, skenirala dokumentaciju, zaprimala osnove za plaćanje, izdavala propusnice za posjetitelje tuženika (portirski posao), otvarala poštu, nije objektivno ocjenjivana, nije bila slana na potrebne edukacije (pa joj je na izloženi način onemogućen bilo kakav napredak), nije dobila potrebne aplikacije i šifre potrebne za rad (za rad SAP – u), nije dobila nikakve upute za obavljanje radnih zadataka, radno mjesto joj je bilo na prolazu, radila je na info pultu te na ulazu u poslovne prostorije tuženika kao portir, radni stol bio joj je minimalnih dimenzija na kojem je fizički nemoguće bilo obavljati radne zadatke te je seksualno uznemiravana od nadređenog radnika ND budući joj je isti iznosio kako slijedi : ".tko tebe može izmoriti, ti bi izmorila njih nekoliko.." / ".ne želim s tobom razgovarati o poslu već samo o ljubavi jer si ti samo za ljubav stvorena…" / ".stvorena si za uživanje…" / "…ja sam tvoje 13 prase…" /"…ti samo zaprimaš…" / "…ti samo uživaš…".

    2. Nalaže se tuženiku zaštititi dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da tužiteljici osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju na način da joj nadređene osobe nisu UD, ŠD, ND i GD, da joj se osigura radno mjesto u sobi s primjerenim radnim stolom i informatičkom opremom, da joj se izdaju radni zadaci primjereni stručnoj spremi, iskustvu i ugovorima o radu, da joj se omoguće potrebne edukacije, da joj se izdaju potrebne aplikacije za rad kao i da poduzme preventivne mjere radi osiguranja navedenih uvjeta na način da povjerenici tuženika za zaštitu na radu i dostojanstvo radnika upozore radnike koji će biti nadređeni tužiteljici da osiguraju uvjete rada tužiteljici u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju tuženika pod prijetnjom zaprimanja otkaza u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti presude.

    3. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju iznos od 10.000,00 EUR - a sa zateznom kamatom prema stopi koja se određuje uvećanjem eskontne kamatne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a tekućom od dana podnesene tužbe pa do isplate.

    4. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama, a koje na iznos parničnog troška teku od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ID koji glasi:

    "1. Utvrđuje se da je tužiteljica na radnom mjestu kod tuženika diskriminirana i uznemiravana.

    2. Nalaže se tuženiku zaštititi dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da tužiteljici osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju, kao i da poduzme preventivne mjere radi osiguranja navedenih uvjeta u roku od 8 dana.

    3. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju iznos od 10.000,00 EUR - a sa zateznom kamatom prema stopi koja se određuje uvećanjem eskontne kamatne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a tekućom od dana podnesene tužbe pa do isplate.

    4. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama, a koje na iznos parničnog troška teku od dana donošenja presude pa do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    III Nalaže se tužiteljici ID u roku od 15 dana naknaditi tuženiku Financijskoj agenciji trošak parničnog postupka u iznosu od 3.625,00 EUR (slovima: tri tisuće šest stotina dvadeset pet).

    IV Odbija se zahtjev tužiteljice ID za naknadu troška postupka u iznosu od 6.391,59 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate te troškova po odluci suda/sudska pristojba.

