REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: Psp-52/2020-30

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku BŽ, protiv tuženika MŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku OD Santica & Đapić; PŽ, radi Stvarno - smetanje posjeda, 20. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je dana 22.04.2020. i 07.05.2020. tužena MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno uznemiravala tužiteljicu EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u njezinom posljednjem mirnom posjedu ograđenog dijela dvorišta položenog na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda i vrati grm ružmarina i loze u stanje u kakvom su ti nasadi bili prije smetanja, te popravi oštećenu fasadu na zapadnom zidu zgrade položene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da, u buduće, na bilo koji način smeta posjed tužiteljice EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na dvorištu položenom na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a posebno da osobno ili putem trećih osoba ulazi u dvorište, izvodi građevinske radove u tom dijelu dvorišta i nanosi štetu nasadima u tom dvorištu.

IV. Nalaže se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tužiteljici EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.“

II Dužna je tužiteljica u roku od 15 naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 1.312,50 eura.

Obrazloženje

Kod ovog suda zaprimljena je dana 20. svibnja 2020. Godine tužba tužitelja EŽ protiv tuženika MŽ radi smetanja posjeda.

U tužbi tužiteljica navodi da je posljednji mirni posjednik stana u obiteljskoj kući u [adresa], anagrafske oznake Perišićeva br. 3, položene na čest. zem. [katastarska čestica] (katastarska oznaka), P.L. 8286, K. O. [katastarska općina], z.k. oznake čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Dvoetažni stan tužiteljice je položen na prvom katu i u potkrovlju predmetne kuće, a stanu pripada vanjsko stepenište, terasa (balatura), ostava ispod stepeništa i dvorište, položeno zapadno od navedene obiteljske kuće iz kojeg dvorišta se pristupa u stan.

Tužiteljičino dvorište je ograđeno betonskim zidom, na kojem zidu je položena metalna ograda, dijelom obložena u trstiku. Kroz predmetno dvorište se pristupa na vanjsko stubište i uzdignutu terasu s koje se ulazi u opisani stan položen na prvom katu i potkrovlju navedene kuće.

Tužiteljica, a prije nje njezin otac i djed su mirni posjednici predmetnog stana i dvorišta više od 150 godina, budući da predmetna kuća predstavlja tužiteljičinu obiteljsku kuću, u kojoj je rođena i odrasla ...

Osim tužiteljičine ostave, u prizemlju predmetne kuće se nalaze još dvije stambene jedinice: jedna u sjevernom dijelu prizemlja, u posjedu ŽŽ, a druga stambena jedinica, položena u južnom dijelu prizemlja, u posjedu tužene MŽ, pri čemu treća osoba (ŽŽ) pristupa svome stanu preko drugog dvorišta položenog sjeverno od predmetne kuće, a tužena MŽ preko dijela dvorišta položenog zapadno i južno od predmetne kuće.

Na zapadnom zidu kuće, u prizemlju, tužena je protupravno otvorila prozor, a grilje tog prozora se otvaraju prema dvorištu tužiteljice. U povodu protupravnog otvaranja tog prozora između stranaka se, pred Općinskim Sudom u Splitu, pod brojem P- 1016/2020, vodi spor radi zaštite od uznemiravanja i vraćanja u prvobitno stanje, pa protupravno uznemiravanje nije predmet ovog spora.

Predmet ovog spora je samovlasno smetanje posjeda tužiteljice, koje je izvršila tužena, nalogom dvojici radnika, da preskoče dvorišnu ogradu tužiteljice, uđu u dvorište tužiteljice i izvedu neke građevinske radove na opisanom, bespravno otvorenom prozoru na zapadnom zidu, u prizemlju kuće. Prigodom ulaska u dvorište tužiteljice i izvođenja radova, radnici su bezobzirno uništili grm ružmarina, oštetili vinovu lozu koja raste u tom dvorištu, proteže se preko zapadnog zida kuće i pokriva terasu, te su oštetili fasadu na zapadnom zidu kuće, oko navedenog prozora. Radnici su, u dva navrata, preskakali zatvorena dvorišna vrata i ulazili u dvorište tužiteljice i to: 22. travnja 2020, u ranim poslijepodnevnim satima i 7. svibnja 2020 u kasnijim poslijepodnevnim satima.

