REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U KARLOVCU
PREKRŠAJNI ODJEL
Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac
Poslovni broj: Pp-967/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, Prekršajni odjel, po sucu Ljiljani Skale, po prijedlogu sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, uz sudjelovanje zapisničara Karoline Sestrić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RU, kojeg brani Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu, zbog prekršaja iz čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08 i 112/12), po optužnom prijedlogu PU karlovačke, Policijske postaje Ozalj KLASA: 211-07/25-5/7646, URBROJ: 511-05-10-25-1 od 26. ožujka 2025., nakon glavne rasprave završene 20. listopada 2025. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, 20. listopada 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik RU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i M r. Ž, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, SSS, monter centralnog grijanja, zaposlen u Rima term, oženjen, otac jednog djeteta, plaća oko 500,00 EUR, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
I. što je 11. siječnja 2022. oko 06,00 sati u [adresa], s ciljem prouzročenja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, svekrvi MU – ŽU rekao: "neka mi ono četničko pseto ne hoda tudaj!", a sve s namjerom da diskriminira MU po nacionalnom podrijetlu srpske nacionalnosti njezine majke BU rođene B, što je kod MU stvorilo neprijateljsko okruženje i uzrokovalo povredu dostojanstva,
II. čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije,
III. pa se
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 663,61 EUR (šestošezdesettrieuraišezdesetjedancent)
IV. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 – u daljnjem tekstu: PZ-a) okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
V. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je plaćena u cjelini.
VI. Na temelju čl.34.st.1. PZ-a, ako novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično, naplatit će se prisilno.
VII. Na temelju čl.181.t.5. PZ-a protiv okrivljenika
optužba se odbija
da bi 10. siječnja 2022. u 15,08 sati u [adresa], s ciljem prouzročenja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja opsovao MU koja je tom prilikom izlazila iz obiteljske kuće riječima: "Jebala mater svoju četničku, da ju jebala, moram zastavu staviti ovdje da ju gleda, četiri S", a sve s namjerom da diskriminira MU po nacionalnom podrijetlu srpske nacionalnosti njezine majke BU rođene B, što je kod MU stvorilo neprijateljsko okruženje i uzrokovalo povredu dostojanstva,
VIII. pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
IX. Na temelju čl.139.st.3. PZ-a okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.toč.2. i 3. PZ-a, i to u paušalnom iznosu od 20,00 EUR (dvadeseteura), kao i putni trošak za svjedoka ŽU u iznosu od 80,00 EUR (osamdeseteura) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, jer će se u suprotnom u smislu čl.152.st.4. PZ-a naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. PU karlovačka, Policijska postaja Ozalj podnijela je optužni prijedlog KLASA: 211-07/25-5/7646, URBROJ: 511-05-10-25-1 od 26. ožujka 2025., protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.
2. Glavna rasprava je održana budući da su bile ispunjene zakonske pretpostavke za održavanje iste. Okrivljenik pozvan na raspravi 21. srpnja 2025. da se očituje o optuženju i krivnji iskazao je da se ne smatra krivim i da ne želi iznositi svoju obranu.
3. Na glavnoj raspravi u dokaznom postupku provedeni su dokazi te su pročitani: obavijest na temelju čl.109a st.1.PZ-a (list 3 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 4 do 5 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje MU (list 6 do 8 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka PU (list 9 do 11 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽU (list 12 do 14 spisa), izvješće o počinjenom prekršaju (list 15 spisa), potvrda iz prekršajne evidencije (list 18 i 21 spisa), punomoć tužitelja za zastupanje (list 25 spisa), dopis upućen Kaznenom odjelu (list 30 spisa), punomoć braniteljice za zastupanje okrivljenika (list 31), presuda Općinskog suda u Karlovcu, Kazneni odjel, broj: K-180/2022-16 od 27. ožujka 2025. (list 32 do 36 spisa), presuda Županijskog suda u Osijeku od 11. srpnja 2025. (list 37 do 39 spisa).
4. U završnoj riječi braniteljica okrivljenika navela je da smatra da nema elemenata nikakvih diskriminatornih navoda budući je sama svjedokinja izjavila da je ona P i da nikakvog utjecaja na njezino emotivno i duševno stanje ne bi trebalo imati to što ju je netko eventualno nazvao četnikom jer četnik nije kategorija pokrivena ovim Zakonom već bi to, a u slučaju da je utvrđeno da je te riječi okrivljeni uputio oštećenoj, predstavljala uvredu u najgorem slučaju, a nikakvu diskriminaciju. To što je u Republici Hrvatskoj normalno pripadnike srpske nacionalnosti nazivati četnicima to ne znači da su oni zaista četnici, odnosno pripadnici paravojne skupine i riječ četnik ne može spadati u kategoriju koja na bilo koji način diskriminira bilo koga po nacionalnoj osnovi budući to nije riječ koja označava nacionalnu pripadnost.