    V Odbija se zahtjev tuženika Financijske agencije za naknadu troška postupka u preostalom iznosu od 875,00 EUR te troška sudske pristojbe prema određenju suda.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi od 25. ožujka 2020. navodi da je 28. ožujka 2011. sklopila s tuženikom Ugovor o radu na određeno vrijeme, a 28. srpnja 2011. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta viši suradnik u organizacijskoj jedinici Odjel za opće poslove, Služba za podršku poslovnom sustavu, Sektor upravljanja ljudskim resursom i korporativnom podrškom, da je 1. listopada 2012. premještena na radno mjesto višeg suradnika u organizacijskoj jedinici Odjel pisarnice, Služba za podršku poslovnom sustavu, Sektor upravljanja ljudskim resursom i korporativnom podrškom i imenovana je odgovornom osobom za projekt predstečajnih nagodbi, da se za vrijeme obavljanja potonjeg posla tijekom 2014. godine nebrojeno puta obraćala nadređenima (voditeljima UD i ŠD te direktoru ND) apelirajući na nedostatak radne snage s obzirom na obujam posla, da su to njeni nadređeni ignorirali te da je na to primila kritike (ti samo zaprimaš, ti samo uživaš, pa kako ne stigneš urudžbirati…), smatra da je opisanim ponašanjem nadređenih grubo diskriminirana, degradirana i šikanirana u odnosu na druge radnike kod tuženika te da joj je povrijeđeno pravo dostojanstva podcjenjivanjem, omalovažavanjem, umanjenjem značaja njezina radnog mjesta, da je drugoj polovici 2014. odlukom UD i ND preseljena na otvoreni pult gdje je suočena sa znatno otežavajućim uvjetima rada jer je vrsta posla zahtijevala maksimalnu posvećenost, pedantnost i koncentraciju, a koju efikasnost u radu nije bilo moguće ostvariti s obzirom na kontinuiranu fluktuaciju stranaka kroz otvoreni prostor poslovnice, smatra da joj poslodavac nije osigurao prihvatljive uvjete za rad, već je time degradirana i šikanirana, da se tužiteljica zbog neprimjerenih uvjeta rada (neprikladni radni uvjeti, radna preopterećenost, loša organizacija rada, nemar voditelja odjela) u nekoliko navrata obratila direktoru Službe općih poslova ND koji se na njene zamolbe nije očitovao profesionalno, već se prema tužiteljici odnosio na neprimjeren način stvarajući joj osjećaj nelagode, tjeskobe i srama, time je bila izložena diskriminaciji i degradaciji od strane nadređenih te seksualnom uznemiravanju jer ju je direktor ND zadirkivao, udvarao joj, iznosio neumjesne komentare sa seksualnim aluzijama pred drugim djelatnicima ("tko tebe može izmoriti, ti bi izmorila njih nekoliko", "ne želim s tobom razgovarati o poslu, već samo o ljubavi jer si ti samo za ljubav stvorena, stvorena si za uživanje", "ja sam tvoje 13. prase"), da joj je direktor ND u pismu napisao "Obećajem radi iskupljenja grijeha koji su jako veliki, voditi vas na mjesto koje vi želite i ispunjavati vaše želje dok ne ispunim", da ju nije oslovljavao osobnim imenom, već joj je kontinuirano obraćao s nadimkom "plavuša", da se tužiteljica zbog takvog ponašanja osjećala potišteno, degradirano, posramljeno, omalovažavano, uznemireno i diskriminirano, da je upozorila/zamolila direktora ND da joj se ne obraća na neprimjeren način, da se u očaju obratila predsjednici Uprave FD kojoj je izrazila svoje nezadovoljstvo neprimjerenim uvjetima rada i podnijela zahtjev za raspored na drugo radno mjesto/drugi radni odjel tuženika u okviru njene stručne spreme i iskustva, da je umjesto razumijevanja, razmatranja zamolbe i shvaćanja ozbiljnosti situacije predsjednica Uprave tuženika obavijestila tužiteljicu da je glede iznesenih elemenata diskriminacije obavijestila povjerenicu za etiku, da se tužiteljica usmeno požalila o spolnom uznemiravanju od strane ND povjerenici za etiku koja joj je odgovorila da su ga sad upozorili, da je on takav, da voli žene, da tužiteljica nakon toga počinje osjećati negativne posljedice prijave budući da direktor ND izbjegava kontakt i obraća joj se prijetećim riječima ("To što si započela ne znam kako će završiti…"), a ostale kolege je sustavno izbjegavaju, da je u kolovozu 2015. premještena u drugu poslovnicu tuženika u kojoj je nadređeni upravo ND, a voditelj je UD s kojima je tužiteljica u narušenim odnosima, o čemu je obaviještena jedan dana prije godišnjeg odmora, unatoč protivljenju tužiteljice na krajnje ponižavajuću/bezobzirnu odluku, premještena je na radno mjesto zaprimanja i unosa osnova za plaćanje, da se od te odluke i osjećaja apsolutne degradacije i nemoći zdravstveno stanje tužiteljice naglo urušava, osobito glede anksioznosti, da je na tužiteljičino dotadašnje radno mjesto zaposlena nova djelatnica koja je premještena u vrlo prostran ured u kojem je bila sama te je na tom radnom mjestu brzo napredovala i dobila veću plaću, za razliku od tužiteljice koja je poslove istog radnog mjesta prethodno obavljala tri godine bez povećanja plaće i pružanja mogućnosti napredovanja, da je neosnovano loše ocjenjivana za svoj rad od strane voditeljice ŠD što je dovelo do sprječavanja/nemogućnosti stvarnog poslovnog napredovanja, da ju je voditeljica ŠD godinama neosnovano korila za greške u radu u prisustvu drugih djelatnika pri čemu se nije radilo o konstruktivnim kritikama, već o sustavnom ponižavanju tužiteljice, da je ubrzo nakon preseljenja u kolovozu 2015. ponovno preseljena u novu poslovnicu gdje su joj se radni zadaci sastojali od kopiranja, skeniranja i primanja stranaka, što smatra nastavkom sustavnog degradiranja i diskriminiranja dodjeljivanjem poslova manjeg značaja s obzirom na stručnu spremu i iskustvo, da je uz sve to bila smještena za radni stol minimalnih dimenzija za kojim je bilo fizički nemoguće obavljati radne zadatke, a koji je istovremeno bio štetan za zdravlje pa tužiteljica počinje imati zdravstvene poteškoće (oteklina ruke, dijagnoza teniskog lakta), da joj je nakon iskazivanja nezadovoljstva sindikalnoj povjerenici početkom 2016. ponuđen posao na info pultu poslovnice u sjedištu tuženika, koji je prikazan kao atraktivan u smislu pružanja informacija i promoviranja novih proizvoda (s obećanjem o renovaciji prostora i izgradnji novog, velikog info pulta), da je u očaju, razočarana kontinuiranim ignoriranjem nadređenih/tijela koja su joj trebala osigurati zaštitu, naposljetku prihvatila navedenu ponudu, da je tamo radila od 27. siječnja 2016. do 18. siječnja 2018. i ubrzo uvidjela da se njen posao ne sastoji od davanja poslovnih informacija na info pultu, već da sjedi na porti na ulazu poslovnice uz zaštitara i izdaje propusnice za posjetitelje tuženika, smatra da iz navedenog proizlazi viktimizacija tužiteljice, odnosno osveta nadređenih zbog prijave direktora ND, da je tužiteljica na navedeni način diskriminirana, šikanirana i degradirana jer joj je dodijeljeno radno mjesto/poslovi manjeg značaja u apsolutnom nesrazmjeru s njenom stručnom spremom i iskustvom, da tužiteljica, iako je 6. lipnja 2016. sklopila s tuženikom ugovor o radu za radno mjesto koordinatora poslova-suradnika u organizacijskoj jedinici Odjel za opće poslove, Služba općih poslova, Sektor ekonomsko-financijskih poslova podrške, uopće nije obavljala poslove navedenog radnog mjesta, već joj se dodjeljuju zadaci manjeg značaja (izdavanje kartica za ulaz i izlaz iz prostorija tuženika, slaganje arhive, otvaranje pošte), da jedina nije imala aplikacije potrebne za rad, da joj nije bila omogućena obuka, da je 23. siječnja 2017. podnijela Zahtjev za zaštitu dostojanstva na koji se tuženik nije očitovao, da je 19. srpnja 2019. podnijela prijavu spolne diskriminacije pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, nakon čega je dodatno viktimizirana dopisom odvjetničkog ureda sina direktora ND kojim joj se prijeti za prijavu diskriminacije pokretanjem sudskih postupaka, da je podnijela pritužbu sindikatu i predsjedniku Uprave, pritužbe na rad povjerenica, da se obratila pravnici sindikata, novom direktoru kadrovske službe, međutim nije se našlo nikakvo konkretno rješenje problema i zaštita tužiteljice, da daljnjim radom kod tuženika od početka 2018. godine kontinuirano biva degradirana, šikanirana i diskriminirana te joj se dodjeljuju poslovi manjeg značaja koji ne ulaze u djelokrug poslova njenog radnom mjesta i uskraćuju joj se potrebna sredstva/alati za nesmetani rad, da joj UD i ND nude atraktivno radno mjesto iz djelokruga rada nekretnina na što tužiteljica pristaje, ali isti opet nisu u skladu s opisom njenog radnog mjesta (slaganje arhive i premještaj teških registratora) pa se tužiteljici ugrožava i zdravlje (upala tetive) o čemu obavještava nadređene ND, UD i GD i traži minimalnu ispomoć glede dizanja težih tereta, ali apeli ostaju bez odgovora, da je od ožujka 2015. suočena s brojnim zdravstvenim poteškoćama (stres, anksioznost, depresija, osjećaj manje vrijednosti, bezvoljnost, glavobolje) koje su uznapredovale od 2017., da je te godine pretrpjela i ozljedu na radu padom niz stepenice poslovnice, da joj je dijagnosticirana i hipertenzija uzrokovana prijetnjama tužbama od strane sina ND, da je zbog svega navedenog bila na dugotrajnom bolovanju, da se 17. veljače 2020. vratila na posao, ali opet nije obavljala poslove koji ulaze u opis poslova njenog radnog mjesta zbog čega se obraća voditelju koji 20. veljače 2020. saziva poslovni sastanak radi objašnjenja poslovnih procesa/dodjele radnih zadataka, a dodijeljeni radni zadaci predstavljaju samo dio poslova koje je tužiteljica trebala obavljati još godinama/mjesecima ranije, da zbog kontinuirane diskriminacije, uznemiravanja, šikaniranja, degradiranja, demotiviranja, ponižavanja, zdravstvenih posljedica, dodatne viktimizacije i osvete nadređenih nije bila u mogućnosti napredovati primjereno svom stupnju obrazovanja/sposobnostima/iskustvu, dok su njeni usporedni kolege stimulirani profesionalnim/poslovnim napredovanjem, povećanjem plaća. Naposljetku navodi da je 25. veljače 2020. podnijela tuženiku Zahtjev za zaštitu prava, koji je tuženik očitovanjem od 10. ožujka 2020. odbio. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 29. srpnja 2025. predlaže utvrđenje diskriminacije na radnom mjestu kod tuženika u razdoblju od 28. ožujka 2011. do 2. ožujka 2022., naloga tuženiku za zaštitu dostojanstva tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da se tužiteljici osiguraju uvjeti rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju te naloga tuženiku za isplatu iznosa od 10.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate. Tužiteljica je postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica kod tuženika diskriminirana i uznemiravana, naloga tuženiku da zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla na način da tužiteljici osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju te naloga tuženiku za isplatu iznosa od 10.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate.

