Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj Psp 33/2022

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

    Dr. Ante Starčevića 23

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E NJ E

    Općinski sud u Dubrovniku po sucu toga suda Kate Ogresta Jović u pravnoj stvari tužitelja ČE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Bojan Lujak; DE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Bojan Lujak; ČEF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Bojan Lujak, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika DEF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Vanda Benz, odvjetnica u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 4. rujna 2025. dana 20. rujna 2025.

    r i j e š i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tuženik DEF, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljice ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], DE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČEF, OIB: [osobni identifikacijski broj], u njihovom posljednjem mirnom posjedu skalina(stepenica) obloženih crvenim pločicama, tarce i vrta koji se nalaze južno i jugozapadno od obiteljske kuće tužiteljica oznake ZGR. 3209 k. o. [katastarska općina] izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina](s.i.), to jest kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.), time što je dana 31. svibnja 2022., između 8:00 i 9:00, osobno i nalažući radnicima izrezao željeznu ogradu, bacio istu na stablo agruma, neovlašteno ušao u vrt, čupao biljke iz vrta, izrezao stabla lovora i šipka, uništio grm jasmina i biljke u vrtu te izgradio betonski zid:

    - preko dijela skalina (stepenica) obloženih crvenim pločicama dužine 232 cm, visine 105 cm do 117 cm, širine 15cm, oštetivši pri tome crvene pločice

    - preko tarace dužine 128 cm, visine 107 cm, širine 15 cm

    - preko zidića u vrtu (na kojem je stajala ograda tužiteljica) i vrta dužine 794 cm, visine 82 cm do 95 cm, širine 15 cm

    sve južno i jugozapadno od obiteljske kuće tužiteljica oznake zgr. 3209 k. o. [katastarska općina], kao što je prikazano na skici lica mjesta vještak Grmoljeza u ovom predmetu

    II. Nalaže se tuženiku uspostaviti posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja tako što će ukloniti pod t. I. izreke opisani betonski zid, te ponovno postaviti:

    - željeznu ogradu visine od 105 cm do 110 cm dužine 361,5 cm preko skalina (stepenica) obloženih crvenim pločicama i tarace, te popraviti oštećene crvene pločice na skalinama (stepenicama)

    - željeznu ogradu visine 112 cm i dužine 700 cm na zidiću u vrtu sve u roku od 15 /petnaest/ dana.

    III. Zabranjuje se tuženiku svako takvo i slično smetanje ubuduće, osobito rezati željeznu ogradu, zidati zid na skalinama (stepenicama) obloženim crvenim pločicama, taraci i zidiću u vrtu, te mu se ujedno zabranjuje ulaziti u vrt, na skaline obložene crvenim pločicama i taracu, sve južno i jugozapadno od obiteljske kuće tužiteljica oznake zgr. 3209 k. o. [katastarska općina] izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (s.i.) to jest kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (n.i.) kao što je prikazano na skici vjlica mjesta , vještak Grmoljeza u ovom predmetu.

    IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljicama troškove ovog postupka u iznosu od 1.618,50 EUR sa zateznim kamatama koje teku od donošenja odluke pa do isplate, a koje se obračunavaju za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, sve u roku 15 dana.

    O b r a z l o ž e n j e

    1.Tužitelji u tužbi tvrde da su u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice kat. čest. [katastarska čestica] i zgr. 3209 z. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], odnosno u katastru kao suposjednice istih čestica u posjedovnom listu br. 2499 oznake po novoj izmjeri kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Konkretne nekretnine u naravi predstavljaju njihovu obiteljsku kuću s okućnicom. Tuženik je pak u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], odnosno kao suposjednik istih u posjedovnom listu br. 2500 katastarske oznake po novoj izmjeri kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetne čestice su susjedne jedna drugoj.-Do prijepora između parničnih stranaka došlo je već 2016. godine kada je tuženik samovlasno započeo izvođenje radova da bi od istih odustao nakon zaprimanja dopisa punomoćnika prednika tužiteljica broj. 653-P od 24. kolovoza 2016. godine kojim je od njega zahtijevano da odmah prekine s radovima.U jutarnjim satima dana 5. svibnja 2022. godine, dok su se tužiteljice nalazile izvan kuće, tuženik je uz pomoć angažiranih radnika društva Beta Opus d.o.o. samovlasno ušao na dio nekretnine u zadnjem mirnom posjedu tužiteljica, južno i jugoistočno od obiteljske kuće tužiteljice, te izrezao željeznu ogradu visine od 105 cm do 110 cm dužine 361,5 cm, koja se tamo nalazila od 1960. -ti godina, kao i željezna vrata visine 100 cm i dužine 84 cm, nakon čega je na taraci i skalinima (stepenicama), obloženim crvenim pločama podigao zid. Tužiteljica ad.1. je je na navedeno smetanje posjeda reagirala istoga dana koristeći se zakonski dozvoljenim pravom na samopomoć i to na način da je srušila dio zida podignutog na njenome posjedu. Tuženik je dana 6. svibnja 2022. armirao ostatak zida podignutog dan ranije na posjedu tužiteljica, te se tužiteljica ad. 1. dana 7. svibnja 2022. ponovno poslužila pravom na samopomoć na način da je srušila i taj armirani zid koji se nalazio na njenome posjedu, da bi dana 15. svibnja 2022. postavila ponovno željeznu ogradu na mjesto gdje je i prije bila. U vezi svih ovih događaja ODO Dubrovnik je vodilo istraživanje pod brojem KP-DO-199/2022 te je nakon istoga rješenjem od 14. lipnja 2022. odbacilo kaznenu prijavu tuženika koju je podnio protiv tužiteljice ad. 1. i to s obrazloženjem kako se tužiteljica ad. 1. samo koristila svojim pravom na samopomoć. Tuženik je usprkos svemu navedenom dana 31. svibnja 2022., između 8:00 i 9:00 h, dok je tužiteljica ad.1 bila u Zagrebu radi poslovnog puta, ponovno samovlasno smetao posjed tužiteljica na način da je osobno i nalažući radnicima izrezao nanovo postavljenu ogradu, kao i ogradu postavljenu na zidiću u vrtu tužiteljica visine 112 cm te dužine 700 cm, pri tome devastirajući vrt, čupajući biljke iz vrta, režući stablo lovora i stablo šipka starosti 40tak godina, uništavajući grm jasmina, gazeći po biljkama u vrtu, bacivši ogradu na stablo agruma te zidajući betonski zid preko skalina obloženih crvenim pločicama, tarace i vrta tužiteljica. Razlog prijepora je po svemu sudeći uvjerenje tuženika da se dio skalina i vrta te preko njih položena ograda nalazi u granicama kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je u najmanju ruku upitno, dok mu u svakom slučaju ne daje za pravo samovlasno uzurpirati više desetljeća miran posjed tužiteljica. Radi navedenog traži donošenje odluke kao u izreci.

