REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-885/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika AUTO NEVEN d.o.o., Rakov Potok, Samoborska cesta 52, OIB: 37049719486, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. rujna 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja DG, odvjetničke vježbenice i LG, vlasnika i direktora tuženika, te presude javno objavljene dana 20. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku AUTO NEVEN d.o.o., Rakov Potok, Samoborska cesta 52, OIB: 37049719486, isplatiti tužitelju FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.600,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 30.studeni 2023., te iznos od 250,00 eura sa zateznom kamatom od 20. listopada 2025. do isplate i to po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godina dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatom iznosa od 900,00 eura kao neosnovan, te zateznih kamata na iznos od 250,00 eura tekućim od 30.studeni 2023. do 19. listopada 2025. kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku, naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.875,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 13.6.2022., oko 12,00 sati, u Bratislavi, Republika Slovačka u krugu mljekare RAJO s.r.o. na adresi [adresa], 823 55, tužitelj ozlijeđen kao vozač kamiona, odnosno radnik tuženika na način da je sjedio u kamionu i čekao utovar kada je drugi kamion udario u kabinu kamiona u kojem se tada nalazio. Tužitelju je ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda trpio je fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njegove opće životne i radne sposobnosti te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

Sukladno stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. odluka poslovni broj Rev-1291/11 od 14.4.2015.g.) sa stajališta profesionalnog vozača za poslodavca prometna nesreća predstavlja profesionalni rizik te za štetu koju radnik pretrpi nastupom tog rizika odgovara poslodavac.

Naime, u obavljanju posla profesionalnog vozača, vozači po prirodi svoga posla dolaze u situacije u kojima im je život ugrožen na cesti radi raznih uzroka što spada u profesionalni rizik takovog posla, a za koji rizik odgovara poslodavac. Stoga konkretna situacija uslijed koje je stradao tužitelj kao profesionalni vozač predstavlja profesionalni rizik za čiju štetu odgovara poslodavac radi čega tužitelj od istoga potražuje naknadu štete u skladu s odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, a obzirom da tuženik u trenutku štetnog događaja nije imao sklopljenu policu osiguranja kojom bi bili osigurani radnici.

Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj uređuje tužbeni zahtjev te potražuje na ime naknade imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke boli iznos od

1.400,00 eura

- za pretrpljeni strah iznos od

1.000,00 eura

- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.100,00 eura

- za tuđu pomoć i njegu iznos od

250,00 eura

sveukupno 3.750,00 eura sa zateznom kamatom te troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamata od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da se radi o klasičnoj prometnoj nesreći i ističe isključivu odgovornost tužitelja za to što je u vrijeme nastanka nesreće bio u kabini kamiona, a tamo se nije smio nalaziti. Naime, tužitelj je trebao parkirati kamion i čekati utovar izvan kamiona. Policija nije htjela izaći na mjesto događaja obzirom da se nezgoda desila unutar kruga firme i vozilo je bilo parkirano. Navodi da je on kao poslodavac isposlovao tužitelju da se ova nezgoda tretira kao povreda na radu iako tužitelj nije dostavio nikakvu dokumentaciju, a isplaćivano mu je 100% bolovanja. Tuženik je kao poslodavac osiguran kod Euroherc osiguranja d.d.. Predlaže da se kao umješač pozove Euroherc osiguranje d.d.

Slijedom svega navedenog predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu, mail poruke, medicinsku dokumentaciju, Odštetni zahtjev, Odgovor na odštetni zahtjev, Prigovor, izvršen je uvid u presliku spisa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje evidencijskog broja 21291306228/2023, proveo je medicinsko vještačenje po dr. Miljenku Franiću, te izvršio uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Iz navoda parničnih stranaka iznesenih u tužbi, odgovoru na tužbu, te u daljnjem tijeku postupka razvidno je da je između istih nesporno da je tužitelj kao radnik tuženika ozlijeđen na radu.

6. Sporno je između stranaka osnov, visina štete i odgovornost za nastanak štete.

7. U tijeku postupka pozvan je kao umješač Euroherc osiguranje d.d. rješenjem od 12.12.2024. no isti se nije očitovao o stupanju u parnicu.

8. Uvidom u predmet HZZO-a Klasa:502-03/24-02/47, Urbroj:338-21-02-02-24-2 sud je utvrdio da istom prileži prijava ozljede na radu, medicinska dokumentacija,, putni nalog i izvješće o nezgodi.

9. Iz prijave ozljede na radu utvrđeno je da se ozljeda desila u krugu tvornice Rajo u Bratislavi,da je u vrijeme nastanka ozljede tužite sjedio teretnom vozilu, a da je tom prilikom ga udarila prikolica drugog teretnog vozila. Utvrđeno je da je sudar radnika sa predmetima razlog nastanka ozljeđivanja.

10. Prigovor tuženika da je tužitelj trebao biti izvan kamiona i čekati istovar robe, je neosnovan, jer je nesporno da se događaj desio na mjestu gdje je tužitelj po putnom nalogu parkirao vozilo, a da je u njegovo vozilo udarila prikolica drugog vozila i to za vrijeme njegovog radnog vremena i obavljanja poslova radnog mjesta. Tuženik nije pružio nikakve dokaze u prilog svojoj tvrdnji da je tužitelj trebao čekati istovar robe izvan kamiona, te je navedeni prigovor ocijenjen kao paušalan i usmjeren na izbjegavanje odgovornosti.

