Poslovni broj: Us I-2845/2024-17

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje zapisničarke Marijane Vidaković, u upravnom sporu tužitelja pod 1) BR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2) ŠR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Vjekoslav Grgurev, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Petra i Tome Erdödyja 2, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne služba za drugostupanjski postupak, Gruška 20, Zagreb, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica mr.sc. Sutjeska Paić, odvjetnica u [adresa], radi promjene podataka u katastru, 20. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa: UP/II-932-07/24-07/363, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 18. listopada 2024. i rješenja prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik Klasa: UP/I 932-07/23-02/2579, Urbroj: 541-26-02/7-23-2 od 28. prosinca 2023.

II. Nalaže se tužiteljima pod 1) i 2) da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga spora, isplate zainteresiranoj osobi iznos 1.000,00 eur na ime naknade troška ovog spora; dok se zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za naknadu troška ovoga spora odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje) odbijena je žalba tužitelja protiv navedenoga rješenja prvostupanjskog tijela (dalje: prvostupanjsko rješenje) kojim su (po zahtjevu zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata) promijenjeni podaci, u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], za k. č. [katastarska čestica], kako je to navedeno u izreci toga rješenja.

2. Tužitelji pod 1) i 2) (dalja: tužitelji), u pravodobnoj tužbi, u podnescima, i na raspravi, u bitnome, prigovaraju kako se navodi u nastavku obrazloženja ove presude, ističući zahtjeve navedene u njenoj izreci.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Zainteresirana osoba, u odgovoru na tužbu, u podnescima, i na raspravi, u bitnom, navodi, u smislu, da su svi prigovori tužitelja u cijelosti neosnovani, a osporeno, kao i prvostupanjsko, rješenje u cijelosti da je zakonito, u bitnome, iz razloga danih tim rješenjem kojima da su svi prigovori tužitelja pravilno otklonjeni kao neosnovani. Ovaj spor da su tužitelji pokrenuli jedino da bi zainteresiranu osobu spriječili u zakonitom korištenju njena zemljišta odn. u rekonstrukciji pravomoćno ozakonjene zgrade na tomu zemljištu. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva. Zahtijeva naknadu troška ovoga spora.

5. Dostavljanjem svih navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 23. svibnja 2025. i 19. rujna 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora; shodno čl. 6. st. 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24., dalje: ZUS-a).

5.1. Oba ročišta za raspravu su održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak (čl. 89. st. 4. i čl. 91. st. 3. ZUS-a) a prvo i bez prisutnosti uredno pozvane zainteresirane osobe koja nije opravdala izostanak.

6. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog i prvostupanjskog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnoga upravnog postupka u kojemu su ta rješenja donesena, a koji spis je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu.

7. Preostale, po tužiteljima predložene, dokaze saslušanjem tužitelja i svjedoka te očevidom lica mjesta i geodetskim vještačenjem; ovaj sud nije izvodio jer je to, kod prethodno navedenih izvedenih dokaza, bilo suvišno za presuđenje u ovome sporu. O tomu će biti riječi i u nastavku obrazloženja ove presude.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Sukladno čl. 89. st. 1. i 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 112/18. i 39/22., dalje: Zakon), nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, kojoj prijavi je isti dužan priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

Sukladno čl. 90. st. 4. Zakona, kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom

26. stavkom 2. ovoga Zakona.

Sukladno čl. 91. st. 2. Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Pravilnikom o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/18., dalje: Pravilnik) je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje.

Prema čl. 6. st. 1. t. 10., 11., 15. i 21 Pravilnika, geodetski elaborati mogu biti izrađeni: u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada; u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama; u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica; u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

Sukladno čl. 161. st. 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine" br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.), parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. st. 1. ovoga Zakona provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.

Sukladno čl. 35. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine" br. 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19.), katastarski ured evidentira zgradu, odnosno njezin dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju.