    2. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. U odnosu na navode iz točke

    3. tužbe, iako su u potpunosti irelevantni za ovaj spor, tuženik ističe da je točno da je do prijepora između parničnih stranaka došlo 2016. godine, međutim ne iz razloga kako to navode tužitelji, već iz razloga što je prvotužiteljica smetala posjed i pravo vlasništva tuženika. Opreza radi, tuženik ističe kako je 2016. godine, izvodio radove proširenja postojećih stepenica na svojoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u koju svrhu je angažirao građevinskog radnika. Važno je istaknuti da je prije samog početka radova, o planiranim radovima tuženik obavijestio prvotužiteljicu i pokojnog ĆE, , a s kojim radovima su se isti usuglasili. Za vrijeme izvođenja radova, a dok je tuženik bio na putu, zet treće tužiteljice na licu mjesta je prijetio radniku koji je izvodio radove, slijedom čega je isti prestao s radovima. Zbog prethodno navedenog, tuženik je predmetne radove, odnosno proširenje stepenica na svojoj nekretnini bio primoran dovršiti sam. Po okončanju predmetnih radova, prvotužiteljica je nekoliko puta rušila stepenice tuženika, a koje stepenice se nesporno nalaze na nekretnini u vlasništvu tuženika, a koju štetu je iznova popravljao tuženik. U odnosu na navode iz točke 4. tužbe, tuženik ističe kako je točno da je tuženik uklonio predmetnu ogradu, međutim, predmetna ograda jednim dijelom predstavlja vlasništvo i posjed tuženika, dok drugim dijelom predstavlja vlasništvo i posjed svih suvlasnika nekretnine zk.č.br. 527/2 k. o. [katastarska općina], a sve sukladno Etažnom elaboratu iz listopada 2017. godine, izrađenom po Studio Itineris, potvrđenom Potvrdom Grada Duborvnika, Upravni odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, Klasa:

    360-02/18-02/109 od dana 18. rujna 2018. godine. Kako se predmetna ograda sukladno gore navedenom nalazi isključivo na nekretnini tuženika, ista nije u suvlasništvu susjeda (tužitelja i tuženika), nego u vlasništvu tuženika i vlasništvu svih suvlasnika nekretnine zk.č.br. 527/2, a sve sukladno članku 102. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima …„(1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište“; „(3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka… (cit. čl. 102. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).“ Budući da predmetna ograda sukladno navedenom predstavlja vlasništvo i posjed tuženika, odnosno suvlasnika gore navedene nekretnine, tuženik je u odnosu na istu ovlašten vršiti sva svoja vlasnička prava pa isto tako predmetnu ogradu i ukloniti te zamijeniti.Također, važno je naglasiti da širina novoizgrađenog zida odgovara širini potpornih šipki same ograde slijedom čega nema niti govora o smetanju posjeda tužitelja, upravo iz razloga što se predmetnim zidom (budući da je zid iste širine kao i potpore šike same ograde) ne mijenja odnosno ne zadire u posjed tužitelja, odnosno stanje posjeda nije promijenjeno. Za kraj, a s obzirom na sve okolnosti predmetnog slučaja, ističe se da u konkretnom slučaju nema govora o smetanju posjeda, već isključivo o tome da je tuženik ogradu u svom vlasništvu/ suvlasništvu i posjedu zamijenio zidom iz razloga što je u situacijama loših vremenskih uvjeta, odnosno padanja oborina dolazilo do prodora vode s nekretnine tužitelja na nekretninu tuženika. Predmetnim zidom se u niti jednom smislu ne mijenja postojeće stanje, odnosno ne zadire u posjed tužitelja. U tom smislu, budući da iz stanja spisa i dostavljenih dokaza jasno proizlazi položaj i međa predmetnih čestica, tuženik smatra da je izvođenje očevida i vještačenja suprotno načelu ekonomičnosti postupka, međutim ukoliko Naslov smatra da je isto nužno, tuženik je se suglasan s navedenim. Slijedom svega navedenog, predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, te obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

    3. Sud je u dokaznom postupku pregledao pravno relevantne isprave u spisu, te saslušao parnične stranke , svjedoke ČEFB, TE, KE, NE, ŠE, kao i proveo dokaz uviđajem na licu mjesta zajedno sa vještakom mjernikom Stjepanom Grmoljez .

    4 1. Tužiteljica ČE na saslušanju izjavljuje da njena majka DE, sestra ČEF i ona su u posjedu nekretnine koja je predmet spora, ujedno i u vlasništvu, i tako je od kada zna za sebe. Susjed tuženik i njegova supruga su još njenoj majci govorili "da će sve…da će sve.." a njima nije bilo jasno što će to sve, međutim kasnije je rekao da će sve srušiti. Rušili su ogradu, dva puta su koristili Institut samopomoći, ali su kasnije iskoristili priliku kada sam je ona bila u Zagrebu. Njena majka DE je starija i nemoćna. Doveli su radnike koji su to za njih odradili. Na njihovom vrtu na kojem je bio izveden i očevid su bili posađeni limuni, lovor, jasmin i razne biljke a stepenicama na kojima je također izveden očevid, a koje su uslikane na nalazu i mišljenju vještaka su se peli na taračicu. Mora reći da je te biljke još posadio njen djed. Kako su radnici za tuženika rušili ogradu tako su bacali isto u njihov vrt pa su im uništili i biljke. Dodaje da od kada su podigli zid tako im biljke i ugibaju. Njima nije smetalo da oni dižu zid na svome, ali naravno smeta im da uznemiravaju njihov posjed. Osim djed je to sadio i njen otac i toga se sjeća. Sada je u vrtu šipak, narančini, dva limuna, kaiš i oni to obrađuju. Radi svega navedenog gore su zvali policiju, sada više tuženik tu i ne stanuje, stanuje netko drugi i ti susjedi ih ne uznemiravaju."