5. Na temelju ovako provedenog postupka smatra se da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno. Ocjenjujući sve provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj iz čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije za koji se tereti pod t.I. izreke ove presude.
6. Odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog tužitelja da se reproducira DVD medij sa tonskim i video zapisom video nadzora od 10. siječnja 2022. jer se isti odnosi na događaj od 10. siječnja 2022. za koji je pravomoćnom presudom ovog suda broj: K- 180/2022-16 od 27. ožujka 2025. okrivljeni RU proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl.147.st.1. KZ/11.
7. Svjedokinja MU iskazala je da u odnosu na događaj od 10. siječnja 2022. može reći da je prethodno istoga dana već bila policija kod njih zbog remećenja javnog reda i mira, ali s njezine strane. Ona je tada izašla prošetati pse i vidjela je kako se okrivljenik i njegov bratić PU nešto podsmjehuju. Pojasnila je da je samo izašla iz kuće s namjerom da prošeta pse i tada se nalazila na stepeništu svoje kuće, a u tom trenutku okrivljenik i njegov bratić nalazili su se na zajedničkom putu između njihove kuće i njegove radione. Tada joj se okrivljenik obratio da je zaboravila reći policiji da je četničke krvi te joj je opsovao četničku mater riječima "jebala mater svoju četničku" i rekao joj da će staviti hrvatsku zastavu da ju gleda na što mu je ona odgovorila da slobodno stavi, može i tri, nakon toga joj je vikao "četiri s", na što mu je odgovorila da je baš pametan te se nastavio podrugljivo smijati, a ona je nakon toga otišla. Također je navela da okrivljenik nju konstantno vrijeđa na nacionalnoj osnovi jer joj je majka srpske nacionalnosti. Naziva ju četnikušom te joj čestita pravoslavni Božić, a i njenom svekru je opsovao njenu četničku mater. U odnosu na događaj od 11. siječnja 2022. iskazala je da ona o tome ne zna ništa, odnosno nije ništa čula, zna samo ono što joj je ŽU rekla jer tom događaju nije bila prisutna. Naime, ŽU joj je rekla kako je tom prilikom išla ložiti vatru te je tada prolazio okrivljenik do svog kombija i rekao joj da neka mu ono četničko pseto ne hoda tuda. Zbog ovakvih izjava od strane okrivljenika ona se osjeća poniženo, manje vrijednom, kao da je on od nje vredniji. Pojasnila je da je ona P i da nju stavljanje odnosno isticanje hrvatske zastave kao takvo ne smeta, ali njena majka je srpske nacionalnosti i nju je odgojila, ali nije četnik kako okrivljenik to stalno ističe i iz tog razloga nju to smeta i ponižava. Iskazala je da ona njega ne vrijeđa, iako bi imala za to razloga. Također je navela da je okrivljenik bio u ratu i da je to u redu, ona to poštuje, ali da njena majka nije kriva za to, nije ona započela rat, da nije u redu da njena djeca stalno slušaju takve izjave od okrivljenika o tome da je njena majka četnikinja i da nju vrijeđa na nacionalnoj osnovi i da ona njima mora objašnjavati tko je to četnik.
8. Svjedokinja ŽU iskazala je da je 10. siječnja 2022. neposredno prije tog događaja bio jedan incident i pozvana je policija. Kada je policija otišla ona je sišla u kotlovnicu i kada je poslije toga izašla iz kotlovnice kako bi otišla po drva za naložiti, vidjela je okrivljenika i njegovog bratića PU kako gledaju prema ulazu njihove kuće i nešto se smiju. Tada je čula okrivljenika kako govori "nisi rekla policiji da si četničke krvi" i kleo je mater četničku riječima "jebala majku svoju četničku, stavit ću zastavu pa ju gledaj". U tom trenutku se javila njena snaha i shvatila je da se obraća njoj. Ona mu je rekla da može staviti i tri, a ne samo jednu, na što su se okrivljenik i njegov bratić tome smijali. Također joj je rekao "četiri s", na što mu je ona odgovorila "a jesi pametan" i spustila se niz stepenice. Ona je u tom trenutku dok je okrivljenik izgovarao te riječi bila ispod stepeništa izvan kotlovnice. Kada se njena snaha MU spustila niz stepenice, otišla je prema ulazu u kuću s prednje strane, a svjedokinja se zatvorila i zaključala u kotlovnicu. Navela je kako njena snaha nije uopće znala gdje se svjedokinja nalazi i što je čula pa joj je svjedokinja kasnije u kući rekla kada joj je ona govorila što se dogodilo, da sve zna i da je sve čula. Na to joj je rekla da će ponovno pozvati policiju, ali sjeća se da policija tada nije mogla izaći na teren jer su imali neki smrtni slučaj. U odnosu na događaj od 11. siječnja 2022. svjedokinja je tada i ponovno, kao i prethodnog dana izlazila iz kotlovnice po drva za naložiti i kada je prolazila vidjela je okrivljenika koji je išao prema svom ulazu u radionu i rekao joj "neka mi ono četničko pseto ne hoda tudaj". Pojasnila je da kada govori četničko pseto okrivljenik misli na njenu snahu MU, jer na koga bi drugoga mislio. Ne zna zašto se okrivljenik njoj tako obraća tim ružnim riječima i ponaša se na takav način prema njoj, stalno ju vrijeđa govori joj da je četnikinja i kune joj četničku mater. Također je iskazala kako ne zna što je ona njemu skrivila da se on prema njoj tako ponaša. Njezina majka je podrijetlom s Korduna, ali ona već duže vrijeme živi u [adresa] u istom selu kao i oni.