10. Osporenim rješenjem, glede činjenica koje su, prema gore citiranoj za ovu stvar mjerodavnoj zakonskoj i pravilničkoj regulativi, pravno relevantne za rješavanje ove upravne stvari, te u odnosu na žalbene navode tužitelja, u bitnome se obrazlaže:

„ … pobijano rješenje (28.12.2023.) doneseno je povodom zahtjeva (27.12.2023.) podnositelja LR … za provedbu geodetskog elaborata od 10.11.2023. godine, broja elaborata: 327/2023, izrađenog od društva PODLOGA d.o.o. … u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada, zatim u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama, potom u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Navedeni geodetski elaborat je sukladno čl. 91. st. 2. Zakona potvrđen od prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/3731, URBROJ: 541- 26-01/8-23-5 od 27.12.2023. godine. Protiv navedenog rješenja izjavljene su dvije žalbe o kojima je u žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo obavijestilo podnositelja zahtjeva za provedbu LR (Dostava obavijesti, 04.03.2024.) na što podnositelj zahtjeva zastupan p.p. odvjetnica mr.sc. Sutjeska Paić, … dostavlja u spis „ODGOVOR NA ŽALBU LR" nadnevka 22.04.2024. godine popraćen brojnom dokaznom dokumentacijom u vidu sudskih presuda i u vidu drugostupanjskog rješenja. Nadalje, u žalbenom postupku je prvostupanjsko tijelo dva puta pozvalo žalitelje na usmenu raspravu radi saslušanja i uvida u predmetni geodetski elaborat (Poziv od 04.03.2024., Dopuna poziva od 25.04.2024. godine) na što su oba žalitelja na oba poziva prvostupanjskog tijela odgovorila pisanim putem (oba Podneska od 12.04.2024. godine, oba Podneska od 20.05.2024. godine) o nemogućnosti pristupa na usmenu raspravu (BR uslijed poslovnih razloga i odlaska u [adresa], KR - zbog udaljenosti i bolesti uslijed koje se otežano kreće). Tim prilikama oba žalitelja traže odgodu ročišta, na što im je i jednom udovoljeno, te zahtijevaju da ih se sasluša kao stranke u postupku kao i što izjavljuju da ostaju pri žalbenim navodima.

Predmetnim geodetskim elaboratom se u k. o. [katastarska općina] predlaže promjena izgrađenosti i spajanje katastarskih čestica k. č. br. [katastarska čestica] oranica ukupne površine 259 m² i k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak površine 305 m² u novu k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 544 m² (kuća, Vodice, Migalovica 15a, površine 161 m², dvorište površine 02 m² i dvorište površine 381 m²) na dosadašnje stanje upisanih osoba te se predlaže evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine k. č. br. [katastarska čestica] (voćnjak površine 827 m² u maslinik površine 617 m²) kojom prilikom se za potonju k.č. ispravlja gruba pogreška kako je to utvrđeno i izneseno u geodetskom elaboratu (Tehničko izvješće), a sve uz upis promjene vlasnika na novoj k. č. br. [katastarska čestica] prema zemljišnoknjižnom stanju sukladno čl. 97. Zakona. Predmetnom geodetskom elaboratu prileže odgovarajući izvatci iz zemljišne knjige za sve predmetne katastarske čestice na kojima je kao jedini vlasnik upisan LR. Promjena izgrađenosti se predlaže temeljem pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju od 01.12.2015. godine, KLASA: UP/1 361-03/15-01/2617, URBROJ: 403-02-4-1/0263-15-13, izdanog od Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

Žalbeni navodi nisu od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari … Pobijano rješenje doneseno je temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata kao tehničke osnove sukladno čl. 89. Zakona. … podnositelj zahtjeva je vlasnik svih triju predmetnih katastarskih čestica te u smislu čl. 94. st. 1. Zakona ima pravni interes za provođenje predmetne u katastarskom operatu.

Prema Izvješću o utvrđivanju međa i drugim granicama te o novom razgraničenju iz geodetskog elaborata na terenu su snimljene sve vidljive međne točke i sav detalj katastarskih čestica koje su predmet elaborata kao što je prikazano na skici izmjere. Očevidom na terenu u prisutnosti investitora te nositelja prava na predmetnim česticama ustanovljeno je da su točke linije područja mjerenih podataka u k. o. [katastarska općina] na terenu definirane i vidljivo označene trajnim oznakama, željeznim klinovima ili bolenama uz koje je napisan odgovarajući broj točke (članak 51. Pravilnika …) kao što je prikazano na skici izmjere, osim u slučajevima kada međe katastarskih čestica čine raspoznatljive lomne točke građevina, kuća, zgrada, ograda i sl. (sukladno čl. 51. Pravilnika …), te da su sve međe nesporne.