    Na pitanje pun. tužitelja od kada njena obitelj živi tamo, odgovara od 1962. godine, zid je napravljen 1960.-ih godina, a ona se toga ni ne sjeća, a ne sjeća se ni ograde jer je studirala i nije bila tu, bila je ona tu i kada je bila dijete ali se ne sjeća detalja. Tu je bio jedan prolaz pa bi njihov pas dolazio i tu vršio nuždu pa zato su napravili ogradu. Na daljnje pitanje je li itko osim tuženika problematizirao zid, odgovara da nije. Na daljnje pitanje je li bilo problema 2016. godine, odgovara još 2016. tuženik je prijetio njenom ocu da će tu nešto raditi ali se zaustavio odnosno oni su ga zaustavili, poslali su dopis putem odvjetnika.

    Na pitanje pun. tuženika u kakvom je stanju bila stara ograda i zid, odgovara da to je mali zidić koji je bio u super stanju, na njemu je bila postavljena ograda, bio je kameni zidić, a stepenice su bile besprijekorne a danas su oštećene i sužene. Na daljnje pitanje kolika je razlika u visini sadašnjeg zida u odnosu na stariji zid i ogradu i kakvo je sadašnje stanje, odgovara zid je ranije bio nekih 30cm i ograda 80cm a sada je to visoki zid ali ne može precizno reći koliko je točno visok. Na daljnje pitanje je li joj novi zid sada zatvara pogled, odgovara da joj pogled nije bitan i da o tome nije razmišljala ako čovjek ima pravo podići zid. Na daljnje pitanje iz kojeg razloga je tuženik imao potrebu podići taj zid, odgovara tuženik je svojevoljno pomicao granice jer misli da nisu uredne i dovodio je svoje geodete. Na daljnje pitanje je li ikada vidjela geodeta na nekretnini i je li bila prisutna, odgovara da jest vidjela geodeta koji joj je i pokazivao papirologiju a to je bilo otprilike iza 2016., nije se usuglasila sa izmjerom, zatim je i ona pokušavala angažirati geodeta, međutim jedan je izmjerio i nikada se više nije pojavio i čak nije niti došao uzeti novac za izmjeru, a drugi geodet je nju zvao i molio da ga izuzme jer ga je gospođa Č često zvala na telefon i rekao je da ne želi biti u njihovom projektu. Na daljnje pitanje što su ti papiri pokazivali i zašto nije bila suglasna, odgovara zato što je jasno rekla da je to njihovo vlasništvo i njihov posjed, dakle njihova parcela i naravno da nisu bili suglasni sa primjenom granica. Na daljnje pitanje je li na toj nekretnini vidjela ostale suvlasnike te nekretnine, odgovara oni se uglavnom povlače tu su bili samo njeni roditelji, ona, TE i geodet a ne zna ime tog geodeta, ne sjeća se. Na daljnje pitanje je li vidjela da je tuženik ušao u njen vrt i čupao biljke, odgovara da kao što je i navela tada je bila u Zagrebu za što jest tuženik iskoristio priliku, ali ranije se tuženikovi radnici dolazili u vrt i bili su agresivni i bahati i čupali bi biljke. Na daljnje pitanje u koju su svrhu koristili stari zid, odgovara kao neka granica između dva posjeda odnosno dvije parcele, a ograda je služila kao rukohvat kada se majka penjala uz stepenice da može ići prostirati robu i da djeca ne bi pala. Njen otac je bilo velikodušan i susjedima je omogućio da tu prolaze samo radi brzine da ne moraju ići okolo. Na daljnje pitanje je li novoizgrađeni zid širi od tadašnjeg, odgovara da misli da nije.

    Na pitanje suda je li itko u tom vrtu sadio osim njezine obitelji, oca, djeda, a misleći na susjede, odgovara ne, sadili su otac, djed i nekada ona.

    Na pitanje pun. tužitelja koje su boje bile stepenice, odgovara crvena tavela. Na daljnje pitanje je li prije podnošenja tužbe uzela točne mjere dimenzija zidova, ograda, pločica, odgovara da jest.

    4 2.Tuženik DEF na saslušanju izjavljuje da nije na navedenoj adresi već dvije godine, a sada živi u [adresa]. Gore je prodao stan i iselio u [adresa]. 2005. godine je došao na [adresa], to je kupio od prijašnjeg vlasnika, ne može se sada sjetiti kako se preziva. Jest uklonio ogradu to je točno. Napravio je novi zid, odnosno radnici koje je angažirao, oni ništa nisu bacali po vrtu. Nisu bacali ništa na vrt tužiteljice, nisu nasilni, nisu lomili i nisu bili agresivni. Ne spori da je vrt u posjedu tužiteljica, smatra da je dio stepenica još uvijek u čest. zgr. gdje je imao stan. Zid smatra da je u posjedu zgrade sustanara u kojoj je živio. Podigao je zid da bude viši jer se voda slijevala sa stepenica i vrta u parcelu pa da zaštiti njihovu parcelu od vode. Angažirao je radnike i platio ih, dakle nitko do njegovih sustanara, on im je to rekao na znanje. Iselio je jer je našao bolju priliku. "

    Na pitanje pun. tuženika je li novoizgrađeni zid širi od prijašnjeg, odgovara nije niti širi niti viši od prijašnjeg. Ništa što su novo napravili nije niti šire niti više od prijašnjeg. Na daljnje pitanje je li išta sjekao u vrtu tužiteljica i čupao grmove, odgovara samo ono granje koje je prelazilo u parcelu od njegove zgrade. Na daljnje pitanje kada je bio geodet i je li bio, odgovara u postupku legalizacije u kojem su sudjelovali svi suvlasnici zgrade, bio je geodet a bio je prisutan i geodet od tužiteljica, da bi nakon svega toga njihov geodet zvao njegovog geodeta i ispričavao se, a njegov geodet je izradio elaborat sukladno proceduri, ucrtao u katastar a kasnije ga uknjižio u zk i to bez ikakvih prigovora. Na daljnje pitanje koje je godine to bilo i kako se zvao geodet, odgovara Habitat, a to je bilo negdje 2017.

    Na pitanje pun. tužiteljice kada je doselio 2005. jesu li prethodni zid i ograda bili tamo, odgovara da nisu, odnosno ispravlja se zid je bio tamo, a ograda nije. Ograda je stavljena kada je već neko vrijeme živio tamo i dobio dvoje djece. Na pitanje jesu li stepenice s crvenim pločicama bile tamo, odgovara da su stepenice bile, a jesu li bile crvene pločice to se ne sjeća. Na daljnje pitanje jesu li voćke i biljke bile tamo koje su prelazile na njegovu parcelu, odgovara da je nešto bilo ali ne zna u kojem obimu i da su prelazile u njegovu parcelu.