    2. Tuženik odgovorom na tužbu od 22. travnja 2020. osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u bitnome navodeći da tužiteljica ničime nije dokazala navode iz tužbe, da pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u provedenom postupku nije utvrdila nikakve nepravilnosti na strani tuženika niti je utvrđeno seksualno uznemiravanje tužiteljice od strane ND, ističe prigovor zastare za potraživanja koja bi se temeljila na događajima nastalima u razdoblju do 25. ožujka 2017., osporava da bi kod tuženika na poslovima koje je tužiteljica obavljala 2014. postojao manjak radne snage, osporava da bi tužiteljici u tom razdoblju bili upućivani kakvi neprimjereni komentari, da su se poslovi tužiteljice u tom razdoblju svodili na pružanje usmenih informacija strankama i prema potrebi interno te primanju pošte i pripremi iste za skeniranje, da je tužiteljica 1. lipnja 2014. sklopila ugovor o radu s tuženikom za radno mjesto suradnik za operativne poslove primitka osnova za plaćanje sklapanje kojeg je svojevoljno prihvatila pa nije jasno zašto se tužiteljica osjetila degradiranom ili šikaniranom te zašto uvjete rada opisanog radnog mjesta smatra otežavajućim, da tužiteljica iznosi osobni stav o neprimjerenosti uvjeta rada koji nema osnove ni u kakvom propisu niti je utvrđeno po kakvom stručnjaku, odbacuje tvrdnje tužiteljice o neprimjerenom ponašanju ND, navode tužiteljice da je neosnovano bila loše ocjenjivana za svoj rad kod tuženika smatra proizvoljnim i neutemeljenim te ukazuje na činjenicu da tužiteljica nije reagirala na loše ocjene, već ih je prihvaćala, da su premještaji radnika između organizacijskih jedinica tuženika uobičajena stvar te da je tužiteljica uvijek obavljala poslove u skladu sa stručnom spremom, a tužiteljica ne dokazuje suprotno, odbacuje tvrdnje da bi tužiteljica bila smještena za radni stol neprimjerenih dimenzija te ukazuje da je poslovanje tuženika usklađeno s propisima s područja zaštite na radu, osporava osnovu i visinu novčanog tužbenog zahtjeva. Zaključno navodi da je tužiteljici, u okviru mogućnosti i potreba tuženika, maksimalno udovoljavano zahtjevima za promjenom radnog mjesta te da joj nikada nije bilo povrijeđeno niti jedno pravo, a tužiteljica u tužbi niti ne navodi osnovu po kojoj smatra da bi bila diskriminirana. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku.