9. Iz presude ovog suda broj: K-180/2022-16 od 27. ožujka 2025. proizlazi da je okrivljeni RU proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda iz čl.147.st.1. KZ/11 – uvredu, i to za događaj od 10. siječnja 2022. u vremenskom razdoblju od 15,08 do 15,09 sati kada je s ciljem da uvrijedi privatnog tužitelja MU istoj usmeno izgovorio riječi uvredljivog sadržaja, i to, između ostalog, "jebala mater svoju četničku, da je jebala (…) …čet'ri "es", čet'ri "es"…". Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Osijeku broj: Kž-278/2025-2 od 11. srpnja 2025. te je ista postala pravomoćna navedenog dana.
10. Navedenu materijalnu dokumentaciju sud ocjenjuje valjanom i objektivnom te ju u cijelosti prihvaća jer njezina vjerodostojnost tijekom postupka ničime nije dovedena u pitanje, radi se o pravomoćnim sudskim presudama.
11. Iskaze svjedokinja MU i ŽU sud je u cijelosti prihvatio, ocjenjujući ih vjerodostojnima jer su svjedokinje iskazivale jasno, detaljno, sigurno i uvjerljivo. Također, svjedokinje su iskazivale kao i u predsudskom postupku kada su ispitane, a njihovi iskazi u bitnome su suglasni. Nema razloga zašto bi one okrivljenika teretile da je izgovorio navedene riječi i time diskriminirao oštećenu MU, a da to nije učinio.
12. Iskaz svjedoka PU koji je ispitan u predsudskom postupku nije posebno reproduciran niti cijenjen jer je isti naveo kako se ne sjeća da je bio prisutan događaju od 10. siječnja 2022. i da je okrivljenik uputio psovke MU.
13. Odredbom čl.1.st.2. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da se diskriminacija u smislu ovoga zakona smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. istog članka (npr. nacionalnog ili socijalnog podrijetla), kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama, dok je stavkom 3. nadalje određeno da se diskriminacijom smatra i stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz st.1. tog članka.
14. Odredbom čl.25.st.1. navedenog Zakona propisano je da tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etičkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povredi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 30.000,00 kuna.