    4 3 Svjedokinja LE iskazuje da je živjela u zgradi gdje živi tuženik, tu su bili podstanari. Zna da u toj zgradi odnosno da u blizini žive ČE i DE te ih sa EE dijeli jedan put. Odselila je sa te adrese 1982. ili 1983. godine, a živjela je gore 6 godina. Zna da je tu bio zid između njihovih kuća, naime D imaju kuću koja se sastoji od prizemlja, dva kata, sa strane jedna radnjica i mala zgrada, a EE je preko puta i kao što je rekla dijeli ih zid. Njoj je gospođa DE pričala da ima problema sa susjedom EE. Bila je u Jelke još ovaj mjesec nakon nove godine. Sada pri zadnjoj posjeti vidjela je da je zid nadograđen, da je srušena ograda, tvrdi da je ta ograda od DE jer se DE upravo za nju pridržavala kada bi išla prostirati robu. Primjetila je ali nije htjela govoriti da taj zid i Lošićima zatvara svjetlo-dolazak sunca u prizemlje. Nije uopće bila nazočna događajima u svibnju 2022. godine. Dok je tamo živjela ogradu su koristili, kada bi prostirali robu i Lošićevi podstanari kao i osoblje koje je radilo u njihovoj trikotaži, maloj radnji pri kući. Mora reći da ne zna puno otkad je odselila od tamo, samo da joj se DE žalila da je srušena ograda, a nju nije zanimalo tko je srušio jer ima svojih zdravstvenih problema."

    4 4 Svjedok TE iskazuje da je bio podstanar u blizini parničnih stranaka od 1978. do 1983., Ć bio tamo u mjesecu kada su se odvijali samo događaji. Rijetko sada pođe kod DE, nekada samo odveze suprugu, a nekad se i zadržim. Mora dodati da tuženika ne poznaje. Bio je podstanar kod CE, a tamo nije bilo TE kad je bio. Zadnji put je bio sa suprugom iza Nove godine pa navodi da zid nije isti, prije je bio manji, možda nekih pola metra upravo radi kuhinje koja se nalazi u blizini istog, tako da taj zid nije zaklanjao vidik. Sada je zid puno veći. Sada nema nikakve ograde, sada je samo taj zid, a D su stavili ogradu oko 1977. Ograda je bila između imanja CE i DE , a do ograde je bio put za ula u CE, a sad ne može tvrditi tko se koristio tom ogradom, odnosno pridržava za nju, tada je bio mlad".

    4 5 Svjedok ZE iskazuje da je kod obitelji tužitelja bio podstanar negdje od 1983. godine pa slijedeće tri godine. Mora dodati da su ujedno i kumovi. Nakon te godine su preselili u Župu njegova supruga i on, a tamo su živjeli kao mladić i cura. D imaju obiteljsku kuću. Njih sa tužiteljem dijeli jedan zid na kojem je bila ograda. Međutim tuženik je tu ogradu odnio, a to mu je rekao majstor koji je kod njih radio. Zid je sada veći jer je tuženik na njega izlio betonski zid. To je bilo ima nekih godinu dana. Nedavno je bio u posjetu kod obitelji tužitelja. Po potrebi odveze gospođu T ili na banku ili u trgovinu. Gospođa K bi prostirala robu i pridržavala se za ogradu kada bi se pela uz stepenice. N je nabavila psa pa da isti pas ne bi prelazio u susjedstvo radi toga je i postavljena ograda. Ograde nije bilo u samim počecima".

    Na upit punomoćnika tužitelja kako se zove meštar koji je rekao da je EE odnio ogradu odgovara da se ne sjeća.

    Na upit punomoćnika tuženika koliko puta ide kod njih odgovara jednom do dvaput tjedno. Odgovara da je ograda otpilana nema dvije godine.

    4 6 Svjedok ŽE iskazuje da su bili kod DE podstanari još kao mladić i cura. 1984. su se oženili i još neko vrijeme živjeli tu da bi nakon toga preselili malo niže gdje su bili podstanari do 2000. -e te su nakon toga preselili u Župu. Ostali su dobri prijatelji i kumovi. Pođe kod gospođe DE, ona nju zazove ako joj treba nešto počistiti. Tužitelji imaju obiteljsku kuću. U prizemlju kuće su imali kuhinju i dnevni boravak, tri sobe i u blizini mala radnjica i upravo radi tih prostorija oni su imali mali zid kako bi imali više svjetla u tim prostorijama. Međutim sada je veliki zid, tko ga je napravio ne zna, ali čovjek koji je srušio ogradu je na zidu od DE napravio i taj veći zid. Ogradom su se koristili kada bi išli prostirati robu, i oni, Lošićevi podstanari i sami D. Nije nikad nitko rekao da se ne bi smjeli držat za tu ogradu. U vrtu od DE je bio limun, naranča i šipak. Ima ga i sada. Tuženici su došli naknadno, mislim da su to kupili od CE."

    47Svjedokinja KE iskazuje da tuženika poznaje iz viđenja, a tužitelji su joj kao druga obitelj, s njima je odrasla. Tužiteljica ad1 i ad2 su joj susjede, ČEF je sada u Zagrebu. Tužiteljice su u privatnoj kući, a tuženik je u stambenoj zgradi blizu njih. Po njenom sjećanju negdje upravo u svibnju 2022., dok je bila na poslu, zvala je gđa. ČE koja je tada bila u Zagrebu, da joj neki ljudi skidaju zid i ogradu, njena majka se tada jako uplašila i misli da joj je i pozlilo. Došla je na lice mjesta i to u stan gospođe DE koji je na prvom katu i kad je otvorila prozor vidjela je i betoniranje zida i ispilanu ogradu. Naime, tu je stajao jedan zaštitar na stepenicama i dva građevinska radnika koji su najprije ispilili a zatim betonirali veći zid nego što je bio zid koji je bio ranije. Ograda i zid su uvijek bili u posjedu obitelji DE. Sjeća se da je gospar DE pričao da je to radi zaštite, odnosno iz sigurnosnih razloga obzirom da su ta vrata najčešće bila otvorena, naime to je kuća koja je nekad bila u vlasništvu obitelji CE, zatim od Š koja je kuću rasprodala na više vlasnika, pa tako i tuženiku. Po njenom sjećanju taj zid je pravio njen otac, naime on je bio zidar. Pojašnjava kad je došla kući s posla ograda je već bila ispilana na podu, građevinske radnike nije vidjela kako pilaju ogradu. Kada joj se predočuje fotografija na listu spisa 26 navodi da je to predmetna ograda, a na fotografiji list spisa 25 navodi da su skalini prije bili drugačiji, a ulaz u tete DE je u donjem dijelu fotografije lijevo. "

    Na upit pun. tužitelja koje boje su skalini kod tete DE svjedokinja navodi da ne zna, ali se vidi razlika između stepenica u kući DE i susjednih, a dodaje da su po njenom mišljenju stepenice kod susjeda preinačene u odnosu na stepenice koje su bile kod prvotnog vlasnika gospodina CE. Na pitanje da li ima vrt svjedokinja navodi da ima, ali kad je došla nije vidjela da bi netko nešto radio u vrtu. Navodi da je po njoj nemoguće napravit zid bez ulaska u vrt.

