REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj Pp-3618/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Lovrek Grojzdek, uz sudjelovanje Ane Matić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika RF, zbog prekršaja kažnjivog po čl. 229. st.1. toč. Zakona o radu i čl. 172. Zakona o mirovinskom osiguranju povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi, klasa 116-02/24-01/5275 Ur.broj 443-01-17-24-7, dana 20. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenik LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i L, rođen **.**.1996. u [adresa], državljanin RH, SSS, elektrotehničar, samozaposlen u vl. obrtu, razveden, otac jednog mlt. djeteta, srednje imovno stanje, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan za istovrsne prekršaje,
kriv je
što je inspekcijskim nadzorom obavljenim dana 14. studenog 2024. sastavljanjem zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, nastavno dana 25. studenog 2024. sastavljanjem dopune zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, a po radno-pravnoj dokumentaciji dostavljenoj od strane predmetnog poslodavca, utvrđeno:
I. da poslodavac nije u Pakracu, najmanje od 01.11.2024.-14.11.2024. evidenciju o radnom vremenu radnika AF, vodio na propisan način u skladu s čl.5. Zakona o radu (NN broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), u svezi čl. 13. st. 1 . i st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN broj 55/24).
Radno vrijeme radnika AF, zaposlenog na obavljanju poslova konobara kod predmetnog poslodavca utvrđeno je temeljem jasne i nedvosmislene izjave zatečenog radnika, uzete na zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru te uvidom u istaknuto radno vrijeme, iz kojih je dokaza utvrđeno kako je poslodavac radniku AF, odredio raspored radnog vremena na način da je radnik radio na dane: 01.1 12024., 02.11.2024., 07.11.2024., 08.112024. i 09.11.2024. od 21:00-01:00 sati.
Uvidom u evidencije o radnom vremenu radnika AF, za mjesec studeni 2024., utvrđeno je da poslodavac istu nije vodio na propisani način budući u evidenciji za:
-mjesec studeni 2024. nije posebno evidentirao 19 sati rada noću (radnik je na dane 01.11.2024., 02.11.2024., 07.11.2024., 08.11.20249 i 09.11,2024. radio od 21:00-01:00 sati od 01:00-02:00 sati, te je dana a poslodavac te sate rada noću nije posebno evidentirao u evidenciji o radnom vremenu za mjesec studeni 2024.);
Naime, odredbom čl.69. Zakon o radu (N'N broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), propisano je: „Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno”
Nastavno, odredbom čl. 13. St. l. i st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca CNN broj 55/24), propisano je:
Evidencija o radnom vremenu radnika sadrži sljedeće podatke:
1. ime i prezime radnika
2. datum u mjesecu
3. početak rada
4. završetak rada
5. vrijeme i sati zastoja, prekida rada i sl. do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
6. ukupno dnevno radno vrijeme
7. sati terenskog rada
8. sati pripravnosti
9. vrijeme nenazočnosti na radu:
a sati korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg)
b neradni dani i blagdani utvrđeni zakonom
c sati spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad
d sati plaćenog dopusta i odsutnosti s rada
e sati očinskog dopusta i dopusta drugog posvojitelja
f sati neplaćenog dopusta za pružanje osobne skrbi
g sati neplaćenog dopusta kandidata za Predsjednika Republike Hrvatske, zastupnika u Hrvatski sabor, člana Županijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća, župana, gradonačelnika ili načelnika općine i njihove zamjenike
h sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika
i sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove
j sati nenazočnosti zbog vojne obveze ili služenja u ugovornoj pričuvi
k sati provedeni u štrajku
l sati isključenja s rada (lockout).
Osim podataka iz stavka l. ovoga članka, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi s radnim odnosom (sati rada noću. prekovremeni rad, smjenski rada dvokratni rad. rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih zakonom i sl.)",
čime je poslodavac postupio protivno čl.5. Zakona o radu (NN broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), a u svezi čl. 13. st. l . i st.2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN broj 55/24) te je počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl.229. st. 1. t. 1. i st.2. istog Zakona.
II. da poslodavac nije u Pakracu, podatke o početku osiguranja za osiguranika AF dostavio tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, u skladu s čl. 112. st. 1. t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22);
Poslodavac je prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za osiguranika AF bio u obvezi izvršiti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dakle budući je imenovani radnik započeo s radom dana 01.11.2024. (što je razvidno i iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 30.10.2024., s datumom početka rada od 01.11.2024.), poslodavac je bio dužan izvršiti prijavu nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najkasnije dana 01.11.2024., prije početka rada, a što nije učinio, već je prijavu izvršio dana 05.11.2024., s datumom početka rada radnika od 01.11.2024., odnosno protekom propisanog roka,
čime je poslodavac postupio protivno čl. 112. st. 1. t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22) te je počinio prekršajno djelo kažnjivo po čl. 172. st. t.5. i st. 3. istog Zakona.
pa mu se temeljem citiranih propisa utvrđuje
za djelo pod točkom I. NOVČANA KAZNA od 929,00 eura
za djelo pod točkom II. NOVČANA KAZNA od 132,00 eura
Temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 1061,00 eura (tisućušezdesetjedan eur).
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnice u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
Temeljem čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, u svezi s odredbom čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze naknade troškova postupka u paušalnom iznosu.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi, klasa 116-02/24-01/5275 Ur.broj 443-01-17-24-7 od 26.11.2024. podnio je optužni prijedlog okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Na ročištu kod ovog suda okrivljenik je iskazao kako je njegov obrt počeo s radom dana 01.11.2024. a rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima je dobio 30.10.2024. i 30.10.2024. su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s djelatnikom JF koji je bio konobar u noćnom baru. Obzirom da je 01.11.2024. bio Dan mrtvih, dakle neradni dan, a drugi dan je bila subota pa nedjelja (neradni dani) pa je djelatnika prijavio prvi radni dan 04.11.2024. sa datumom prijave od 01.11.2024. iz čega je vidljivo da nije imao namjeru kršiti propis. Što se tiče prekršaja pod točkom 1. Zakona o radu, imao dogovor s djelatnicima da oni sami rade evidenciju radnog vremena, a na kraju mjeseca, zadnji dan, on tu evidenciju nosi knjigovođi za obračun plaća. Inspektorica je obavila nadzor dana 14.11.2024. od 22,00 do 15.11.2024. u 00,20 sati te mu naložila da 15.11.2024 preda propisanu evidenciju o radnom vremenu radnika do 09,00 sati u jutro. Nije bio u mogućnosti to učiniti jer knjigovođa radi evidenciju po osnovi prethodnog mjeseca, a nije samo on klijent tog knjigovođe pa fizički nije bilo moguće to izvršiti. Inspektoricu je nazvao istoga dana 15.11.2024. te mu je telefonskim putem rekla da više nema mogućnosti za predati navedenu evidenciju te da protiv njega ide optužni prijedlog.
3. U dokaznom postupku ispitana je inspektorica RFD koja je iskazala kako u odnosu na zakašnjelu prijavu HZMO-u postoji elektronski sustav naziva Lana koji radi od 0 do 24 sata te se prijava o početku osiguranja može dostaviti u bilo kojem trenutku, a i Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisano da se prijava može dostavit 8 dana prije početka rada. Obzirom je rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima dostavljeno poslodavca 30.11.2024. nije bilo zapreke prijaviti radnika od 01.11.2024. bez obzira što je neradni dan obzirom da sustav radi kroz cijelu godinu. Razumije da nije bilo namjere zakinuti radnika obzirom je isti prijavljen s prvim danom početka rada, ali u slučaju da je nadzor obavljen 01.11.2024. isti bi radnik bio radnik na crno. U odnosu na evidenciju o radnom vremenu za razdoblje od 01.11. do 14.11.2024. na istoj nisu iskazani sati rada noću, a Zakonom o radu propisano je da evidenciju o rednom vremenu vodi poslodavac tako da u konkretnom slučaju ne možemo tu odgovornost prebaciti na radnika. Zatražena dokumentacija je i dostavljena 15.11.2024. tako da se ne sjeća telefonskog razgovora u kojem je rekla da optužni prijedlog ide radi nedostave dokumentacije.
4. Okrivljenik ima primjedbu na iskaz inspektorice te iskazuje kako on nije upoznat sa informatičkim sustavom Lana i da se njime ne zna koristiti te je zbog toga angažirao knjigovođu, a knjigovođa nije radio dana 01.11.2024. jer je bio neradni dan. Također što se tiče evidencije dana knjigovođa radi obračun sati na temelju njegovog izviješća. Inspektorica iskazuje kako evidencija radnog vremena nije sadržavala sate rada noću.
5. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su dokazi koji prileže sudskom spisu i to zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 14.11.2024., zapisnik od 25.11.2024., evidenciju o radnom vremenu za studeni mjesec 2024. za radnika JF, u prijavu o početku osiguranja za istog djelatnika, Potvrdu o kažnjavanosti za okrivljenika.
6. Nakon provedenog dokaznog postupa temeljem obrane okrivljenika i njegovog priznanja, priloženih dokaza i iskaza svjedoka – inspektorice RFD, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik svojim propustom počinio prekršaje kako ga se tereti u optužnom prijedlogu, te ga je valjalo proglasiti krivim.
7. Naime, okrivljenik priznaje kako je počinio prekršaje za koje se tereti, na navodi da nije imao namjeru kršiti propis, a radilo se o neradnom danu kada je konobar počeo raditi. Također poziva se na fizičku nemogućnost dostave propisane evidencije o radnom vremenu jer knjigovođa 01.11.2024., neradni dan, Dan mrtvih, nije radio, a on sam ne zna se služiti informatičkim sustavom Lana te je upravo zbog toga angažirao knjigovođu.
8. Za prekršaj iz čl. 229. Zakona o radu, propisana je novčana kazna za vlasnika obrta u iznosu od 929 do 1327 eura, a za prekršaj iz čl. 172. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je novčana kazna za vlasnika obrta u iznosu od 132 do 1327 eura.
9. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sud je okrivljeniku izrekao minimalne novčane kazne u naznačenom iznosu, cijeneći kao olakotno priznanje djela prekršaja, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost za istovrsne prekršaje, te činjenicu da je prvi slijedeći radni dan izvršio svoje obveze, dok otegotnih okolnosti sud na strani okrivljenih nije našao. Stoga izrečene kazne, sud smatra primjerenim težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti, te je uvjeren da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.
10. Okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka budući je lošeg imovinskog stanja, te bi plaćanjem troškova prekršajnog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.
Zagreb, 20. listopada 2025.
Zapisničar
Sutkinja
Ana Matić
Ljiljana Lovrek Grojzdek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude okrivljenik i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. okrivljenik LF, iz [adresa],
2. tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi, Trg sv. Trojstva 20,
3. spis