15. Prema tome, u ovom postupku nesporno je utvrđeno da je okrivljenik s ciljem prouzročenja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja, 11. siječnja 2022. oko 06,00 sati, svekrvi MU – ŽU izgovorio riječi: "neka mi ono četničko pseto ne hoda tudaj!", a misleći pri tome upravo na MU, i to s namjerom da istu diskriminira po nacionalnom podrijetlu srpske nacionalnosti njezine majke, a što je kod MU stvorilo neprijateljsko okruženje i uzrokovalo povredu dostojanstva. Naime, ovakve riječi pogodne su da prouzroče neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje za svjedokinju, ujedno oštećenu MU, koja je susjeda okrivljenika jer žive u neposrednoj blizini, a također, i to uzimajući u obzir njezin iskaz da se ona zbog ovakvih izjava okrivljenika osjeća poniženo i manje vrijedno, iste su i stvorile takvo neprijateljsko okruženje i uzrokovale povredu njezinog dostojanstva. Iako je oštećena MU navela kako je ona P, njezina majka je srpske nacionalnosti, a prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, radi se o osnovi za diskriminaciju po nacionalnom podrijetlu, pri čemu se zakonom štiti i osobu povezanu s njom rodbinskim ili drugim vezama, kao što je oštećena MU. Dakle, utvrđeno je da je okrivljenik predmetne zgode diskriminirao MU upravo po nacionalnom podrijetlu srpske nacionalnosti njezine majke. Izgovarajući riječi „četničko pseto“, misleći na oštećenu MU, diskriminirao ju je po podrijetlu srpske nacionalnosti jer je opće poznato da je na području Republike Hrvatske, kao i na ostalim područjima bivše Jugoslavije, riječ četnik pogrdan naziv za V. Iako se taj naziv ne bi smio poistovjećivati s pripadnicima srpske nacionalnosti, jer dakako da nisu svi V četnici, ostaje činjenica da se to, nažalost, u svakodnevnom, neslužbenom govoru na ovim područjima čini i da se isti upravo upotrebljava kada se pripadnike srpske nacionalnosti želi poniziti, uvrijediti, diskriminirati i prikazati u negativnom kontekstu. Iz navedenog, kao i iz iskaza oštećene MU, koja je navela da je okrivljenik konstantno vrijeđa na nacionalnoj osnovi, da ju naziva četnikušom, čestita joj pravoslavni Božić, psuje četničku mater, a što sve slušaju njezina djeca, kao i iz iskaza svjedokinje ŽU, koja je navela da okrivljenik oštećenu stalno vrijeđa, govoreći joj da je četnikinja te da joj kune četničku mater, jasno proizlazi njegova namjera da istu diskriminira po nacionalnoj osnovi, a s ciljem da prouzroči za nju neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje, a koje okruženje je kod nje i stvorio te povrijedio njezino dostojanstvo. Dodatno se ističe da čak i stavljanje u nepovoljniji položaj na temelju eventualne pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju, po predmetnom Zakonu predstavlja diskriminaciju.
16. Dakle, s obzirom na sve navedeno, utvrđeno je da je okrivljenik postupio suprotno čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te su se u njegovom djelu stekla sva bitna obilježja ovog prekršaja, kako je to opisano pod t.I. u izreci ove presude.
17. Na temelju čl.36. PZ-a pri određivanju kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, a određena je u granicama propisanim za počinjeni prekršaj na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja. Sud je kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da okrivljenik do sada nije kažnjavan za prekršaje iz sfere javnog reda i mira, što je utvrđeno iz potvrde iz prekršajne evidencije (list 18 spisa). Kao otegotno cijenio je stupanj krivnje, odnosno namjeru prilikom počinjenja ovog prekršaja. Stoga mu je za navedeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 663,61 EUR, nekadašnjih 5.000,00 kuna. Prema tome, ovaj sud smatra kako će se izrečenom novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja propisana čl.32. PZ-a, te da će ista utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini prekršaj. Također, ovakvom kaznom sud izražava društveni prijekor zbog ovog prekršaja i njome želi utjecati i na sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje. Naime, ovaj sud smatra potpuno neprihvatljivim da se bilo koga diskriminira po nacionalnoj osnovi i isto oštro osuđuje.
18. Ukoliko okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, sukladno čl.152.st.3. PZ-a smatrat će se da je u cijelosti plaćena.
19. U odnosu na odbijajući dio presude, valja navesti kako se okrivljeniku stavlja na teret isti prekršaj, a za događaj od 10. siječnja 2022. u 15,08 sati. Kako je u ovom postupku utvrđeno da je okrivljenik za isti događaj, koji se odvio u isto vrijeme, na istom mjestu te da se radi o istim riječima koje su upućene istoj osobi, oštećenoj MU, pravomoćnom presudom ovog suda broj K-180/2022-16 od 27. ožujka 2025., proglašen krivim za kazneno djelo protiv časti i ugleda, uvredu, to je sukladno čl.181.t.5. PZ-a optužba odbijena jer postoje okolnosti koje isključuju prekršajni progon. Naime, odredbom čl.10. PZ-a propisano je da ako je protiv počinitelja prekršaja započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj, ne može se za taj prekršaj pokrenuti prekršajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne može se dalje voditi.
20. Trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 EUR određen je prema trajanju i složenosti postupka, dok se trošak u iznosu od 80,00 EUR odnosi na putni trošak pristupa na sud svjedoka ŽU iz mjesta Mandre, koji trošak je okrivljenik dužan naknaditi u određenom roku jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
U Karlovcu 20. listopada 2025.
Zapisničar
Odluku izradila sudska savjetnica Karolina Sestrić,v.r.
Doris Horvat Gerić,v.r.
Sudac
Ljiljana Skale,v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana, nakon primitka presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu, pismeno u 2 istovjetna primjerka, poštom, preporučeno putem ovog Suda.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku
2. Branitelju okrivljenika
3. Tužitelju
4. Spis