    Na upit pun. tuženika na koji način je obitelj DE koristila tu ogradu svjedokinja navodi da je ograda bila zaštita L. Da je zid prije bio veći tada bi im zaklanjao pogled. Ograda je po njoj granica između njihove dvoje parcele. Ta ograda je građena ima sigurno preko 20 godina, a na prvotnom zidu je sjedala kao dijete. Ograda i zid su u sasvim pristojnom stanju, identični s obje strane. Na pitanje koliko je 2022. dolazila kod obitelj DE svjedokinja navodi da je dolazila svako dva do tri dana, a u taj prostor po potrebi kada je zazove ČE. ( u 2022. možda 20 puta kod tete T, kod ČE više). Gospodina TE sreće na ulici. Zna susjeda E koji živi u prizemlju.

    4 8 Svjedok NE iskazuje da se na [adresa] doselio 1965. Poznaje C. U svibnju 2022. je bio doma kada su radnici prepilili ogradu i bacili je na taracu i počeli su rušiti zid. Misli da su tu bili i zaštitari. Da ga netko pita čije je to rekao bih od DE. Ograda je u biti bila L rukohvat kada bi išli na taracu, a ujedno i ograda dijeli dva posjeda. Kada mu se predočuje fotografija list spisa 26 navodi da je upravo to ograda prema TE. Novi zid je puno veći, pojašnjava, otprilike koliko je ranije bio zid i ograda sada je zid. Kada mu se predočuje fotografiju na listu spisa 25 navodi da je na lijevoj strani posjed obitelji DE, a na desnoj TE odnosno ne zna koliko sada ima vlasnika, naime to je bilo u vlasništvu obitelji CE. Upravo gdje je navedeni zid između njihovih nekretnina ranije je bila ograda i manji zid, odnosno u donjem dijelu je bio zid-koji dio je i sada ravan a u gornjem dijelu je bila ograda s obje strane, a na vrhu stepenica od DE su bila i vrata ista kao ograda sa kračunom. Kako se tu nešto događalo bio sam znatiželjan pa sam se popeo na krov i sve vidio. "

    Na upit pun. tužitelja da li novi zid zaklanja pogled i svjetlost svjedok navodi da oduzima i svjetlost i pogled. Kada je gledao radnike misli da su ušli u vrt od DE, jer ako se radi zid tada se i mora ući u vrt od DE da bi se isti šalovao. Koliko se sjeća skalini nisu na istom nivou, a na pitanje za boju misli da su kod DE bile crvenkaste (boje cigle), a na strani TE su bile obične betonske.

    Na upit pun. tuženika kada je ta ograda izrađena navodi prije ili poslije Domovinskog rata, ne može točno precizirati, isto kao i prvi zid. Možda je čak zid bio i prije, svakako prije ograde. Ne zna je li bilo problema sa slijevanjem vode, ali svugdje se voda slijeva kad je kiša. Ne zna da li su postojali problemi radi prodora vode, a i ako je bilo zemlja bi upijala tu vodu, a dio od Lošića je bio i natkriven. Ne bi baš bio siguran da bi prepoznao tuženika, možda ga je vidio par puta. Na pitanje je li ikad vidio da se netko drugi hvata za tu ogradi i zid svjedok odgovara da je on na katu i onda bi morao stajati cijelo vrijeme na prozoru da to gleda, a iz svog dvorišta taj dio ne vidi, a on se sam držao za tu ogradu kada je brao šipke susjedima L.

    4 9 Svjedok ŠE iskazuje da poznaje parnične stranke, to su susjedi. Naime na [adresa] živi od 1983. Negdje u proljeće 2022. u jutarnjim satima oko 8:30- 09:00 je iz svog dvorišta koje graniči sa dvorištem obitelji DE, vidjela radnike da pilaju ogradu na stepenicama, pa ponovno i drugu ogradu, koja su nakon toga fizički donijeli na taracu. Isti radnici su i srušili zid. Sve je to vidjela. Koliko zna ta ograda i zid su od DE, to je gospodin GE to napravio. Druga ograda je tamo bila preko tridesetak godina im je koristila kao neka vrsta zaštite, a sve da se ne bi morao praviti ogromni zid. Sada pojašnjava da su sve ograde oko njihove kuće tu bile još od prije tridesetak godina. Na jednoj od taraca su sušili robu, a uz stepenice je upravo ograda."

    Na upit pun. tužitelja jesu li radnici gazili po biljkama u vrtu GE svjedokinja odgovara da jesu jer drugačije ne bi pristupili zidu te da sada se prisjeća da su i uništili neke biljke u vrtu GE. Ne zna koje su boje stepenice kod GE, naime se ne sjeća, jesu li oni popločali. Kada joj se predočuje fotografija list spisa 26 navodi da je upravo to navedena ograda, a na listu spisa 25 navodi da misli ali nije sigurna da je lijevi dio od GE.

    Na upit pun. tuženika jesu li predmetna ograda i zid koristili nekretnini TE odgovara da nisu, ne zna bi i koristilo kada je to bilo od GE. Je li to bila neka granica između njihovih nekretnina odgovara naravno. Na pitanje dali pozna gospodina TE navodi da zna i da bi ga vidjela kad bi se penjao u svoj dom i spuštao.

