REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj: Gž-196/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Biljane Bojanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Mislavi Jonjić Bušić, odvjetnici u Imotskom, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE (OIB:52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalne službe u Makarskoj, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj: P-859/2022-25 od 16. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se kao osnovana žalba tuženice, ukida se presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj: P-859/2022-25 od 16. prosinca 2024. te se odbacuje tužba tužitelja.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja slijedećeg sadržaja:
"Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine, koju je stalni sudski vještak za geodeziju Perica Puljić, 23. listopada 2024.g., označio točkama A-B-C-D-E- A i identificirao kao dio č. zem. [katastarska čestica], zk. u. 635, k. o. [katastarska općina], površine 820 m². Skica čini sastavni dio ove Presude. Ovlašten je tužitelj, temeljem ove Presude i uz ostvarenje ostalih pretpostavki zemljišnoknjižnog prava, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime, u zemljišnim knjigama nadležnog suda, uz istodobno brisanje dosadašnje uknjižbe, odnosno brisanje tog prava s imena tuženika, a što je tuženik dužan trpjeti."
2. Protiv te presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tuženica iz svih žalbenih razloga. U žalbi, u bitnome, navodi da nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe prema odredbi čl. 186.a Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) pa da je sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 14. ZPP-a, da je tuženica uputila tužitelju dopis 11. srpnja 2022. navodeći da zahtjev za mirno rješenje spora od 07. srpnja 2022. nije podnesen sukladno odredbama ZPP-a te je pozvala tužitelja na ispravak i dopunu i to tako da navedene osnovu stjecanja prava vlasništva, dostavi dokaze o pravnom slijedu, osobito da dostavi povijest promjene iz katastra na predmetnoj katastarskoj čestici a sve kako bi, tuženica mogla donijeti odluku o podnesenom zahtjevu, da tužitelj po navedenom nije postupio već je podnio tužbu 03. kolovoza 2024., da je čl. 38. Zakona o državnom odvjetništvu izričito propisano postupanje državnog odvjetništva u slučaju podnošenja nepotpunih i nerazumljivih zahtjeva za mirno rješenje spora, da je postupajući na navedeni način sud prvog stupnja počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da su nerazumljiva i kontradiktorna utvrđenja suda o osnovi stjecanja prava vlasništva jer sud navodi različite osnove – pravni posao, dosjelost i darovanje a bez da se sam tužitelj pozvao na institut dosjelosti, da sud ne daje razloge ispunjenja uvjeta za stjecanje prava vlasništva po bilo kojoj od tih osnova dok tužitelj "samo" u tužbi navodi da je nekretninu stekao darovanjem, da tužitelj da bi imao kvalitetu zakonitog posjeda potreban je pravni temelj posjedovanja a koji Ugovorom o darovanju tužitelj nije stekao u odnosu na tuženicu, s obzirom da se radi o nekretnini za koju je pasivno legitimirana Republika Hrvatska za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je izvanredno vrijeme dosjedanja, da tužitelj nije dokazao tko je prvi i kada stupio u posjed traženog dijela predmetne nekretnine, kakva je bila kvaliteta posjeda njegovih prednika i postoji li traženi kontinuitet posjeda, da se sud nije ni osvrtao na činjenicu da su u posjedovnim listovima broj 204 i broj 345 za k. o. [katastarska općina] kao posjednici predmetne nekretnine upisane druge osobe koje nije moguće dovesti u vezu sa tužiteljem.
2.1. Žalbeni je prijedlog tuženice da se preinači presuda na način da se "odbaci tužba, odnosno podredno da se odbije tužba u cijelosti".
3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).
4. Odgovor na tu žalbu nije podnesen.
5. Žalba tuženice je osnovana.
6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 820 m[2] označeno točkama A-B-C-D-A na skici stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. Perice Puljića, a koja u naravi predstavlja kuću, zapuštenu oranicu, ograđenu suhozidom osim s jugozapadne strane gdje postoji prometnica kroz zaseok tužitelja.