U kritično vrijeme tužiteljica se s obitelji (suprugom i kćeri) nalazila u Visu, na Otoku Visu. Tužiteljica se sredinom ožujka 2020. zatekla u Visu, na otoku Visu, a zbog izbijanja epidemije Covid-19, nije se mogla vratiti u Split, posebno jer je starije životne dobi, pa je putovanje u Split, osim što je bilo onemogućeno, za nju i supruga bilo i rizično. Međutim, tužiteljica je, prije nekoliko godina, putem ovlaštene osobe ugradila sustav videonadzora, koji pokriva predmetno dvorište i ulaz u stan tužiteljice, s dvije videokamere.

Pregledajući snimke s videokamera, tužiteljica je utvrdila kako je, u njezinom odsustvu, tužena samovlasno smetala njezin posjed na opisani način.

Tužiteljica ima saznanja da su osobe koje se vide na snimkama - radnici koji inače izvode radove u stanu tužene, jer ih je, u više navrata, ranije vidjela, te ima saznanja da se jedan od navedenih radnika, zove NŽ !

Nakon što je utvrdila tko i kada je smetao njezin posjed, o smetanju je izvijestila I Policijsku postaju u Splitu i to dva puta: 27. travnja 2020. i 8. svibnja 2020. Tužiteljica je I Policijskog postaji faxom podnijela i prijavu, jer osobno nije mogla napustiti svoju kuću na otoku Visu, a zbog Odluke Stožera civilne zaštite o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u [adresa].

Tužiteljica nema saznanja o tome da li su djelatnici policije izašli na teren i obavili obavijesni razgovor s tuženom ili s bilo kojim od radnika.

Tužena je svjesno i samovlasno zasmetala tužiteljicu u njezinom zakonitom, posljednjem mirnom posjedu dvorišta kuće, pa podnosi predmetnu tužbu, unutar zakonskog roka od 30 dana, i traži od Suda da joj pruži zaštitu od uznemiravanja u njezinom posljednjem mirnom posjedu zapadnog dvorišta ispred kuće, a sve sukladno čl. 21 i 22 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te predlaže da sud donese sljedeće

Rješenje

I. Utvrđuje se da je dana 22.04.2020. i 07.05.2020. tužena MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] samovlasno uznemiravala tužiteljicu EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u njezinom posljednjem mirnom posjedu ograđenog dijela dvorišta položenog na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

II. Nalaže se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda i vrati grm ružmarina i loze u stanje u kakvom su ti nasadi bili prije smetanja, te popravi oštećenu fasadu na zapadnom zidu zgrade položene na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

III. Zabranjuje se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da, u buduće, na bilo koji način smeta posjed tužiteljice EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na dvorištu položenom na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a posebno da osobno ili putem trećih osoba ulazi u dvorište, izvodi građevinske radove u tom dijelu dvorišta i nanosi štetu nasadima u tom dvorištu.

IV. Nalaže se tuženoj MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da nadoknadi tužiteljici EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

U odgovoru na tužbu tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te da nije smetala posjet navedenog dvorišta. Tužena ne spori da je navedeno dvorište u posjedu tužiteljice, ne pretendira svojatati taj posjed ili ga protupravno uznemiravati, ne namjerava, nakon što su obavljeni navedeni nužni radovi postupati preko navedenog dvorišta, već je isključivo koristila zakonom predviđeno susjedsko pravo iž čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kako je navedeni pristup radi izvođenja radova zakonom dopušten i predstavlja dio susjedskih prava to se u konkretnom slučaju ne radi o smetanju posjeda te tužiteljici ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu. Netočno je da su radnici tužene uništili gram ružmarina odnosno loze, to je proizvoljna i izmišljena tvrdnja. Isto je za navodno oštećenje fasade.