Prema Tehničkom izvješću iz geodetskog elaborata … Stranke KR i Grgurev Vjekoslav zatražili su ponovnu dostavu dokumentacije pa je navedenim strankama ponovljen postupak obavještavanja te je dostavljen cjelokupni geodetski elaborat, a sve u skladu s Pravilnikom … članak 73. stavak 3. S time u vezi, prileže geodetskom elaboratu pojedinačni prigovori, odnosno zahtjevi o dostavi cjelokupne dokumentacije geodetskog elaborata, žalitelja KR (**.**.2023.) te Vjekoslava Grgureva (19.11.2023.) pri čemu se potonji po dostavi geodetskog elaborata više ne javlja radi zaštite svojih prava. Za žalitelja KR geodetskom elaboratu prileže po dvije povratnice ovjerene vlastoručnim potpisom kao dokaz da je bio pozvan na predočavanje geodetskog elaborata u smislu čl. 74. st. 4. Zakona, odnosno kao dokaz da mu je dostavljen geodetski elaborat u cjelini nakon prigovora, nadnevaka 13.11.2023. godine prije prigovora i 27.11.2023. godine nakon prigovora. Žalitelj BR tokom postupka izrade geodetskog elaborat nije prigovarao, nije tražio dostavu geodetskog elaborata u cjelini. Stoga paušalni žalbeni navodi, bez ikakvih popratnih dokaza o tome, da žalitelju KR nije dostavljena dokumentacija geodetskog elaborata nije osnovan već je uklonjiv temeljem dokumentacije geodetskog elaborata.

Žalbeni navodi oba žalitelja o obvezi službene osobe glede omogućavanja izvještavanja stranaka o svim okolnostima i činjenicama, a što je prema istima nesporno izostalo, nisu osnovani već su uklonjivi temeljem dokumentacije spisa predmeta. Naime, prvostupanjsko tijelo je u žalbenom postupku, obzirom na prirodu žalbenih navoda o neobavještavanju žalitelja u postupku izrade geodetskog elaborata, omogućilo obojci žalitelja sudjelovanje u postupku u smislu čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku (,,Narodne novine" br. 47/09, 110/21) i to na način da su oba žalitelja po dva puta bila pozvana na usmenu raspravu kao vid ispitnog postupka iz čl. 51. i čl. 52. ZUP-a radi uvida u predmetni geodetski elaborat, saslušanja te izjašnjavanja o svim okolnostima i činjenicama, a sve kako bi se uklonio eventualni utjecaj ožalbenog nesudjelovanja žalitelja u postupku izrade geodetskog elaborata na njihova prava i interese. Dakle, ožalbena dužnost službene osobe da stranci omogući izjašnjavanje nije nesporno izostala već prema spisu proizlazi kako im je službena osoba pružila ožalbenu mogućnost, ali obje pružene mogućnosti nijedan žalitelj ni na koji način nije iskoristio.

Vezano uz žalbene navode koji se odnose na smanjenje površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ovom postupku nije predmetna, već prema geodetskom elaboratu graniči s predmetnom k. č. br. [katastarska čestica] valja reći kako isti nisu osnovani. Površina katastarskih čestica računa se iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka svih međa koje čine neku česticu) pa stoga da bi se iznos površine promijenio (smanjio/povećao) moraju biti na terenu snimljene lomne točke baš svih međa katastarske čestice, što prema podacima geodetskog elaborata nije slučaj za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