6.1. Tužitelj tvrdi da je predmetni dio nekretnine stekao temeljem Ugovora o darovanju od 14. travnja 2022.
7. Prvostupanjski sud prihvatio je takav tužbeni zahtjev tužitelja uz navod da je u postupku utvrđeno da su prednici tužitelja "od davnina bili u posjedu sporne nekretnine te da tužitelja, odnosno njegove prednike u načinu gospodarenja i korištenja nekretnine nije nitko ometao, da premda tužitelj tvrdi da je stekao darovanjem nije stekao darovanjem predmetnu nekretninu već dugogodišnjim posjedom i to preko svojih pravnih prednika, darovatelja ŠI i njegovih prednika", odnosno da je vlasništvo predmetnog dijela nekretnine stečeno temeljem instituta dosjelosti.
7.1. Nadalje, da je iz odgovora Općinskog državnog odvjetništva od 11. srpnja 2022. na zahtjev za mirno rješenje spora vidljivo da nije odlučeno o zahtjevu te da je tuženica pozvala tužitelja na ispravak i dopunu takvog zahtjeva. Sud navodi "da se tužitelju ukazuje da je potrebno prije podnošenja tužbe dovršiti postupak koji se vodi povodom zahtjeva za mirno rješenje spora. Međutim, radi ekonomičnosti, da sud nije odbacio tužbu te da je proveo parnični postupak do kraja".
8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama navoda žalbe, pazeći dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, sve kako je to propisano odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da pobijana presuda nije valjana ni zakonita.
8.1. Naime, u provedenom je postupku počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 14. ZPP-a na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i na koju se u žalbi, a i tijekom cijelog postupka poziva i tuženica - jer je prvostupanjski sud odlučio o sporu u kojem nije proveden obavezan postupak mirnog rješenja spora.
9. Pri tome, u ovom postupku nije sporno da je tužitelj putem svojeg punomoćnika podnio 07. srpnja 2022. zahtjev za mirno rješenje spora te da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Stalna služba u Makarskoj istoga dopisom od 11. srpnja 2022. (stranica 6 i 7 spisa) pozvalo da ispravi i dopuni zahtjev "na način da navede osnovu stjecanja prava vlasništva te u svezi s tim dostavi dokaz o pravnom slijedu, a osobito da dostavi povijest promjene iz katastra na predmetnoj katastarskoj čestici zemlje, sve kako bi državno odvjetništvo moglo donijeti odluku o podnesenom zahtjevu". Nadalje, da ukoliko podnositelj zahtjeva ne dopuni i ne ispravi zahtjev ili ga vrati bez ispravka i dopune da će smatrati da zahtjev za mirno rješenje spora nije ni podnesen.
9.1. Konačno, nije sporno da tužitelj nije postupio po navedenom već da je 03. kolovoza 2022. podnio predmetnu tužbu.
10. Prema odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv RH dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv RH, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.
11. Odredbom čl. 186.a st. 5. ZPP-a propisano je da ako zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegovog podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu dok je st. 6. čl. 186.a ZPP-a propisano da će sud odbaciti tužbu protiv RH podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora.
12. Kako dakle, iz nesporno utvrđenih činjenica proizlazi da tužitelj nije postupio po dopisu ODO u Splitu, Stalne službe u Makarskoj, odnosno nije ispravio i dopunio svoj zahtjev za mirno rješenje spora, pa se isti smatra kao da nije ni podnesen već je tužbu podnio 03. kolovoza 2022. bez da je postupio po navedenoj odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a ne postoji procesna pretpostavka za postupanje po predmetnoj tužbi pa je donošenjem navedene odluke sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz t. 14. st. 2. čl. 354. ZPP-a.
13. Slijedom iznijetog valjalo je prihvatiti žalbu tuženice te pobijanu presudu ukinuti i odbaciti tužbu, a sve na temelju odredbe čl. 369. st. 2. ZPP-a.
U Puli - Pola 20. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Alenka Paus