    4 10 Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva razvidno je da temeljem čl. 206. st.1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, odbacuje se kaznena prijava protiv ČE. zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. u svezi sa čl. 52. Kaznenog zakona./list spisa 18/

    U obrazloženju stoji da Iz provedenih izvida i pregledane dokumentacije proizlazi utvrđenim da je ČE uistinu 5. i 7. svibnja 2022. srušila zid kojega je kao investitor gradio DEF na stepeništu između njihovih nekretnina. Međutim uzevši u obzir da je DEF prethodno očigledno samovoljno uklonio metalnu ogradu ČE, kao i navode ČE kako je zid srušila nakon konzultacija s odvjetnikom i koristeći svoje pravo samopomoći te io da je već ranije bilo pokušavano izgraditi taj zid, a čemu se ĐE putem svoga odvjetnika suprotstavio( a što je očigledno bilo prihvaćeno jer zid nije napravljen), to iz navedenog ne proizlazi da bi namjera ČE bila oštetiti tuđu stvar, već da je zid srušila budući da smatra da je izgrađen na njenoj nekretnini i da na t ima pravo temeljem instituta samopomoći pa je to okolnost koja isključuje krivnju.

    4 11 Iz službene bilješka PP Dubrovnik ls 23 od 5. svibnja 2022.u 18,10 sati od strane dežurstva PP Dubrovnik upućeni su na adresu u [adresa]. 06., radi dojave DEF, koji je prijavio da mu je susjeda ČE, na navedenoj adresi srušila zid.

    Dolaskom na navedeni adresu u 18,15 sati nisu zatekli činjenje prekršaja niti KD-a, dok su njihovim opažanjem zatekli razbacane blokove uz stepenice na navedenoj adresi i dijelove željezne ograde naslonjene na susjednu kuću.

    Također su zatekli dojavitelja DEF rođen **.**.1975. iz [adresa]., kontakt broj ([broj telefona]), te s druge strane ČE rođena **.**.1964. iz [adresa]., kontakt broj ([broj telefona]) i njenu majku DE, rođena **.**.1946. iz [adresa].U obavljenom razgovoru s predmetnima utvrđeno je kako današnjeg dana oko 11,00 sati EE prepilio metalnu ogradu koja dijeli njihove parcele, odnosno stepenište, te na istome mjestu tijekom dana postavio zid visine oko 1m, a koji je kasnije oko 17,00 sati ČE srušila za vrijeme dok je beton još bio svjež budući da tvrdi da je EE prepilio njenu ogradu i na njenom posjedu napravio zid.

    4 12 Uviđaj na licu mjesta od 10. svibnja 2024. godine - utvrđeno je slijedeće, najprije pristupili na lice mjesta [adresa], čestica 526/2. Zajedno sa vještakom prikazana se dio čestice koja je predmet spora.

    Tužiteljica je pokazala upravo navedeni zid na kojem se nalazila ograda koju je po njenim navodima tuženik slomio, sa druge strane zida je kuća tuženika a to je čestica 527/2. Do zida su stepenice kojima se ide na taračicu na kojima je s lijeve strane bijela ograda. Do stepenica je vrt koji je također predmet spora na kojem su zasađene razne voćke i cvijeće. Tužiteljica navodi da zida uopće nije bilo, naime bio je samo mali potporni zidić .Do predmeta spora smo došli kroz kuću tužiteljice.

    Vještak je izvršio fotografiranje predmeta spora.

    Rješenjem je dan nalog vještaku izraditi nalaz i mišljenje u roku 60 dana skica lista mjesta predmetne nekretnine dijela 526/2 tako i opisno što se na istoj nalazi, naročito zid, stepenice, ograda, vrt te i ukoliko je moguće sačiniti usporedbu visine sadašnjeg zida i bivše ograde.

    Upravo je iz vještačkog nalaza vidljivo fotografije zida sa diletacijom među njima, fotografije stepenica kojima se silaza sa objekta u vrti , fotografije zida u čijem se podnožju vide ostaci starog kamanog zida , fotografije kamenog zida koji nije porušen a koji se nalazi u nastavku betonskog zida,

    4 13 iz preslika fotografija ls 24 predanih uz tužbu razvidno je da ls 24 do 42 razvidan je upravo položaj zida, ograde stepenica , vrta koji su predmet ovog spora

    4 14 iz etažnog elaborata priloženog uz odgovor na tužbu razvidni su suvlasnici zgrade u kojoj je živo tuženik, u nekretnini 527/2 – ls 70. stambena zgrada [adresa] – plan posebnih dijelova nekretnine i svi suvlasnici.

    4 15 Iz potvrde Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, od 18 rujna 2018, razvidna je upravo površina svih stanova u predmetnoj zgradi u kojoj je živo tuženik, ta da iste predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

    4 16 iz svih rješenje o izvedenom stanju kojeg je tuženik priložio u spis, razvidna su legaliziranja na stambenoj zgradi u kojoj je isti živio. Ls 93-99

    4 17 iz prijepisa posjedovnog lista u spisu ls 16 razvidno je da su kao posjednice upisane upravo tužiteljice.

    5. U podnesku od 30. siječnja 2025. tužitelj navodi da vještak se u svojem nalazu i mišljenju poziva na dopunsku skica izmjere broj 42 koja je nastala prilikom nove izmjere, ali iz same skice (barem tužiteljici) nije vidljivo koja je točno godina nastanaka skice, pa se moli očitovanje vještaka u tome smislu. Također se moli očitovanje vještaka:

    1. prati li linija starog kamenog zida skicu izmjere br. 42.?

    2. jesu li kasniji elaborati/skice pri izradi trebali u obzir uzeti tada postojeći stari kameni zid?

    3. prati li linija novoizgrađenog betonskog zida koju od priloženih skica izmjere

    (Geo Plan/1998 ili Habitat Geo/2017)?

    4. u situaciji kada stanje na terenu (stari zid, skica br. 42.) ne odgovara granici iz katastarskog operata (Habitat Geo) koje je stanje meritorno?

    Naime, stvarna, na terenu postojeća međa/granica jest linija između fizički stabiliziranih točaka koja predstavlja granicu dvaju vlasništva, a ne podatak katastarskog operata. Podatak katastarskog operata o međi zapravo je podatak o položaju međne linije u trenutku posljednje izmjere, što ne mora odgovarati njezinu položaju danas, niti mora odgovarati ogradama ili obilježjima na terenu. Stoga se ne može tvrditi da položaj međe koja je evidentirana u katastarskoj evidenciji, koliko god takva evidencija bila ažurna, nužno predstavlja među u naravi. Ovlašteni inženjeri geodezije koji obavljaju stručne geodetske poslove trebaju biti svjesni tih razlika te ih na isti način pri svakom korištenju i iskolčenju podatka katastarskih evidencija prezentirati naručiteljima i nositeljima prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama. Također, činjenica je da međe, odnosno granice vlasništva, određuju stranke ili nositelji prava na česticama. Imajući to u vidu, u postupcima korištenja i prijenosa podataka katastarskih evidencija na teren bitno je razlučiti da u navedenim postupcima ovlašteni inženjer geodezije samo prenosi podatke prethodne izmjere odnosno katastarskih evidencija na teren te ne određuje nikakve granice niti međe među česticama, odnosno strankama (tako Smjernice za korištenje i prijenos podataka katastarskih evidencija na teren, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije).