U svrhu dokazivanja žalbenih navoda koji se odnose na pogrešno ucrtanu među između k.č. žalitelja br. 1316/1 k. o. [katastarska općina] i ovopredmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u spis predmeta su oba žalitelja dostavila geodetski elaborat nadnevka (datuma snimanja) 08.11.2003. godine prema kojemu je izdvajanjem iz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana ožalbena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], današnje površine 366 m². Daljnjim uvidom u navedeni geodetski elaborat razvidno je kako prema skici premjeravanja ožalbeni suhozid pripada u cijelosti upravo k.č. žalitelja br. 1316/1 ko. [katastarska općina]. Geodetski elaborat žalitelja odvjetnica podnositelja zahtjeva osporava dostavom sudskih odluka i jednog drugostupanjskog rješenja ovog tijela. U dostavljenom Rješenju ovog tijela od 12.01.2009. godine, KLASA: UP-II-932-07/08-07/720, URBROJ: 541-04-3/3-09-2 kojim je riješeno o obnovi postupka koji se pri Područnom uredu za katastar Šibenik vodio pod oznakom kl. UP/I-932-07/03-02/1357 od 08.11.2003. godine (nadnevak elaborata žalitelja !!!) stoji na str. 2. cit. „Iz rješenja od 19.04.04. te prijavnih listova za katastar i zemljišnu knjigu (precrti plana) razvidno je da predmetom tog postupka nije bila k. č. br. [katastarska čestica] odnosno elaboratom se nije dirala međa prema tim k.č., niti su te k.č. pretrpjele bilo kakvu promjenu koja bi utjecala na knjižna prava žaliteljice i ČR“. Kako je razvidno iz citiranog da se u postupku provedbe promjene u katastarskom operatu temeljem geodetskog elaborata žalitelja okončanim rješenjem od 19.04.04. godine međa prema predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije dirala tako slijedi da geodetski elaborat žalitelja uopće nije dokaz tijeka međe za koji se zauzimaju (suhozid) jer međa između k. č. br. [katastarska čestica] i ovopredmetne k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (suhozid), iako nacrtana na skici premjeravanja iz toga geodetskog elaborata na način da odgovara žaliteljima, u postupku provedbe promjene temeljem geodetskog elaborata žalitelja uopće nije bila predmet evidentiranja u katastarskom operatu. Stoga se na geodetski elaborat žalitelja ne može gledati kao na podatak o granicama katastarskih čestica sadržan u katastarskom planu katastarskog operata u smislu primjene čl. 90. st. 4. Zakona. Također navedena odredba Zakona uvjetuje da geodetski elaborat bude izrađen u okviru standarda položajne točnosti iz čl. 26. st. 2. Zakona, a koji standard je u primjeni od stupanja na snagu Zakona dana 22.12.2018. godine, što geodetski elaborat izrađen 2003. godine ne zadovoljava. Osim toga, prema dokumentaciji spisa razvidno je kako je u periodu nakon geodetskog elaborata žalitelja uslijedilo poduže razdoblje nezadovoljstva tom međom (suhozid), a koje je nezadovoljstvo vidljivo kroz sudske odluke dostavljene u spis od strane odvjetnice podnositelja zahtjeva (1. radi utvrđivanja prava vlasništva-Gž-601/2020-3 od 08. travnja 2021. godine Županijskog suda u Sisku, 2. radi odstupa i nepačanja - XII P-2385/06 od 08. veljače 2012. godine Općinskog suda u Šibeniku, 3. radi odstupa i napačanja XIV P-2385/06 od 29. kolovoza 2008. godine). Iz svega navedenog vezano uz geodetski elaborat žalitelja valja zaključiti kako u smislu primjene čl. 90. st. 4. Zakona isti nije dokaz drugačijeg tijeka međe od onoga tijeka koji je pokazan od strane nositelja prava na predmetnoj katastarskoj čestici br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u okviru izrade predmetnog geodetskog elaborata.

Nezadovoljstvo pojedinih nositelja prava na susjednim katastarskim česticama glede tijeka međe koji je prikazan u geodetskim elaboratima kao rezultat pokazivanja nositelja prava na katastarskim česticama koje su predmet izradbe geodetskog elaborata prema čl. 90. st. 4. Zakona nije dokaz da je neka međa sporna, na što žalitelji ukazuju, već je međa sporna kako je to propisano čl. 90. st. 6. Zakona kada za istu postoji sudski postupak uređenja međe u tijeku utvrđen kao takav u postupku izrade geodetskog elaborata, a što u konkretnoj stvari nije slučaj.

Materijalni propis - Zakon ne propisuje mogućnost prekida upravnog postupka iz žalbenih razloga te se s navedene osnove odluka o prekidu postupka ne može donijeti. Pri tome valja istaknuti da se uporište za prekid upravnog postupka ne nalazi ni u odredbama ZUP-a, kao mjerodavnog procesnog prava. Naime, u čl. 55. st. 1. ZUP- a definiran je pojam prethodnog pitanja kao pravnog pitanja koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar (što ovdje nije slučaj …). Iznimka su slučajevi iz st. 2. čl. 55. ZUP-a u kojima službena osoba ne može sama rješavati prethodno pitanje, već postupak MORA prekinuti, a to su situacije kada se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela (utvrđeno od strane nadležnog tijela), postojanje braka, utvrđivanje očinstva/majčinstva, te u drugom slučaju propisanom zakonom. Stoga, u situaciji kada je predmet upravnog postupka provedba promjene temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata sukladno odredbama materijalnog prava, kraj takvog stanja stvari gdje važećim materijalnim pravom prekid postupka iz žalbene osnove nije propisan, a ne radi se ni o slučajevima iz st. 2. čl. 55. ZUP-a, u kojima se postupak mora prekinuti prvostupanjsko tijelo nema mogućnosti ni osnove za donošenje odluke o prekidu postupka u tom smislu.“