    3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem odluka tuženika o unutarnjoj organizaciji uz odluke o izmjenama i dopunama (list 27-33 spisa), dopisa udruge B.a.b.e. od 19. srpnja 2019. (list 34-35 spisa), dopisa pravobraniteljice za ravnopravnost spolova (list 36- 37, 48-52 spisa), Očitovanja radnika ND od 13. rujna 2019. (list 38-43 spisa), dopisa tuženika (list 44-47, 105-106, 158, 208 spisa), ugovora o radu (list 53-58), opisa radnih mjesta (list 59-65 spisa), e-mail korespondencije (list 84-97, 101, 113, 138-157, 159-182, 270-278 spisa), fotografija (list 98-99, 115-118 spisa), pisma (list 100 spisa), dopisa tužiteljice (list 102-104, 107-112, 132-134 spisa), osobnih podataka radnika (list 114 spisa), dopisa Nezavisnog sindikata "Solidarnost" od 26. travnja 2018. (list 119-129 spisa), Zahtjeva za zaštitu prava tužiteljice (list 130-131 spisa), Pritužbe na rad povjerljivog savjetnika od 8. svibnja 2017. (list 135-137 spisa), medicinske dokumentacije (list 183-207, 209-237, 312 spisa), izvješća REGOS-a (list 238-245 spisa), natječaja za radna mjesta (list 246-247 spisa), izvatka iz Kolektivnog ugovora za radnike tuženika (list 248-250 spisa), Zahtjeva za zaštitu dostojanstva od 23. siječnja 2017. (list 254-257 spisa), Zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 25. veljače 2020. (list 258-268 spisa), Odluke tuženika od 10. ožujka 2020. (list 269 spisa), Zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb od 19. lipnja 2020. (list 291-293 spisa), Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 2. ožujka 2022. (list 375-376 spisa), Zahtjeva za zaštitu prava od 22. ožujka 2022. (list 377-380 spisa), saslušani su svjedoci TD (list 324-326 spisa), UD (list 326-327 spisa), IDF (list 334-336 spisa), ND (list 336-338 spisa), GD (list 341-343 spisa), VD (list 343-344 spisa), JD (list 363-364 spisa), RD (list 364-365 spisa), ED (list 365-366 spisa), KD (list 394- 396 spisa), SD (list 399-401 spisa), tužiteljica ID (402-406 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji psihijatrici dr. Branki Vidrih (list 412-416, 446-448 spisa).

    4. Tužiteljica je na ročištu održanom 15. veljače 2023. odustala od dokaznih prijedloga za saslušanje svjedoka BD, LD i HD, podneskom od 28. veljače 2023. je odustala od dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka ZD, a podneskom od 17. srpnja 2025. od provođenja grafološkog vještačenja. Slijedom navedenog, sud predmetne dokaze nije izvodio.

    5. Temeljem tako provedenog postupka, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjevi tužiteljice nisu osnovani.

    6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje diskriminacije na radnom mjestu kod tuženika u razdoblju od 28. ožujka 2011. do 2. ožujka 2022., naloga tuženiku za zaštitu dostojanstva tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da se tužiteljici osiguraju uvjeti rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju te naloga tuženiku za isplatu iznosa od 10.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate. Tužiteljica je postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica kod tuženika diskriminirana i uznemiravana, naloga tuženiku da zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla na način da tužiteljici osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju te naloga tuženiku za isplatu iznosa od 10.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe do isplate.

    7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika u razdoblju od 28. ožujka 2011. do 30. rujna 2013. na radnom mjestu viši suradnik u organizacijskoj jedinici Odjel za opće poslove, Služba za podršku poslovnom sustavu, od 1. listopada 2013. do 31. svibnja 2014. na radnom mjestu viši suradnik u organizacijskoj jedinici Odjel pisarnice, Služba za podršku poslovnom sustavu, od 1. lipnja 2014. do 5. lipnja 2016. na radnom mjestu suradnik za operativne poslove primitka osnova za plaćanje u Odjelu pisarnice, Služba općih poslova, a od 6. lipnja 2016. do prestanka Ugovora o radu na radnom mjestu koordinatora poslova- suradnika u organizacijskoj jedinici Odjel za opće poslove, Služba općih poslova.

    8. Sporno je u ovom predmetu je li tužiteljica radnjama radnika tuženika diskriminirana i uznemiravana na temelju spola, obrazovanja i zdravstvenog stanja te je li spolno uznemiravana od strane radnika ND.

    9. Odredbom članka 1. stavka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj: 85/08 i 112/12; dalje: ZSD) propisano je da se diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. citiranog članka (rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije).

    10. Odredbom članka 3. stavka 1. ZSD propisano je da je uznemiravanje svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Stavkom 2. citiranog članka propisano je da je spolno uznemiravanje svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

    11. Odredbom članka 7. stavka 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14; dalje: ZR) propisano je da je poslodavac dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti sa Zakonom o radu i posebnim zakonima.

    12. Budući da tužiteljica u tužbi navodi da je bila izložena ponašanjima, radnjama i izjavama radnika tuženika u duljem razdoblju (od 2014. do 2022.), iz čega bi proizlazilo da tužiteljica smatra da je bila žrtva višestruke, produljene diskriminacije koja nije prestala ni u trenutku podnošenja tužbe, ocjena je ovog suda da je prigovor zastare tuženika neosnovan, na temelju odredbe članka 139. ZR.

    13. Iz dopisa pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 11. studenog 2019. u bitnome proizlazi da ista u konkretnom slučaju nije našla dovoljno elemenata za utvrđenje spolne diskriminacije iz članka 8. Zakona o ravnopravnosti spolova ("Narodne novine" broj: 82/08 i 69/17), već da je tužiteljičino nezadovoljstvo uvjetima i organizacijom rada počelo prije nego je ona bila izložena bilo kakvoj diskriminaciji.