    5Podneskom od 7. ožujka 2025.vještak se očituje na podnesak odvjetnika Bojana Lujka dopunska skica izmjere broj 42 nastala je 1963 godine tijekom izrade nove izmjere za k. o. [katastarska općina].

    6U odnosu na točku broj 1 podneska kako je prikazano na skici lica mjesta linija granice između čestica 526/2 i 527/2 odstupa od linije kamenog zida to jest na njenom naj zapadnijem dijelu ona odstupa 20 centimetara dok na istočnom dijelu poklapa se sa konstruktivnim zidom izgrađenog objekta na čestici zemlje [katastarska čestica]. Uzimajući u obzir metodu nastanka same skice to jest radi se o skici koja je rađena na način da su duljine granica koje su prikazane na skici mjerene metrom te se same pogreške to jest odstupanja od stvarnog stanja na terenu mogu smatrati pogreškama u okviru točnosti tadašnjih geodetskih mjerenja.

    U odnosu na točku 2 svakako je trebalo uzeti u obzir poziciju starog kamenog zida kao materijaliziranu granicu između čestica zemlje [katastarska čestica] i taj stari kameni zid prihvatiti u idućim geodetskim elaboratima kao granicu između navedenih čestica. Odnosu na točku broj 3 granica koja je uspostavljena geodetskim elaboratom koji je izradila tvrtka Geoplan nalazi se na liniji novoizgrađenog betonskog zida to jest uz njegov sjeverni dio dok granica prikazana geodetskim elaboratom koje je izradila tvrtka Habitat geo se nalazi van starog kamenog i novog betonskog zida te se nalazi u vrtu iza zida sa sjeverne strane zida a sve kako je prikazano na skici lica mjesta.

    U odnosu na točku broj 4 to jest koje je stanje meritorno napominjem da je prilikom izrade geodetskih elaborata trebalo uzeti u obzir postojeće stanje terena to jest materijaliziranu granicu na terenu a koja je u naravi bila kameni zid te takvu granicu prihvatiti kao granicu između dviju čestica iz razloga što stanje koje je prikazano na skici broj 42 te nakon uspostave granica sa skice broj 42 a koja je navedena također u geodetskom elaboratu od strane Habitat geo odgovara poziciji starog kamenog zida te je po mojem mišljenju meritorno stanje koje je prikazano skicom broj 42 i geodetskim elaboratom kojeg je izradila tvrtka Geoplan iz razloga što se stanje na terenu to jest pozicija kamenog zida bolje poklapa to jest odgovara podacima po geodetskom elaboratu izrađenim od tvrtke Geoplan i podacima skice broj 42 nego kako je prikazana granica u geodetskom elaboratu od strane Habitat geo.

    7. Vještak Stjepan Grmoljez u svome iskazu na ročištu navodi da u potpunosti ostaje kod svoga pisanog nalaza i mišljenja i kod svoga očitovanja, odnosno dopune.

    Na pitanje pun. tužitelja je li to vrt južno i jugoistočno od obiteljske kuće tužiteljice, vještak odgovara vrt je južno i jugozapadno od kuće tužiteljice, pojašnjava predmetni vrt se nalazi na jugozapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], južno od stambene zgrade tužiteljice koja se nalazi sjeverno od vrta i s istočne strane skalama i objekta koji se nalazi ispod skala, a vrt koji je omeđen zgradom sa sjeverne i istočne strane.

    Na pitanje pun. tuženika je li skica 42, prva skica koja postoji u katastru, vještak odgovara da jest, ona je mjerena metrom i dijelom geodetskim instrumentima. Na daljnje pitanje po skici Geoplana gdje se nalazi kameni zid i betonski zid, vještak odgovara na skici lica mjesta granica prema geodestkom elaboratu koji je izradio Geoplan naznačeno je ljubičastom bojom a iz same skice vidi se protezanje starog kamenog zida, ostatka starog kamenog zida i novog betonskog zida. Sama odstupanja u odnosu na poziciju granice iz geodetskog elaborata tvrtke Geoplan i starog kamenog zida koja je na razini 10ak i manje centimetara, proizlazi iz činjenice da je geodetski elaborat tvrtke Geoplan rađen u starom koordinatnom sustavu sa tada važeće postojeće geodetske mreže dok su geodetska snimanja za potrebu izrade skice lica mjesta napravljena u novom koordinatnom sustavu, te se može smatrati da granica iako malo se razlikuje od zida je u naravi granica koja predstavlja poziciju zida jer prethodno navedena odstupanja vezano uz koordinatne sustave prilikom izrade geodetskih elaborata nisu rijetkost. Je li skica od Habitata zadnja skica, vještak odgovara potvrdno. Na daljnje pitanje može li prema toj skici evidentirati stari i novi zid, odgovara stari kameni zid i novi betonski zid nalaze se na čest. zem. [katastarska čestica]. Na daljnje pitanje je li ta skica sastavni dio elaborata Habitata,, vještak odgovara potvrdno .Na daljnje pitanje je li taj elaborat rađen za izmjene podataka katastarske izmjere, jedan elaborat je rađen za ispravljanje podataka a drugi je rađen za evidentiranje zgrada. Dodaje da je pregledom geodetskog elaborata za ispravljanje podataka kat. izmjere a koji je izgradila tvrtka Habitat, unutar elaborata pronađena skica br. 42 dok skica koju je izradio Geoplan uopće nije pronađena a po pravilu struke prilikom izrade geodetskih elaborata uvijek se uzima za potrebe utvrđivanja granica na terenu prethodna skica što znači da u konkretnom slučaju trebalo uzeti podatke iz geodetskog elaborata kojeg je izradio Geoplan a ne istog prilikom izrade elaborata zanemariti da ne postoji. Na daljnje pitanje je li kada on osobno radi elaborate poziva i susjede, vještak odgovara da jer je to obveza prilikom izrade elaborata pozivati i susjede.

    7 1 U dopuni nakon ročišta na prijedlog tuženika vještak dostavlja – elaborate – digitalne geodetske- Habitat doo. Ls 210-278-.

