REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-1594/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužitelja RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], otac tužitelja, protiv tuženika A1 Hrvatska d.o.o., OIB: 29524210204, Zagreb, Vrtni put 1, kojeg zastupa punomoćnik Tihomir Zec, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Zec i Partneri u Osijeku, radi naknade štete, nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene 19. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 20. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:
"I Nalaže se tuženiku A1 Hrvatska d.o.o., Vrtni put 1, 10000 Zagreb, OIB: 29524210204, da isplati štetu tuženiku RJ, [adresa], ΟΙΒ: 65255872755 u iznosu od 400,00 Eur-a u roku od 15 dana uvećane za zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do isplate.
II Nalaže se tuženiku da plati pravične troškove tužitelju prema odluci suda u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tužitelju RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku A1 Hrvatska d.o.o., OIB: 29524210204, parnični trošak u iznosu 500,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 20. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 4. ožujka 2024. podnio tužbu u kojoj je naveo da je zaključkom ovoga suda poslovni broj Ovrv-66536/2023-3 od 5. veljače 2024. upućen u roku 15 dana od dostave toga zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9., 10. i 11. OZ-a. Stoga je predložio sudu donijeti presudu kojom će proglasiti nedopuštenom ovrhu određenu rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Lade Draškić iz Zagreba poslovni broj Ovrv-368/2021 od 5. veljače 2021.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je 19. kolovoza 2024. podnio FINA-i zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Draškić poslovni broj Ovrv-368/2021 od 5. veljače 2021. Dalje je naveo da je 30. kolovoza 2024. izvršio povrat sredstava naplaćenih temeljem navedenog rješenja o ovrsi u iznosu 187,15 eura. Stoga je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
3. Tužitelj je u podnesku od 27. prosinca 2024. preinačio svoj tužbeni zahtjev na način da umjesto proglašenja nedopuštenom predmetne ovrhe traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti i to "pretrpljenog straha kroz duži vremenski period od godine dana te zbog trpljenja duševnih boli" u iznosu 400,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od utuženja do isplate.
3.1. U podnesku od 13. siječnja 2025. tuženik se protivio preinaci tužbe te predložio da sud istu ne dopusti.
3.2. Prema odredbi čl. 56. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje OZ) ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu.
3.3. Kako je nesporno tuženik vratio tužitelju ono što je stekao predmetnom ovrhom, tužitelj je preinačio tužbu na način da potražuje naknadu štete koju je pretrpio provođenjem predmetne ovrhe.
3.4. Stoga je sud raspravnim rješenjem od 19. rujna 2025. dopustio preinaku tužbe.
4. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu (listovi 13-14 spisa) te u priklopljeni spis ovoga suda poslovni broj Ovrv-66536/2023.
4.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim u cijelosti.
5. Predmet spora je, prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, isplata naknade štete zbog povrede prava osobnosti koju tužitelj tvrdi da je pretrpio zbog provođenja ovrhe temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Draškić poslovni broj Ovrv-368/2021 od 5. veljače 2021. u ukupnom iznosu 400,00 eura.
6. Između stranaka nije sporno:
- da je tuženik protiv tužitelja pokrenuo ovršni postupak radi naplate novčanog potraživanja,
- da je tuženik podnio zahtjev za opoziv zahtjeva za naplatu te
- da je tuženik vratio tužitelju iznos naplaćen u ovršnom postupku.
7. Između stranaka su sporni osnovanost i visina zahtjeva za naknadu štete koju je tužitelj pretrpio zbog povrede prava osobnosti nastale u vezi provođenja predmetne ovrhe.
8. Punomoćnik tužitelja je u podnesku od 27. prosinca 2024. između ostaloga naveo da "su metode koje je tuženik vodio prema tužitelju okrutne da strašnije ne mogu biti" te da je tuženik morao znati "da je tužitelj psihički bolesna osoba, da je smješten trajno u ustanovu, da nije zaposlen i da nikada nije bio korisnik usluga tuženika pa ipak je takvu osobu tužio". Dalje je predložio da "sud izvrši po svojoj procjeni osnovanost visine zahtjeva".
8.1. U podnesku od 15. rujna 2025. punomoćnik tužitelja predložio je sudu da temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a utvrdi visinu pretrpljene neimovinske štete za pretrpljeni strah i duševne boli prema slobodnoj ocjeni navodeći da bi se visina neimovinske štete mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama zbog toga što tužitelj živi u ustanovi u Osijeku te je bolestan.
9. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Prema odredbi st. 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
10. Prema odredbi čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.
10.1. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je dužnost stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje, odnosno da svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnja o postojanju činjenica koje su za nju povoljne.
10.2. Prema shvaćanju ovoga suda, tužitelj je u ovome postupku u smislu odredbe čl. 221. ZPP-a bio dužan dokazati da je zbog provođenja ovršnog postupka pretrpio povredu prava osobnosti i to takve težine povrede i u takvim okolnostima slučaja da bi bile ispunjene pretpostavke za dosuđenje neimovinske štete.
11. Dakle, tužitelj je prvenstveno bio dužan dokazati da je zbog provođenja ovršnog postupka pretrpio povredu prava osobnosti.
11.1. Ovo zato što je pravna osnova za dosuđenje pravične novčane naknade zbog neimovinske štete (čl. 1046 ZOO-a) koju je oštećenik pretrpio povreda prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a na tjelesno i/ili duševno zdravlje, dostojanstvo, ugled, čast i drugo.
11.2. Već sama činjenica da je tuženik protiv tužitelja (neosnovano) pokrenuo ovršni postupak, nije sama za sebe dovoljna da bi sud mogao utvrditi da bi tužitelj pretrpio povredu prava osobnosti. Ovo tim više što je tuženik vratio tužitelju iznos naplaćen u ovrsi.
11.3. Iako tužitelj u podnesku od 15. rujna 2025. navodi da su „strah i pretrpljene duševne boli trajale u periodu tri parnična postupka i tri ovršna postupka koji svi su vođeni bez osnova i bez valjanih razloga", temeljem predloženih i izvedenih dokaza sud nije mogao utvrditi da bi tuženik protiv tužitelja vodio čak tri parnična i tri ovršna postupka.
12. Slijedom svega navedenog, sud na temelju predloženih i izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da bi tužitelju, vođenjem ovršnog postupka (temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Lade Draškić broj Ovrv-368/21 od 5. veljače 2021.) od strane tuženika, bila prouzročena šteta na način da mu je povrijeđeno pravo osobnosti sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO.
13. Valja dodati i da svaka povreda prava osobnosti, čak i kad je ona utvrđena, iako je time objektivno nastala neimovinska šteta, ne znači i bezuvjetno oštećenikovo pravo na isplatu pravične novčane naknade. To će pravo oštećenik ostvariti samo ako sud nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju.
13.1. Dakle, samo ako su ispunjene pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO-a, sud smije, u slučaju spora, dosuditi oštećeniku naknadu štete. Tek bi u slučaju, kada bi sud utvrdio da tužitelju pripada pravo na naknadu štete, ali kada se visina pretrpljene štete ne bi mogla utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud mogao o visini pretrpljene štete odlučiti temeljem čl. 223. ZPP-a.
13.2. Međutim, kako je prethodno navedeno, u konkretnom slučaju sud na temelju predloženih i izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da bi tužitelju bilo povrijeđeno pravo osobnosti.
14. Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučiti kao u točki I izreke ove presude.
14.1. Tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu pa je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška.
15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje Tarifa).
15.1. Tako je tuženiku, prema vrijednosti predmeta spora 6.636,14 eura, temeljem odredbe čl. 40. st. 5. ZPP-a, priznat trošak sastava odgovora na tužbu u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife.
15.2. Tuženiku je, prema vrijednosti predmeta spora 400,00 eura, priznat trošak sastava podneska od 13. siječnja 2025. u visini 50 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife i zastupanja na ročištu 19. rujna 2025. u visini 50 bodova.
15.3. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tuženiku pripada iznos 400,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 500,00 eura.
15.4. Slijedom navedenog, tuženiku je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 500,00 eura.
15.5. Na tako određeni trošak tuženiku su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).
16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 20. listopada 2025.
Sutkinja
Ana Štimac
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.
DNA:
- Punomoćniku tužitelja, pristojba na tužbu u iznosu 112,81 eura te presudu u iznosu 112,81 eura
- Punomoćniku tuženika