U dokaznom postupku sud je proveo dokaze pregledom prijepisa posjedovnog lista katastar Split od 19.5.2020., izvoda iz katastarskog plana od 20.05.2020., zk izvadak zu 12770 KO [katastarska općina] od 19.5.2020., prijave od 27.4.2020., potvrde faksa, fotodokumentacije, izjave bez datuma, snimka izvedenog stanja od prosinca 2013 godine, proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta, saslušao svjedoke ĐŽ, KŽ i VŽ, te saslušao stranake.

Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

Predmet spora je tužiteljičin zahtjev za posjedovnom zaštitom ograđenog dijela dvorišta tužiteljice položenog na zapadnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji tužena uznemirava na način da osobno ili putem trećih osoba ulazi u dvorište, izvodi građevinske radove u tom dijelu dvorišta i nanosi štetu nasadima ružmarina i loze, te je oštetila fasadu kuće u tom dvorištu.

Odredbom članka 25. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV-a) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

U odgovoru na tužbu tužena je navela da ne spori da je navedeno dvorište u posjedu tužiteljice i da nije imala namjeru smetati njen posjed, međutim, da je na svom dijelu zgrade morala obaviti nužne radove postavljanja aluminijskog prostora budući da kroz prijašnji dotrajali drveni prozor je prodirala voda pa je stoga bila primorana koristiti se prolazom kroz dvorište tužiteljice kako bi došla do svog prozora. Tužena se pozvala na susjedsko pravo iz čl. 107. ZV-a.

Odredbom čl. 107. ZV-a propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovoga članka, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu. Za uporabu zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta.

Među strankama nije sporno da je tuženica vlasnica jednog dijela predmetne kuće kako je to tužiteljica izjavila na ročištu dana 27. Siječnja 2025. Godine. Tužiteljica također u svom iskazu navodi da ne živi u [adresa] već na Visu, a zbivanja ispred svoga apartmana prati putem video kamere.

Iz iskaza tužene, te svjedoka KŽ, kojim iskazima sud poklanja vjeru kao uvjerljivim, sud je utvrdio da je tužena dotrajali drveni prozor na svojoj nekretnini kroz koji je prodirala voda od kišnice, zamijenila aluminijskim prozorom i pri tome se koristila prolaskom kroz dvorište tužiteljice jer druge mogućnosti nije imala. Tuženica nije tražila dopuštenje tužiteljice s obzirom, kako tužiteljica sama navodi da živi na Visu, a tužena u svom iskazu navodi da nije imala njen broj telefona kako pitala za dopuštenje prolaska kroz dvorište.

Slijedom navedenog sud zaključuje da je u konkretnom slučaju tužena postupila sukladno citiranoj zakonskoj odredbi iz čl. 107. Zakona o vlasništvu i pristupila popravku odnosno izmjeni prozora na svojem dijelu objekta i time nije počinila čin smetala posjed tužiteljici pa tužiteljici stoga ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu. Čin smetanja posjeda je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu što ovdje nije slučaj.

Što se tiče tužbenog zahtjeva tužiteljice za posjedovnom zaštitom na nasadima ružmarina i loze, te oštećenja fasade treba navesti da tužiteljica na te okolnosti nije predložila niti jedan dokaz. Tužiteljica ni u svom iskazu kao parnična stranka nije spomenula da bi je tužena na ovaj način smetala u posjedu.

Po ocjeni ovog suda tužiteljici ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu pa je stoga sud odlučio kako je to navedeno u izreci rješenja.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. St. 1. ZPP-a, a tuženici je trošak obistinjen sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tuženoj je obistinjen trošak jednokratne nagrade u postupcima smetanja posjeda za prve 4 radnje od 500,00 EUR (Tbr.7.t.2.OT), sastav 1 podneska 100,00 eura (Tbr.8.t.1.OT), za zastupanje po punomoćniku na 4 ročišta po 100,00 eura (Tbr.9.t.4.OT), pristup na 1 ročište 50,00 eura (Tbr.9.t.3.OT), ukupno 1.050,00 eura. Utvrđenom iznosu je potrebno pridodati trošak PDV-a 25% 262,50 eura, ukupno 1.312,50 eura.

U Splitu, 20. listopada 2025.

Sudac

Josip Mrkonjić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja, putem ovog suda na Županijski sud u

.._.._.._.._.._.._.._.., pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika