REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ob-119/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Roberta Fabrisa, predsjednika vijeća, Brune Frankovića, člana vijeća i suca izvjestitelja i Biljane Pamić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika MO iz [adresa] GO [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: tužitelj ), zastupanog po punomoćniku Damiru Medvedu, odvjetniku iz Velike Gorice, protiv tuženice - protutužiteljice DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: tuženik), zastupane po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku iz Velike Gorice, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: P Ob- 177/2019-61 od 17. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: P Ob-177/2019-61 od 17. srpnja 2025. u točki IV. i V. izreke.

i

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja i kao djelomično osnovana žalba tuženice te se ukida presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: P Ob- 177/2019-61 od 17. srpnja 2025. u točkama II. i VI. izreke, pa se predmet u tom ukinutom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka nastalih u povodu pravnih lijekova odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Utvrđuje se da su tužitelj MO iz [adresa], GO [adresa], OIB. 92216169775, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen sa ranijom adresom prebivališta [adresa] i tužena DO, rođena M, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u tijeku njihove bračne i ekonomske zajednice, zajedničkim radom i novčanim sredstvima, kao bračnu stečevinu, stekli svaki u ½ dijela suvlasništvo i suposjed čk.br. 905/49 kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upis u AI uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa je tužitelj temeljem ove presude, bez svakog daljnjeg znanja i odobrenja dužan trpjeti da se navedena nekretnina uknjiži sa imena, posjeda i vlasništva tužitelja FO, [adresa] cijelih 1/1 dijela na ime, suposjed, suvlasništvo i korist tužene DO, rođene M, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se civilna dioba nekretnina navedenih u točki I. izreke presude i dioba ostvarene kupoprodajne cijene između stranaka razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj sa zahtjevom koji glasi:

„Nalaže se tuženoj da preda tužitelju u suposjed čk.br. 905/49 kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upis u AI uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i duplikat ključeva od navedene kuće, sve u roku od 15 dana.“

IV. Odbija se tužena – protutužiteljica sa zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da suvlasnički dio nekretnine tužitelja-protutuženika MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upisane zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv predstavlja bračnu stečevinu tuženice-protutužiteljice DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 suvlasnička dijela i tužiteljaprotutuženika MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 suvlasnička dijela.

Tužitelj-protutuženik MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti da se osnovom ove presude na njegovom suvlasničkom dijelu u zemljišnim knjigama uknjiži pravo vlasništva na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv na ime i za korist tuženice- protutužiteljice tužiteljice DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a što će u protivnom zamijeniti ova presuda.

Tužitelj-protutuženik MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

V. Odbija se tužena – protutužiteljica sa zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da suvlasnički dio nekretnine tužitelja-protutuženika MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv predstavlja bračnu stečevinu tuženice-protutužiteljice DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tužitelja-protutuženika MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] svakog u ½ suvlasnička dijela.

Tužitelj-protutuženik MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime izvršenih ulaganja tijekom bračne zajednice u nekretninu upisanu zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv isplatiti iznos od 200.000,00 KN sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od 12. travnja 2001. godine pa do isplate.

Tužitelj-protutuženik MO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je tuženici-protutužiteljici DO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to počev od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana."

VI. Nalaže se tuženoj da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 5.760,74 eura, sa zateznima kamatama tekućim od 17. srpnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

2. Protiv rješenja o troškovima postupka sadržanog pod točkom VI. izreke navedene presude žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredba parničnog postupka i zbog „ povrede ustavnih i konvencijskih prava iz područja temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina i to pravo na nezavisni, nepristrani sud i pravično suđenje - iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 113/00, 28/01 i 76/10, u nastavku teksta Ustav) u vezi sa čl. 6. st. 1. (pravo na pošteno suđenje) Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU-18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 5/05, 9/05, 1/06 i 2/10, u nastavku teksta: Konvencija), te prava na djelotvorni pravni lijek iz čl. 13. Konvencije. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje o troškovima postupka sadržano pod točkom VI. izreke preinači na način da mu se pored priznatih troškova prizna i daljnji trošak u iznosu od 4.125,00 eura uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Protiv dijela navedene presude ( točke II., IV., V. i VI. izreke) žalbu, pravovremeno, podnosi i tuženica. Žalbu podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primijene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka.

Žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se kao neosnovan odbije tužbeni zahtjev tužitelja, a kao osnovan prihvati njezin tužbeni zahtjev, sve uz naknadu troškova postupka odnosno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Sa žalbom tužitelja i tuženice postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP).

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalbe tužitelja i tuženice su djelomično osnovane.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja i pazeći pri tome

– dodatno po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. ZPP na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda zakonita i pravilna u dijelu u kojem je odlučeno o zahtjevu tuženice ( točke IV. i V. izreke), dok ona u dijelu u kojem je odlučeno o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina - k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 31 u [adresa] i dvorište od 579 m2, upisane u AI z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ona nije zakonita i pravilna jer u tom dijelu o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku, čime je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP na koju u žalbi sadržajno ukazuje i tuženica.

7.1. Naime, sud prvog stupnja odlučujući o zahtjevu tužitelja za razvrgnuće navedene suvlasničke zajednice nekretnina, u bitnome, zaključuje da je u ovom predmetu bilo potrebo odrediti civilno razvrgnuće jer je u konkretnom slučaju izostao sporazum stranaka u postupku da se dioba predmetne nekretnine provede geometrijski ( čl. 50. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV), a koje razvrgnuće je moguće obzirom na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke dipl. ing. ŠO.

7.2. Međutim, iz sadržaja predmeta jasno proizlazi da su stranke u postupku bile suglasne sa navedenim nalazom i mišljenjem navedenog vještaka građevinske struke da se razvrgnuće navedene suvlasničke zajednice nekretnina provede geometrijskom diobom, pa je posljedično tome proturječan zaključak suda prvog stupnja da je sporazum stranaka u postupku glede načina razvrgnuća izostao, radi čega je bilo potrebno odrediti civilno razvrgnuće, zbog čega je i počinjena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP na koju u žalbi sadržajno ukazuje i tuženica.

7.3. Istina, tuženica je ovakav način razvrgnuća ( geometrijska dioba) uvjetovala određenim zahtjevima glede nekretnine upisanih u k. o. [katastarska općina] ( točka IV. i V. izreke), ali obzirom da su stranke u postupku ipak, u načelu, bile suglasne sa načinom razvrgnuća koje je predložio navedeni sudski vještak građevinske struke ( geometrijska dioba), to samo iz navedenog razloga nije bilo mjesta zaključku suda prvog stupnja da je sporazum stranaka u postupku glede načina razvrgnuća izostao.

8. Stoga je u ovom dijelu valjalo kao osnovanu prihvatiti žalbu tuženice i na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP riješiti kao u izreci pod točkom I. ovog rješenja.

9. U nastavku postupka sud prvog stupnja otkloniti će ovu ukazanu mu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će pravilno utvrditi postoji li sporazum stranaka u postupku glede načina razvrgnuća ove suvlasničke zajednice predmetne nekretnine te će nakon toga pravilnom ocjenom provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP) glede ovog zahtjeva tužitelja donijeti novu, sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP, pravilno obrazloženu presudu.

10. U odnosu na ostali pobijani dio navedene presude ( onaj koji obzirom na žalbene navode žalitelja nije sporan – točku I. izreke te obzirom na žalbe navode tuženice sporan – točka IV. i V. izreke) obzirom na žalbene razloge tuženice u dijelu u kojem sadržajno ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 6. ZPP smatrajući da je ova bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena time što nije prihvatio njezin prijedlog da se provede odgovarajuće vještačenje po vještaku građevinske struke na teret proračunskih sredstava suda valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio ovu bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer time u odnosu na tuženicu nije bilo nezakonitog postupanja suda prvog stupnja zbog kojeg bi joj bilo onemogućeno da raspravlja pred sudom, već bi to za posljedicu moglo imati nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a o čemu nije riječ u konkretnom slučaju.

10.1. Sud prvog stupnja nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa je u ovom dijelu u kojem žalitelji ukazuju na žalbene razloge bitnih povreda odredaba parničnog postupka, žalbe žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanima.

11. U odnosu na pobijani dio presude pod točkom IV. i V. izreke – dijelu u kojem je kao neosnovan odbijen zahtjev tuženice, nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s obzirom na to da je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima su stranke temeljile svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama ( čl. 7. i 8. ZPP), pravilno utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, uvjerljivost kojih nisu uspjeli umanjiti ni žalitelji u svojim žalbama.

12. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje u ovom postupku, a u odnosu na ovaj sporni dio pobijane presude niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.

13. Predmet ovog spora, u ovom dijelu postupka, je zahtjev tuženice da se utvrdi da k. č. br. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u postupku, pa da je posljedično tome i ona suvlasnica na toj nekretnini u ½ dijela, a što joj je tuženik dužan priznati i dopustiti joj da u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja na predmetnoj nekretnini upiše svoje pravo suvlasništva u ½ dijela.

13.1. Predmet ovog spora je još i zahtjev tuženice da se tuženiku naloži isplatiti joj iznos od 200.000,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime izvršenih ulaganja u predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tijekom trajanja njihove bračne zajednice.

14. Sud prvog stupnja je nakon dovoljne ocijene svih provedenih dokaza ( čl. 8. ZPP) kao neosnovan odbio ove zahtjeve tuženice zaključujući, u bitnome, da k. č. br. [katastarska čestica] Kuća i gospodarska zgrada sa 45 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] Dvorište sa 88 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisane kao suvlasništvo tužitelja i ĆO, svakog u ½ dijela ne predstavljaju bračnu stečevinu stranaka u postupku jer je u vrijeme sklapanja braka navedena kuća već bila izgrađena i sastojala od 4 etaže (podrum, 1. i 2. kat i potkrovlje), a da je tijekom trajanja braka 2. kat kuće u potpunosti je uređen i opremljen za stanovanje, te da posljedično tome nije osnovan zahtjev tužiteljice za utvrđenje da ta nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka u postupku ( točka IV. izreke) već bi tuženici pripadalo pravo na obvezno pravni zahtjev – zahtjev za isplatu uloženog, ali da u konkretnom slučaju niti ovom dijelu njenog zahtjeva nije moguće udovoljiti jer tuženica u ostavljenom joj roku nije uplatila nije uplatila troškove predujma za potrebno građevinsko vještačenje, pa po pravilima o teretu dokazivanja ( čl. 219. st. 1. ZPP) bez provođenja ovog dokaza nije moguće utvrditi kolika je vrijednost ulaganja stranaka, odnosno same tuženice. Pri tome je sud prvog stupnja, kao neosnovan odbio i prijedlog tuženice da se ovaj dokaz provede na teret proračunskih sredstava suda jer je sukladno odredbi čl. 153. st. 1. ZPP stranka koja predloži izvođenje dokaza dužna po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza, a prema odredbi čl. 172. ZPP pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pravnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć, a o čemu tuženica nije dostavila sudu odgovarajuće rješenje.

15. U ovom postupku, obzirom i na sadržaj žalbe tuženice, nije sporno da su stranke u postupku živjele u bračnoj zajednici od 26.5.1984. do veljače 1998. i da je u vrijeme sklapanja njihovog braka već bila sagrađena navedena kuća upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastojala od 4 etaže (podrum, 1. i 2. kat i potkrovlje), a da je tijekom trajanja braka 2. kat kuće u potpunosti uređen i opremljen za stanovanje.

16. Sporno je, ima li u konkretnom slučaju tužiteljica osnovano pravo na stvarno pravni zahtjev – zahtjev za utvrđenje da dio predmetne nekretnine predstavlja bračnu stečevinu stranaka u postupku ( točka IV. izreke) odnosno sporna je osnovanost njenog obvezno pravnog zahtjeva - njenog prava zahtijevati da se tuženiku naloži isplatiti joj zahtijevani novčani iznos s osnove njenih ulaganja u navedenu nekretninu, učinjenih tijekom trajanja njihove bračne zajednice.