    14. Iz iskaza tužiteljice ID u bitnome proizlazi da ima višu stručnu spremu ekonomske struke, da je kod tuženika bila zaposlena od 28. ožujka 2011. do 4. ožujka 2022. kada joj je radni odnos prestao odlukom o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem, da je u početku svog radnog odnosa kod tuženika radila na poslovima predstečajne nagodbe i bila praktično u funkciji voditelja, da su se početkom 2014. promijenile njene nadređene osobe (voditelj UD i direktor ND) koji su je odlučili premjestiti iz njene dotadašnje sobe na vanjski pult koji se nalazio unutar platoa tuženika, da je i dalje obavljala poslove koje je obavljala dok je bila smještena u sobi, da se na takve uvjete rada požalila UD koji joj je rekao da se javi ND, što je ona i učinila i iznijela mu problematiku te tražila sobu za rad, da kada je kontaktirala ND on joj se neprimjereno obraćao na način da joj je rekao: "O, pa čime ja to zaslužujem takvu čast da me Vi nazovete", da joj je ND već ranije znao govoriti da dobro izgleda i da ima dobru odjeću što je smatrala benignim i nije joj smetalo, da je ND zvala nekoliko puta, ali on s njom nije želio razgovarati o poslu, da je ND radio na lokaciji Vrtni put 3, ali je često dolazio na lokaciju u Vukovarskoj 70, da bi joj se tada napadno udvarao govoreći joj da on s njom ne želi razgovarati o poslu, nego o ljubavi jer je ona samo za ljubav stvorena, da kad bi bila njegova da bi samo uživala i ništa ne bi radila, da je u takvim prilikama uvijek pokušavala skretati temu na posao, ali joj to nije uspijevalo, da je pred njom napisao pismo u kojem navodi da su njegovi grijesi veliki, ali da obećaje da će je voditi na mjesto koje ona odabere i ispunjavati njene želje do ispunjenja, da je cijela ta komunikacija išla u smjeru da kada ona uspostavi privatni odnos intimnije vrste s njim da će on riješiti njen problem, da je čula kada bi ND razgovarao na mobitel s drugim direktorima da je nju nazivao plavušom što je bilo učestalo i počelo ju je smetati, da joj se jednom prilikom, kada mu se požalila da je umorna na kraju radnog vremena, vrlo vulgarno obratio govoreći joj da tko nju može izmoriti, da bi prije ona njih nekoliko izmorila, da je nakon toga napisala pismo predsjednici Uprave FD i opisala joj čitavu situaciju, ali nije išla u detalje vezano za uznemiravanje, više se orijentirala na poslovnu situaciju, da je od predsjednice Uprave tražila da je premjesti na neki drugi odjel, da je FD to prenijela ND koji joj je isto popodne došao na pult i rekao da to što je započela će vidjeti kako će završiti, da nakon toga radnici kod tuženika više nisu željeli razgovarati s njom i to je bio početak izolacije, da je od predsjednice Uprave dobila odgovor da ona te probleme ne može riješiti, da oštro osuđuje bilo kakvo uznemiravanje i da će joj se obratiti etička povjerenica OD, koja joj se javila, saslušala je i rekla da su upozorili ND, da je ND takav, da voli žene i da će sada prestati jer su ga upozorili, da je to bilo u ožujku 2015. i da je tad uznemiravanje od strane ČD prestalo, ali njeni poslovni problemi se nisu riješili jer je i dalje sjedila za pultom, da je UD smijenjen, a ŠD koja je došla na njegovo mjesto nije rješavala njen problem sjedenja, da joj je ŠD **.**.2015. rekla da će je vratiti na lokaciju Vrtni put 3 s čime se ona nije slagala jer je željela nastaviti raditi na projektu predstečajnih nagodbi koji se na predmetnoj lokaciji nije radio, da je iskazala svoje nezadovoljstvo glede tog premještaja, ali ŠD ju je svejedno odlučila premjestiti, da ni na lokaciji Vrtni put 3 nije imala sobu za rad, već je smještena za pult da prima stranke koje su donosile dokumentaciju, da joj nije smetalo što radi na pultu, ali je bila jako povrijeđena jer ŠD nije riješila njen problem, da uvjeti na lokaciji Vrtni put 3 nisu bili nimalo bolji, da te godine nitko do djelatnika tuženika nije sjedio na pultu i obavljao informativne poslove, da je to uslijedilo tek nakon par godina nakon toga, da je na toj lokaciji viđala ND koji je radio u zgradi preko puta, ali joj se on više nije obraćao, nije je diskriminirao niti uznemiravao, da je tamo bila jako povrijeđena jer nije obavljala poslove vezane za predstečajnu nagodbu, već poslove koji po njenom mišljenju nisu odgovarali njenoj stručnoj spremi, već srednjoj stručnoj spremi (primanje dokumenata i skeniranje), da je tada počela osjećati određene psihičke probleme, postala je preosjetljiva, nosila je poslovnu problematiku kući, postala je asocijalna pa se obratila psihijatru, da je nakon toga 2015. pitala ŠD može li ići raditi na lokaciju Šoštarićeva 2, čemu je ŠD udovoljila, da je tamo dobila sobu u kojoj je radilo nekoliko djelatnika i nije radila na vanjskom pultu, ali je i dalje radila sa strankama, da s navedenim nije bila zadovoljna, ponovno je bila povrijeđena, sjedila je kao sardina zbog skučenog prostora i premalog stola, da je dobila dijagnozu teniskog lakta jer je morala skenirati dokumentaciju u skučenom prostoru, da ju je početkom 2016. kontaktirala GD, koju je kontaktirala sindikalna povjerenica RD, i pozvala na sastanak na kojem je bio prisutan i ND na kojem sastanku su joj rekli da se na lokaciji Vukovarska 70 radi jedan veliki pult i da ako želi, može tamo raditi i davati informacije strankama o novim proizvodima tuženika, a da dok se taj pult ne izradi, da može raditi na porti na ulazu u Vukovarskoj 70, što je ona prihvatila jer više nije željela raditi na malom stoliću u Šoštarićevoj 2 i da se makne od ŠD, da je svojevoljno otišla raditi na pult i uglavnom je davala iskaznice poljoprivrednicima, da je tamo radila jednostavnije poslove, da je često pitala kada će krenuti novi posao, da je mislila da će na porti raditi mjesec-dva, a radila je dvije godine, da se u tom razdoblju jako sramila što radi jednostavnije poslove, da je tijekom 2017. zadobila ozljedu na radu i bila dva-tri mjeseca privremeno nesposobna za rad, da se obratila sindikatu i udruzi za mobing jer više nije mogla sjediti na porti radeći poslove koji ne odgovaraju njenoj stručnoj spremi i nisu sukladni njenom ugovoru o radu, da su je nakon toga ponovno pozvali na sastanak ND i GD koji su joj rekli da će odsad raditi u jednoj velikoj sobi s više djelatnika i to poslove koji odgovaraju njenoj stručnoj spremi, da je potom bila prebačena na te poslove, ali nije dobila poslove i aplikaciju koju su joj obećali, da je ponovno radila poslove koji ne odgovaraju njenoj stručnoj spremi i daleko su jednostavniji, da joj je rečeno da ide uređivati staru arhivu i popisivati stare prašnjave registratore, što je radila do kraja 2018., da je obavljajući taj posao dobila upalu tetiva, psihički nije bila dobro, osjećala se užasno poniženo i degradirano, da u razdoblju od 2019. do 2021. više nije obavljala poslove u arhivi, već je obavljala popis pošte u sobi, ali ni s tim nije bila zadovoljna, da se našla u izolaciji, da je u cijelom razdoblju imala jednaka materijalna prava sukladno svom ugovoru o radu, da joj se ona nisu ni povećavala, ni smanjivala, da nije napredovala, dok drugi jesu, da joj loša ocjena nije utjecala na plaću.

    15. Sud je povjerovao iskazu tužiteljice u dijelu u kojem iznosi kronologiju događaja te u dijelovima u kojima navodi da je dobrovoljno prihvatila obavljanje većine poslova koji su joj u utuženom razdoblju ponuđeni od strane nadređenih osoba budući da je navedeno u suglasnosti s iskazima neposredno i posredno nadređenih osoba tužiteljici, kojim iskazima je sud povjerovao.

    16. Sud nije povjerovao iskazu tužiteljice u dijelu u kojem navodi da ju je ND spolno uznemiravao navodeći njegove navodne radnje, ponašanja i izjave budući da isto, iako tužiteljica u tužbi navodi da je činjeno pred drugim radnicima, ne proizlazi iz iskaza niti jednog saslušanog svjedoka niti iz materijalne dokumentacije koja je priložena spisu. Napominje se da je svjedok ND u svom iskazu opovrgnuo da bi napisao pismo tužiteljici (list 100 spisa), kojem iskazu je sud povjerovao, a tužiteljica nije tijekom postupka dokazala suprotno.

    17. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica bila zadovoljna svojim poslom na projektu predstečajnih nagodbi na kojem je praktično imala status voditeljice i radila u posebnoj prostoriji, da je njeno nezadovoljstvo poslom i radnim uvjetima počelo tijekom 2014. kada su se promijenili njeni nadređeni i kada je bila premještena na vanjski pult na platou tuženika, da je u tom razdoblju počela iskazivati svoje nezadovoljstvo radnim uvjetima svojim nadređenima pa je tako posredno nadređenom DD usmenim putem izrazila nezadovoljstvo svojim radnim mjestom, zadacima koje je izvršavala i općenito niskom plaćom te nezadovoljstvo i lošu komunikaciju sa svojom neposredno nadređenom voditeljicom GD i ND, da je o potonjem TD razgovarao sa GD i ND koji su ga obavijestili da tužiteljica obavlja radne zadatke koji se obavljaju na odjelu u kojem radi i da joj ne mogu promijeniti radne zadatke te su se obvezali da će poraditi na komunikaciji, da je tužiteljica VD izrazila svoje nezadovoljstvo radnim zadaćama i da bi željela obavljati odgovornije poslove, koji joj je onda ponudio posao koji je bio potreban u odjelu, da je kvaliteta izvršavanja radnih zadataka tužiteljice, koja se kontrolira na dnevnoj bazi, bila prilično loša, da je tužiteljica imala dosta grešaka u radu o kojima je bila obaviještena, ali nije došlo do poboljšanja kvalitete njenog rada, da je tužiteljica cijelo vrijeme rada kod tuženika obavljala poslove svog radnog mjesta koji odgovaraju njenoj stručnoj spremi i sposobnostima, da su nadređene osobe pronalazile druga radna mjesta tužiteljici kada bi ona izrazila svoje nezadovoljstvo trenutačnim radnim mjestom, koja radna mjesta je onda ona katkad prihvaćala (npr. rad na pultu u Vukovarskoj 70), a katkad ne (npr. obavljanje poslova vezano za izdavanje digitalnih certifikata), da je na lokaciju Vrtni put 3 bila premještena zbog bolje organizacije posla po odluci tada neposredno nadređene IDF te da tom prilikom nije bila jedina premještena djelatnica, da je inače premještaj radnika na druge lokacije kod tuženika bio uobičajen, da je tužiteljica na vlastitu inicijativu premještena s lokacije Vrtni put 3 na lokaciju Šoštarićeva 2 te da je IDF prije premještaja zajedno s tužiteljicom otišla na lokaciju u Šoštarićevoj 2 kako bi tužiteljica mogla pregledati prostor i vidjeti hoće li joj odgovarati, što inače nije bila uobičajena praksa prilikom premještaja radnika, da je tužiteljica tom prilikom rekla da će joj prostor odgovarati i da se želi preseliti, da je tužiteljica sa sve tri lokacije (Vukovarska 70, Vrtni put 3 i Šoštarićeva 2) e-mailovima tražila primjerenije uvjete rada svaki put zbog nekog drugog razloga (npr. ploča s obavijesti o lokaciji i radnom vremenu je premala, nije mogla primati upute za rad pa je zbog toga radila greške u radu, nekolegijalnost kolega, prostor joj nije odgovarao jer je bio malen i skučen), da se svaki put pokušalo naći rješenje, da je tužiteljica u svom radu radila stalne greške i radila mimo uputa nadređenih osoba, da je tužiteljica od strane IDF bila ocjenjena srednjom ocjenom (odgovarajuće) prema kriterijima predviđenih aplikacijom (realizacija postavljenih ciljeva za svakog radnika pojedinačno i kompetencija osobe) jer je njen posao bio kvantitativan (broj skeniranih dokumenata i broj grešaka), a njeni rezultati su bili odgovarajući, da radno mjesto na otvorenom pultu koji se nalazio na lokaciji u Vukovarskoj 70, bio klimatiziran i ograđen pleksiglasom, odgovara stručnoj spremi koju ima tužiteljica, da je tužiteljici pokazano to radno mjesto i da je tužiteljica na istom pristala raditi, da tužiteljica nikada nije bila stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike, da nitko od drugih radnika osim portira i studenata nije radio na info pultu, ali tužiteljica je pristala raditi taj posao, da je tužiteljica, nakon što se požalila tadašnjoj voditeljici GD da je nezadovoljna radom na info pultu, prebačena na prvi kat na uredski posao, da je u početku rada na tom uredskom poslu imala samo osnovnu aplikaciju za rad, u kojoj joj je kolegica pokazala kako se radi, i u toj aplikaciji je dosta griješila pa zbog toga nije imala druge aplikacije za rad, da je te poslove obavljala samo dva mjeseca nakon čega je prebačena na druge poslove na kojima nisu bile potrebne predmetne aplikacije, da se tužiteljičin odnos s voditeljicom GD varirao ovisno o raspoloženju tužiteljice pa se tužiteljica ili prijateljski ponašala prema voditeljici ili joj je prijetila tužbama, da se tužiteljica usmeno žalila RD, kao povjerljivom savjetniku, na uznemiravanje, ali nikada nije dokazala svoje navode na koju dužnost ju je svjedokinja RD upozorila, da nitko od saslušanih svjedoka nema saznanja da bi tužiteljica bila diskriminirana, uznemiravana, šikanirana ili spolno uznemiravana od bilo kojeg radnika tuženika, niti da bi joj se ND, koji joj nikada nije bio neposredno, već samo posredno nadređen, obraćao na neprimjeren način (npr. zvao je plavušom).