11. Prethodno citirane razloge osporenog rješenja, kao pravilne i potpune prihvaća i ovaj sud u cijelosti, jer imaju činjeničnog uporišta u sadržaju isprava u spisu predmetnoga upravnog postupka na koje se referiraju, i pravnog uporišta u pravilnom tumačenju gore citiranih, za ovu stvar mjerodavnih, zakonskih i pravilničkih odredaba na koje se tuženik u citiranom obrazloženju i pozvao.

12. To nije dovedeno u sumnju, u nastavku pojedinačno i obrazloženo navedenim i analiziranim, prigovorima koje su tužitelj istaknuli u ovome sporu.

13. Tužitelji prigovaraju da je osporeno rješenje nejasno u mjeri da se njegovu zakonitost ne može ispitati jer da se u izreci navodi da se odbijaju žalbe za koje da nije navedeno tko i kada ih je podnio.

13.1. Ovaj prigovor nije osnovan jer je u uvodu osporenog rješenja navedeno da se odlučuje o žalbama ovdje tužitelja pod 1) i 2) a u izreci toga rješenja je navedeno da se žalbe odbijaju. Iz toga je nedvojbeno razvidno o kojim i čijim žalbama je osporenim rješenjem odlučeno, i kako. Usto, sam ovaj prigovor tužitelja izravno proturječi ukupnosti svih ostalih prigovora koje su tužitelji iznijeli u ovome sporu. Naime, svim ostalim prigovorima tužitelji prigovaraju nezakonitost osporenog rješenja kao negativne meritorne odluke o njihovim žalbama. Tako, ni samim tužiteljima, nedvojbeno nije sporno, da je osporeno rješenje baš takva odluka baš o tim i njihovim žalbama.

14. Tužitelji prigovaraju da im, u upravnom postupku koji je prethodio ovome sporu, nije, u skladu s člankom 50. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" br. 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), omogućeno (stranačko) sudjelovanje odn. očitovanje zbog čega da je taj postupak spram tužitelja proveden nezakonito i nepravično: jer da su tužitelji svoju nemogućnost odazivanja pozivima radi njihova saslušanja i uvida u predmetni geodetski elaborat opravdali objektivnim razlozima koji da nisu uzeti u obzir, jer da se osporenim rješenjem pogrešno obrazlaže da tužitelj pod 1) nije prigovorio na elaborat i nije tražio dostavu cjelokupne dokumentacije elaborata, jer da tužiteljima nije dostavljen odgovor zainteresirane osobe na njihove žalbe kao ni prilozi toga odgovora (presude i upravna rješenja), jer da u postupku prije donošenja osporenog rješenja nisu provedeni po tužiteljima predloženi dokazi očevidom, geodetskim vještačenjem i saslušanjem tužitelja, jer da tužitelji protivno članku 50. Pravilnika i članku 55. stavcima 4. do 8. Pravilnika o katastarskoj izmjeri, nisu bili pozvani na terenski uviđaj radi pokazivanja međa i označavanja lomnih točaka čime da tužiteljima nije omogućeno staviti prigovore na spornu među k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] koja da je predmetnim elaboratom pogrešno ucrtana na uštrb k. č. [katastarska čestica] koja da je površinski smanjena nezakonitim pripajanjem cijeloga spornog suhozida k. č. [katastarska čestica] mada isti pripada k. č. [katastarska čestica] prema „geodetskom elaboratu B **.**.2003.“ i „precrtu katastarskog plana od 20.4.2004.“, jer da je netom navedena međa sporna a to da je, suprotno obrazloženju osporenog rješenja, prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari.

14.1. Ovi prigovori nisu osnovani, odn. ne mogu dovesti do rješavanja drukčijeg od onoga iz osporenog i prvostupanjskog rješenja. To iz gore citiranih razloga koji su u vezi ovih prigovara dani osporenim rješenjem, te iz razloga navedenih u nastavku obrazloženja ove presude.

14.2. Vezano za prigovor međašnika da nisu propisno sudjelovali u neupravnom postupku izrade geodetskog elaborata, koji tužitelji u konkretnome slučaju ističu pozivajući se na članak 50. Pravilnika; ustaljena je upravna i upravnosudska praksa da se međašnicima koji to prigovaraju mora omogućiti neposredno izjašnjavanje i očitovanje na potvrđeni geodetski elaborat u upravnom postupku u kojemu se rješava o katastarskoj provedbi toga potvrđenog geodetskog elaborata; koji je upravni postupak prethodio ovome upravnom sporu.

14.3. Iz stanja spisa toga upravnog postupka, suprotno gore izloženim prigovorima tužitelja, i po stavu ovoga suda, razvidno je da je u tomu upravnom postupku tužiteljima prije donošenja osporenog rješenja omogućeno izjašnjavanje i očitovanje na predmetni geodetski elaborat.

14.4. Naime, tužitelji su u žalbenome stadiju toga upravnog postupka dvaput uredno pozivani pristupiti kod prvostupanjskog tijela na davanje izjave i uvid u predmetni geodetski elaborat.

14.5. Na oba ta poziva tužitelji su se podnescima opravdali da ne mogu pristupiti ali su u tim podnescima ujedno iznijeli i svoje prigovore na taj elaborat. Te je prigovore tuženik potom pravilno otklonio kao neosnovane gore citiranim razlozima osporenog rješenja koje prihvaća i ovaj sud.

14.6. Naime, a kako se to pravilno obrazlaže osporenim rješenjem i proizlazi iz predmetnoga geodetskog elaborata, u postupku izrade toga elaborata tužitelj pod 2) KR podnio je pisani prigovor na elaborat i zatražio dostavu cjelokupne dokumentacije toga elaborata. Tomu elaboratu prileže uredno sastavljene po tužitelju pod 2) vlastoručno potpisne povratnice, kako za poziv na predočenje elaborata, tako i za dostavu tražene dokumentacije toga elaborata po tomu prigovoru koji je prigovor također uložen u taj elaborat. Za tužitelja pod 1) u elaborat je uložena samo povratnica poziva na predočenje elaborata te se, suprotno prigovorima tužitelja, pravilno osporenim rješenjem obrazlaže da tužitelj pod 1) nije podnio pisani prigovor na elaborat niti je tražio dostavu dokumentacije elaborata, kao što je sve to na netom navedeni način učinio samo tužitelj pod 2).

14.6. Mada s pravom tužitelji prigovaraju da im u upravnom postupku nije dostavljen odgovor zainteresirane osobe na njihove žalbe s prilozima (presudama i upravnim rješenjima); navode kao u tomu odgovoru i iste priloge, zainteresirana osoba iznijela je i priložila u ovome sporu, u podnescima koji su, kao i njihovi prilozi, tužiteljima uredno dostavljeni. Tako je tužiteljima na te navode i te isprave/priloge pružena mogućnost očitovanja u ovome sporu, koju su tužitelji pisano i raspravno i iskoristili. Slijedi da je, na netom navedeni način, sam ovaj sud u ovome sporu u cijelosti otklonio taj po tužiteljima prigovoren postupovni nedostatak upravnog postupka koji je prethodio ovome upravnom sporu.

14.7. Pozivanje tužitelja na odredbe iz članka 55. stavaka 4. do 8. Pravilnika o katastarskoj izmjeri ("Narodne novine" br. 59/20), nije osnovano, jer se ovdje ne radi o postupku katastarske izmjere odn. o elaboratu katastarske izmjere na koji se te odredbe odnose, nego se ovdje radi o upravnom postupku radi rješavanja o katastarskoj provedbi potvrđenoga geodetskog elaborata.

14.8. Preostali gore navedeni prigovori tužitelja, da je gore navedena međa sporna što da je prethodno pitanje u ovoj upravnoj stvari, pravilno su otklonjeni kao neosnovani iz gore citiranih razloga osporenog rješenja koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao pravilne.

14.9. Naime, a kako se to pravilno obrazlaže osporenim rješenjem, međa k. č. [katastarska čestica] (na koju se odnosi ovdje predmetni geodetski elaborat) i k. č. [katastarska čestica] (na koju se ne odnosi ovdje predmetni geodetski elaborat), suprotno tvrdnjama tužitelja, nije sporna s obzirom da se, prema članku 24. stavku 2. Pravilnika, međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa; a tužitelji ni ne tvrde da bi u tomu trenutku bio u tijeku taj postupak.