17. Suprotno žalbenim navodima žaliteljice, o tim je spornim pitanjima sud prvog stupnja pravilno odlučio i posljedično tome pravilno je primijenio materijalno pravo.

18. Na temelju odredbe čl. 271. Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj: 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98 - dalje: ZBPO), koji se u ovom postupku ima primijeniti obzirom na vrijeme stjecanja bračne stečevine propisano je da je movina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok je odredbom čl. 272. st. 1. ovog Zakona propisano da imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina.

19. Cijeneći sadržaj ovih zakonskih odredbi i nesporno utvrđenje suda prvog stupnja da je tužitelj već u vrijeme sklapanja braka sa tuženicom imao u suvlasništvu premetne nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], dakle da one nisu stečene za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, ocjena je i ovog suda drugog stupnja da je sud prvog stupnja pravilno, kao neosnovan odbio ovaj stvarno pravni dio zahtjeva tužiteljice usmjeren na stjecanja prava suvlasništva na suvlasničkom dijelu tužitelja, kao bračnoj stečevini, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, pa je u tom dijelu i njenu žalbu valjalo, kao neosnovanu odbiti.

20. Odlučujući o obvezno pravnom zahtjevu tuženice, njenom zahtjevu za isplatu navedenog novčanog iznosa s osnove ulaganja u predmetnu nekretninu, ocjena je i ovog suda da bi u okolnostima konkretnog slučaja žaliteljica imala pravo na ovaj obvezno pravni zahtjev po pravilima o stjecanju bez osnove, ali u konkretnom slučaju tuženica na kojoj je bio teret dokaza ( čl. 219. st. 1. ZPP) nije dokazala visinu svog zahtjeva, a niti je to bilo moguće utvrditi bez provođenja odgovarajućeg vještačenja po sudskom vještaku graditeljske struke. Međutim, kako tuženica u ostavljenom roku nije uplatila potrebiti predujam na ime troškova provođenja tog dokaza, to taj dokaz sud prvog stupnja nije ni mogao provesti, posljedično čemu valja zaključiti da tuženica nije ni dokazala visinu ove svoje tražbine, pa je posljedično tome sud prvog stupnja i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je i u ovom dijelu, kao neosnovan odbio zahtjev tuženice, radi čega je i njenu žalbu valjalo ocijeniti neosnovanom.

21. Pri tome, u odnosu na žalbene navode tuženice u dijelu u kojem ukazuje na njeno loše imovinsko stanje zbog kojeg nije mogla platiti potrebne troškove predujma za predloženo građevinsko vještačenje, valja istaknuti da je sud prvog stupnja i u tom dijelu pravilno primijenio materijalno pravo kada je na temelju odredbe čl. 153. st. 1. ZPP zaključio da je stranka koja predloži izvođenje dokaza dužna po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza, a prema odredbi čl. 172. ZPP pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pravnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć, a o čemu tuženica nije dostavila sudu odgovarajuće rješenje, pa je žalbu ove žaliteljice valjalo, kao neosnovanu odbiti i u ovom dijelu

22. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja na za ovaj dio predmeta spora (točku IV. i V. izreke pobijane presude) pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je u žalbi ukazivala tuženica, a niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je u ovom dijelu žalbu tuženice odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude.

23. Obzirom da je pobijana presuda, djelomičnim prihvaćanjem žalbe tuženice, ukinuta u dijelu pod točkom II. izreke, valjalo je ukinuti i rješenje o troškovima postupka pod točkom VI. izreke.

24. O troškovima postupka nastalih u povodu pravnih lijekova odlučiti će se u konačnoj odluci, radi čega je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP valjalo riješiti kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

Pula - Pola, 20. listopad 2025.

Predsjednik vijeća:

Robert Fabris