    18. Navedeno u bitnome proizlazi iz iskaza svjedoka TD, IDF, ND, GD, AD i RD kojima je sud u cijelosti povjerovao budući da su iskazivali uvjerljivo, životno, logično, koherentno i u bitnome u suglasnosti jedan s drugim. Navedeno također proizlazi i iz iskaza UD i JD u dijelovima koje je sud ocjenjivao te iz materijalne dokumentacije koja je priložena spisu (list 48-52, 59-64, 142 spisa).

    19. Sud je ocjenjivao iskaze svjedoka UD i JD u dijelu u kojem navode da nemaju saznanja da bi tužiteljica bila diskriminirana, degradirana, šikanirana od strane bilo kojeg radnika tuženika, te iskaz svjedoka UD u dijelu u kojem navodi da mu se tužiteljica nikada nije požalila na nedolično ponašanje drugih radnika ili ponašanje ND u razdoblju do 2015. kada je svjedok bilo nadređen tužiteljici. Sud je u navedenim dijelovima povjerovao iskazima svjedoka budući da su iskazivali uvjerljivo, koherentno te u suglasnosti s iskazima drugih svjedoka kojima je sud povjerovao. Budući da iz iskaza svjedoka UD proizlazi da nakon 2015. nije bilo nadređen tužiteljici jer je preseljen u drugi odjel pa nema saznanja o relevantnim činjenicama koje je potrebno utvrditi u ovom postupku, a svjedok JD nije imao saznanja o relevantnim činjenicama koje je bilo potrebno utvrditi u ovom postupku, sud nije ocjenjivao njihove iskaze u preostalom dijelu.

    20. Sud nije ocjenjivao iskaze svjedoka ED, bivšeg zaposlenika tuženika koji je u trenutku davanja iskaza vodio parnični postupak radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza danog od strane tuženika, CD, radnika tuženika u Sektoru informatike, te u pretežitom dijelu iskaz svjedoka SD, bivšeg zaposlenika tuženika, koji u bitnome navode da imaju saznanja da je tužiteljica bila diskriminirana jer je u jednom trenutku radila na porti na radnom mjestu portira i sjedila pored zaštitara po nalogu voditeljice GD, da na tom radnom mjestu nije imala nikakve uvjete za rad te da je bila seksualno uznemiravana od strane jednog kolege. Navedeni svjedoci iznose svoje mišljenje i pretpostavke o uvjetima rada, zdravstvenom stanju tužiteljice te ocjenu je li tužiteljica bila diskriminirana radnjama radnika tuženika, što donosi sud nakon provedenog postupka, a ne svjedoci koji nisu ni radili u istom odjelu kao i tužiteljica te zbog činjenice što navedeni svjedoci nemaju neposrednih saznanja o relevantnim činjenicama koje je bilo potrebno utvrditi u ovom postupku, već samo posrednih koje su saznali od same tužiteljice.

    21. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka SD u dijelu u kojem navodi da je često u prostoriji gdje je tužiteljica obavljala poslove predstečajne nagodbe viđao ND, koji je bio šef i nadređen tužiteljici, pa zaključuje da je on nešto činio tužiteljici što nije bilo uredu jer iz iskaza svjedoka ND, kojem je sud u cijelosti povjerovao, proizlazi da isti nije imao mnogo kontakata s tužiteljicom, nije joj bio neposredno nadređen, a niti je radio na istoj lokaciji, odnosno u istoj zgradi na lokaciji na kojoj je radila tužiteljica. Svjedoci ne svjedoče o svojim zaključcima, već iskazuju o relevantnim činjenicama koje je potrebno utvrditi tijekom postupka. Navedeni svjedok nije nikada čuo da bi ND diskriminirao ili uznemiravao tužiteljicu, već to samo zaključuje. Također se navodi da iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da se nije slagao s ND jer " ND pet godina prije njegove mirovine nije nikada došao na njegovo radno mjesto da ga pita što radi i sl." što upućuje na netrpeljivost prema ND i čini svjedoka nevjerodostojnim.

    22. Sud nije ocjenjivao nalaz i mišljenje sudske vještakinje Branke Vidrih od 18. prosinca 2024. budući da tijekom postupka nije bilo utvrđeno postojanje radnji i ponašanja za koje tužiteljica tvrdi da predstavljaju diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