    8. Sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

    9. Odmah je bitno za istaknuti da sud nije temeljem čl 212 ZPP obavještavao sve suvlasnike nekretnine u kojoj živi tuženik, a što je predložio tuženik u ovom postupku, jer isto smatra protivno načelu ekonomičnosti i samoj svrsi ovog postupka smetanja posjeda , u kojoj je bitan posljednji mirni posjed i čin smetanja. Dakle ovdje se ne radi o vlasničkoj tužbi, u kojoj je naravno bitno utvrditi tko je vlasnik kojeg dijela predmetnih nekretnina, pa da se tada obavještavaju svi suvlasnici, ovdje je bitan samo posljednji mirni posjed i čin smetanja.

    Ovdje je sud dopustio dopune vještačenja, samo na zahtjev stranaka, ali bitno je za istaknuti da ni samo pitanje granica između nekretnina nije predmet postupka smetanja posjeda, nego ponovno sud navodi posljednji mirni posjed i sam čin smetanja.

    Granice će se utvrđivati u vlasničkom postupku, koji još nije pokrenut, a sam tuženik je tijekom postupka u tužbi naveo da će pokrenuti vlasničku tužbu.

    10 . Čl. 441. Zakona o parničnom postupku propisano je da raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

    Čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da posjednik koje mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog smetanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. je propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu. St. 3. je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dan od dana nastalog smetanja.

    11. Dakle, sud u ovom postupku ne ulazi u pitanja prava na posjed, pravnog temelja posjeda, te savjesnosti posjeda.

    12. U ovom postupku nije sporan sam čin tj radnja rušenja zida i ograde, jer tuženik upravo prizna da je navedeno počinio, dakle isto ne spori.

    13. U ovom postupku je sporno posljednje stanje posjed dakle sporan je posljednji mirni posjed , a sporno je li tuženik odnosno je li po njegovom nalogu vršeno čupanje biljaka iz vrta tužiteljica.

    14. Ono što je bitno za istaknuti da upravo svi svjedoci koji su predloženi u ovom postupku, a sud je proveo sve dokaze koje su stranke predložile iskazuju da su tužitelji bili u posljednjem mirnom posjedu kako ograde, zida, stepenica, ogradom se služili kao rukohvatom kada bi prostirali robu . Dakle upravo svi svjedoci koji su upozoreni na dužnost kazivanja istine i posljedice davanja lažnog iskaza , potvrđuju navedeno i suglasno. Dakle svjedoci jasno suglasno iskazuju posjedu tužiteljica na predmetnim nekretninama, stepenicama , zidu, vrtu, ogradi, a neposredna saznanja crpe iz vlastitih zapažanja jer su susjedi tužitelja.

    Tuženik ne spori radnje na ogradi i zidu.

    15. Tuženik ne spori da je vrt u posjedu tužiteljica spori posjed zida.

    16.. Za ovaj spor je bitan posljednji mirni posjed, a ne pravo vlasništva, a upravo svi svjedoci navode da od kad znaju za sebe da je zid ograda u posjedu DE. Te su se Lošići ogradom služili kao rukohvatom

    Dakle bitno je za istaći da upravo svi svjedoci jasno iskazuju da je tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina, a tuženik ne spori sam čin micanja ograde i uvećanja zida.

    17. Svjedokinja ŠE iskazuje upravo da je vidjela i radnike da su gazili i uništile biljke tužitelja.

    18. Na samom očevidu na licu mjesta je utvrđeno da je pristup do navedenog zida i ograde upravo preko vrta tužiteljica. Sud je dakle na licu mjesta stupio do navedenog zida iz vrta tužiteljica.

    19. Da je tužba podnesena u roku nije niti sporno, niti tuženik to osporava. Tužitelj je na zadnjem ročištu uredio tuženi zahtjev te umjesto riječi jugoistočno sukladno vještvo naznačio jugozapadno, što nije protivno načelima ZPP i koje uređenje je sud naravno uzeo u obzir.

    20. Dakle ovdje tužiteljice zahtijevaju utvrđenja smetanja na svim nekretninama u izreci, kako zid, pločice, vrta…a ne kako to tuženi smatra same ograde, jer ograda je na zemljištu tužiteljica, njezin je sastavni dio , pa je objekt posjedovne zaštite , zaštita posjeda nekretnine tj zida na kojem se nalazi ograda te vrta uz kojeg se nalazi ograda.

    21. Radnja osobe kojima je tuženik naložio sam čin je upravo smetanje posjeda .isti su odradili zahvat u posjed tužiteljica.

    22. Dakle bit posjedovne zaštite je održavanje kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja pa se naravno sama utvrđenja u ovom sporu odnose na posljednji mirni posjed i čin smetanja.

    23. Dakle ovdje je bitan posljednji mirni posjed a ne pravo vlasništva, jer samo vlasništvo nije okolnost koja isključuje mogućnost smetanja. Ponovno sud navodi da smatra da je na temelju rezultata provedenog postupka utvrđen posjed zida tužiteljica, a prijedlog tuženika da se obavijesti svi stanari susjedne zgrade smatra nesvrsishodnim i neekonomičnim upravo zbog prirode ovog spora kao što je ranije navedeno u ovoj odluci.

    Vještak mjernik je izradio nalaz i mišljenje , dao usmeni iskaz, izvršio dopune, jasno identificirao predmet spora. Ali bitno je za istaknuti da su upravo ostali dokazi, dakle svjedoci jasno iskazali o posljednjem mirnom posjedu i samomu činu smetanja.

    24. O troškovima postupka odlučeno sukladno čl. 154 st. 1 ZPP-a, odlučeno je sukladno važećoj OT i to tbr 7 st 2 prema kojoj je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u to jednokratna naknada trošak od 200 bodova uz uvećanje 20 posto /tbr 40/ , plus PDV 25 posto pa tužiteljicama pripada naknada od 550 EUR., plus očevid i vještačenja 1028.23 EUR . kao i pristojbe na tužbu i presudu u iznosu 40,27 EUR, pa cjelokupan trošak iznosi 1 618,50 EUR. /sukladno popisanom trošku na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava/ .

    U Dubrovniku, 20 listopad 2025.

    Sutkinja:

    Kate Ogresta Jović

    PRAVNA POUKA:

    Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana računajući od održavanja ročišta za objavu odluke ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa odluke ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

    DN-a:

    - punomoćnik tužitelja

    - punomoćnik tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.