14.10. Nadalje, prema predmetnome geodetskom elaboratu i izreci prvostupanjskog rješenja, u katastar upisana površina za k. č. [katastarska čestica] je u „novom stanju“ manja nego u „dosadašnjem stanju“, koja manja površina se u „novome stanju“ upisuje po činjeničnoj i pravnoj osnovi ispravka pogreške. Stoga ne stoje tvrdnje tužitelja da bi se predmetnim geodetskim elaboratom na uštrb površine k. č. [katastarska čestica] povećavalo površinu k. č. [katastarska čestica].

14.11. Uostalom, a kako je to već navedeno, k. č. [katastarska čestica] nije predmet ovdje predmetnoga geodetskog elaborata. Ako tužitelji smatraju da je stvarno stanje k. č. [katastarska čestica], glede onih podataka koje se evidentira u katastru, drukčije od onoga koje je za tu česticu sada evidentirano u katastru; onda tužitelji, ako za to imaju pravni interes, mogu naručiti izradu geodetskog elaborata te, nakon potvrđivanja toga elaborata, podnijeti zahtjev u upravnom postupku za njegovu provedbu u katastru.

15. Proizlazi da je osporenim rješenjem pravilno i potpuno utvrđeno te pravno ocijenjeno i obrazloženo da su, u konkretnome slučaju, ispunjene sve pretpostavke za pozitivno rješavanje o predmetnome zahtjevu zainteresirane osobe za provedbu predmetnoga potvrđenog geodetskog elaborata. To nije dovedeno u sumnju prigovorima koje su tužitelji istaknuli u ovome sporu; u smislu kako je prethodno obrazloženo ovom presudom.

16. Stoga ovdje predmetni i propisno potvrđeni geodetski elaborat, i po ocjeni ovoga suda, predstavlja pravilnu i dostatnu zakonsku odn. činjeničnu osnovu odn. tehničku podlogu za katastarski upis promjena koje je osnovom toga elaborata osporenim odn. prvostupanjskim rješenjem odlučeno provesti u katastru.

17. Zato je, u ovome sporu i upravnom postupku koji mu je prethodio, bilo suvišno izvoditi po tužiteljima predložene dokaze očevidom lica mjesta i geodetskim vještačenjem s obzirom da je tužiteljima, i u ovome sporu i u tomu postupku, omogućen uvid i prigovaranje na taj elaborat. Tu su mogućnost tužitelji i iskoristili, ističući prigovore koji su, iz gore citiranih pravilnih razloga osporenog rješenja i prethodno navedenih razloga ove presude, neosnovani odn. ne mogu dovesti do rješavanja drukčijeg od onoga iz osporenog i prvostupanjskog rješenja.

18. Zbog svega prethodno navedenog i obrazloženog, osporeno, kao i prvostupanjsko, rješenje je zakonito i neopterećeno kojim od razloga ništavosti (iz članka 128. stavka 1. ZUP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (prema članku 47. stavku 3. ZUS-a) pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.

19. S obzirom da su tužitelji izgubili ovaj spor, odbijenu su sa zahtjevom za naknadu troška i obvezani zainteresiranoj osobi isplatiti zahtijevanu naknadu troška odvjetničkog sastavljanja odgovora na tužbu (1.000,00 eur), sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga i točka 2. te Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: OT). Više traženih 2.250,00 eura za odvjetničko sastavljanje dvaju podnesaka i požurnice, zainteresiranoj osobi nije priznato. U ta dva podneska se ponavlja navode odgovora na tužbu za koji je trošak priznat. Požurnica ne spada u naknadive troškove upravnog spora jer, po svrsi i sadržaju, nije obrazložen podnesak s činjeničnim i pravnim navodima (Tbr. 27. toč. 1. OT).

20. Stoga je, na temelju članka 144. stavaka 1. do 3., članka 147. stavka 1. i članka 148. ZUS-a, riješeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 20. listopada 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 6 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja pod 1) i 2) uz zapisnik o objavi

- tuženiku uz zapisnike o raspravi i objavi

- opun. z. o. uz zapisnik o objavi

- u spis pa spis u kal 50 dana.