    23. Prema ocjeni ovog suda, iz iskaza tužiteljice prije svega proizlazi nezadovoljstvo zbog premještaja tijekom 2014. iz sobe na vanjski pult na platou u prostorijama tuženika koji je tužiteljica smatrala neodgovarajućim za svoje radno mjesto i isto pokušala promijeniti na način da je se premjesti u vlastitu sobu, što se nije dogodilo. Nakon toga iz iskaza tužiteljice i svjedoka proizlazi da je tužiteljica višekratno izražavala svoje nezadovoljstvo prije svega radnim uvjetima, a kasnije i radnim zadacima svim neposredno i posredno nadređenima, koji isto adresiraju u skladu s mogućnostima posla pa tako premještaju tužiteljicu na različite lokacije i različite poslove kod tuženika. Međutim, tužiteljica svim lokacijama i svim poslovima na kojima je radila, a koji prema ocjeni ovog suda ulaze u opis posla njenih radnih mjesta, pronalazi mane i nedostatke, o kojima obavještava svoje nadređene i traži promjene. Pritom se napominje da je na sve premještaje tužiteljica svojevoljno prethodno pristala. Tužiteljica također iznosi svoje nezadovoljstvo i trima voditeljima koji su joj bili neposredno nadređeni u utuženom razdoblju (UD, ĆD i GD) koji prema njenim navodima nisu "rješavali njen problem", iako je iz njihovih iskaza utvrđeno da su pokušali pronaći rješenje tužiteljičinih problema. Prema ocjeni ovog suda nije životno logično da niti jedno mjesto rada, niti jedna lokaciji i radni zadaci koje je tužiteljica obavljala u razdoblju od 2015. do 2022. nije bilo odgovarajuće njenoj stručnoj spremi i sposobnostima, a tužiteljica je prethodno na iste pristala. Tužiteljica u svom iskazu u nekoliko navrata navodi da je bila jako povrijeđena jer ne obavlja poslove predstečajne nagodbe, a zbog obavljanja svih ostalih poslova se osjećala potišteno, poniženo, posramljeno i sl. Iz navedenog je za zaključiti da tužiteljica smatra kako jedino gore navedeni poslovi odgovaraju njenoj stručnoj spremi i sposobnostima te da bi samo obavljajući njih bila zadovoljna na radnom mjestu, što nije moguće niti životno logično očekivati jer tužiteljica, kao i svi drugi radnici kod tuženika, ima dužnost obavljati i druge poslove u skladu s nalozima nadređenih i potrebama posla. Tijekom postupka je nadalje utvrđeno da je tužiteljica u svom radu imala mnogo grešaka, što proizlazi iz iskaza sva tri njena voditelja, da su je o greškama upozoravali, ali kvaliteta njenog posla se nije bitno promijenila, da je za rad dobivala potrebne upute koje često nije slijedila te da je imala na raspolaganju osnovnu aplikaciju u kojoj je često griješila pa nije bilo potrebe za drugim aplikacijama, da je bila ocjenjena odgovarajućom ocjenom koja je bila primjerena kvaliteti i kvantiteti njenog rada, da je bila upućivana na sve potrebne edukacije. Naposljetku se navodi da tijekom postupka nije bilo utvrđeno da je tužiteljičino radno mjesto bilo na prolazu, da info pult nije bilo odgovarajuće mjesto rada, da je radni stol na lokaciji u Šoštarićevoj 2 bio neodgovarajuće dimenzije jer potonje ne proizlazi iz dopisa Državnog inspektorata te da bi bila seksualno uznemiravana od strane ND jer isto nije utvrđeno iz iskaza niti jednog saslušanog svjedoka niti materijalne dokumentacije koja je priložena spisu.

    24. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog suda, tužiteljica tijekom postupka nije učinila vjerojatnim da je za vrijeme radnog odnosa kod tuženika bila stavljena u nepovoljniji položaj po osnovi spola, obrazovanja i zdravstvenog stanja na način da bi izvršavala poslove koji ne odgovaraju njenoj stručnoj spremi, iskustvu i ugovorima o radu koje je sklopila s tuženikom (da je samo printala i kopirala predmete, nosila registratore, skenirala dokumentaciju, primala osnove za plaćanje, izdavala propusnice za posjetitelje tuženika, odnosno obavljala portirski posao, otvarala poštu), da nije bila objektivno ocjenjivana, da nije bila upućivana na potrebne edukacije pa joj je na taj način onemogućen bilo kakav napredak, da nije dobila potrebne aplikacije i šifre potrebne za rad (za rad SAP-u), da nije dobila nikakve upute za obavljanje radnih zadataka, da joj je radno mjesto bilo na prolazu, da je radila na info pultu te na ulazu u poslovne prostorije tuženika kao portir, da joj je radni stol bio minimalnih dimenzija na kojem je fizički nemoguće bilo obavljati radne zadatke te da je bila seksualno uznemiravana od nadređenog radnika ND budući da navedeno ne proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka kojima je sud povjerovao niti iz materijalne dokumentacije koja je priložena spisu.

    25. Budući da je tijekom postupka utvrđeno da ne postoje ponašanja, radnje i izjave za koja tužiteljica tvrdi da predstavljaju diskriminaciju, uznemiravanje i spolno uznemiravanje pa samim time niti uzročno-posljedična veza između ponašanja suradnika i nadređenih tužiteljici i njenih zdravstvenih tegoba, ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za odštetnu odgovornost tuženika, kao poslodavca tužiteljice, te da nije osnovan zahtjev tužiteljice za nalogom tuženiku da zaštiti dostojanstvo tužiteljice za vrijeme obavljanja posla tako da joj osigura uvjete rada u kojima neće biti izložena diskriminaciji, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju.

    26. Ostali priloženi dokazi nisu posebno ocijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

    27. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP i članka 155. stavka 1. ZPP, a trošak je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora od 10.000,00 EUR.

    28. Tuženiku je dosuđen trošak sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 6. srpnja 2020. (kojim se očituje na dokaze dostavljene od strane tužiteljice koje nije dostavila uz tužbu), od 18. rujna 2020. (kojim se očituje na navode tužiteljice), od 13. siječnja 2025. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještakinje), od 22. kolovoza 2025. (kojim se očituje na preinačenu tužbu) od 5x100 bodova (Tbr. 8/1), pristupa na ročišta održana 8. veljače 2021., 2. lipnja 2021., 22. listopada 2021., 4. svibnja 2022., 15. veljače 2023., 6. veljače 2024., 26. studenog 2024., 15. srpnja 2025. i 5. rujna 2025. od 9x100 bodova (Tbr. 9/1) te pristupa na ročište održano 9. studenog 2022. od 50 bodova (Tbr. 9/5), što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54 u vezi Tbr. 52/3) i uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46), ukupno iznosi 3.625,00 EUR.

    29. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava podnesaka od 23. veljače 2023. (kojim iznosi analizu provedenih dokaza), od 5. veljače 2025. i od 24. srpnja 2025. (kojima ponavlja već iznesene navode) budući da isti, na temelju odredbe članka 155. stavka 1. ZPP, nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka. Tuženiku, također, nije dosuđen trošak po osnovi sudske pristojbe "prema određenju suda" budući da ista nije zatražena u određenom iznosu, na temelju odredbe članka 164. stavka 2. ZPP.

    30. Zahtjev tužiteljice na naknadu troška postupka u ukupnom iznosu od 6.391,59 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate i troškova po odluci suda/sudska pristojba u neodređenom iznosu, odbijen je kao neosnovan, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP i odredbe članka 164. stavka 2. ZPP.

    31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Zagrebu 20. listopada 2025.

    Sutkinja

    Mateja Cvitić Gašparac

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pisano, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP).

    DNA:

    1. Tužiteljici po pun.

    2. Tuženiku po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.