11. Navedena šteta je nastala u procesu rada i predstavlja štetu na radu i u vezi s radom, a temeljem odredba članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 38/95, 54/95, 65/96, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05, 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 127/17 i 98/19 u daljnjem tekstu: ZR) kojom je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi takvu štetu po općim propisima obveznog prava, kao i članka 25. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) kojim je propisno da poslodavac odgovara radniku po načelu objektivne odgovornosti, a koje se može osloboditi ili ograničiti ako se radi o događajima nastalih zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati.

12. Štetni događaj se desio u obavljanju posla profesionalnog vozača , a vozači po prirodi svog posla dolaze u situaciju u kojima im je zdravlje i život ugrožen za vrijeme obavljanja poslova profesionalnog vozača, što predstavlja profesionalni rizik takvog posla, a za koju rizik odgovara poslodavac. Poslodavac nije dokazao da je tužitelj odgovoran za nastali štetni događaj for stoga nije niti dokazao osnove za oslobođenje od odgovornosti, pa je dužan naknaditi štetu koje je tužitelju nastala uslijed ovog događaja.

13. Radi utvrđivanja visine potraživanja sud je proveo medicinsko vještačenje po dr. Miljenku Franiću, vještaku za ortopediju i traumatologiju, iz čijeg nalaza i mišljenja od 7.lipnja 2025. proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio istegnuće vratne paravertebralne muskulature.

Nakon završenog liječenja kod tužitelja zaostaju povremeni bolovi u vratnoj kralježnici u smislu ukočenosti, napete paravertebralna muskulatura te trapezijusi. Bolne i ograničene kretnje vratne kralježnice slabijeg stupnja.

Svoj nalaz i mišljenje temelji na kompletnoj medicinskoj dokumentaciji koju je ranije citirao i na temelju kliničkog pregleda koji je obavio za potrebe izrade vještva. Navedena ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju su uzročno- posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem.

Mišljenja je da se zdravstveno stanje tužitelja u svezi štetnog događaja s ortopedsko traumatološkog stajališta stabiliziralo 2.1.2023., a uzevši u obzir karakter zadobivene ozljede te priloženu medicinsku dokumentaciju.

Trajne posljedice nakon navedene ozljede vratne kralježnice zaostaju u visini od 1% kao posljedica ovog štetnog događaja.

Strah: tzv. primarni strah koji se javio u samoj situaciji životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica jačeg intenziteta je bio prisutan 2 dan, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta 20 dana.

Bol jakog intenziteta imao je 3 dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta još naredna 25 dana.

Tuđa pomoć i njega: kod kućnih poslova, održavanja osobne higijene te odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju bila je potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana te 1 sat kroz 30 dana liječenja.

Naruženje nije zaostalo.

14. Na nalaz i mišljenje vještaka nije bilo prigovora, a sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje, jer se radi o stalnom sudskom vještaku, nalaz i mišljenje su logični, argumentirani i izrađeni u skladu sa pravilima struke.

15. Imajući u vidu utvrđene relevantne okolnosti u smislu odredbe članka 1100. stavak 2. ZOO-a, obzirom da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti te da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, po ocjeni ovog suda primjerena naknada za pretrpljene fizičke bolove iznosi 1.100,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 900,00 eura, smanjenje životne aktivnosti iznos od 600,00 eura, ukupno 2.600,00 eura.

16. Temeljem članka 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu, a obzirom na opseg potrebne tuđe pomoći njege u vezi štetnog događaja, pa je za 50 sati dosuđeno 250,00 eura. ( 1 sat=5,00 eura).

Naime, tužitelju je tuđa pomoć i njega pružana od strane obitelji, što su stranke učinile nespornim, stoga je sud dosudio navedeni iznos sa kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno 20.10.2025. sukladno odredbi članka 1089. ZOO-a, a visina i okolnosti su utvrđene danom donošenja presude. Neimovinska šteta dosuđena je sa kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva , a to je 30.11.2023. od saznanja tuženika o opsegu štete. Stoga je valjalo odbiti tužitelja sa iznosom od 900,00 eura i tijekom kamata na iznos od 250,00 eura od 30.11.2023. do 19.10.2025. kao neosnovanim.

17. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi članka 154. stavak 4. u vezi članka 155. ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a sukladno troškovniku tužitelja. Tužitelj samo u neznatnom dijelu nije uspio u sporu u visini i pogledu tijeka kamate, ali zbog nisu nastali posebni troškovi.

Tužitelju je priznata nagrada za sastav odštetnog zahtjeva od 100 bodova, tužbe u iznosu od 100 bodova(Tbr. 7/1), za zastupanje na ročištu od 12.12.2024., 06.03.2025.,24.09.2025. od po 100 bodova, podneska od 15.07.2025. od 100 bodova, ročišta za objavu od 50 bodova, ukupno 650 bodova ( 1 bod=2,00 eura Tbr. 50), ukupno 1.300,00 eura, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25%, uvećano za troškove vještačenja od 250,00 eura, sveukupno 1.875,00 eura.

Tužitelju nisu priznati podnesci od 06.09.2024. kojim predlaže sudu da zakaže raspravu, 20.01.2025. jer za podnošenje istog nije tražio odobrenje za podnošenje, a navode iz podneska je mogao istaknuti na ročištu, te podneska od 11.03.2025. kojim dostavlja uplatnicu, a navedeni podnesci nisu bili naloženi os strane suda niti potrebni za vođenje spora.

18. Tužitelj je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

19. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 20. listopada 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku