1                                              Broj: IR-86/2023

 

 

                                            

 

                                                                                                                                                       Broj: IR-86/2023

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M. P. i dr. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. M. P., podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru od 27. srpnja 2023., broj: 110 Pp-3955/2023-10, u sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba okr. M. P. kao neosnovana.

 

             

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Zadru od 27. srpnja 2023., broj: 110 Pp-3955/2023-10, na temelju čl. 130. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), prvookrivljenoj S. P. određena je mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanja veze prema drugookrivljenom M. P., i obrnuto, tj. drugookrivljenom M. P. prema prvookrivljenoj S. P., a isti se ne smiju međusobno približiti jedan drugom na razdaljinu manju od 5 metara dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomoćnosti odluke o prekršaju.

 

2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je pravodobno podnio okr. M. P., putem branitelja odvjetnika I. B., s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, a podredno da se rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Rješavajući o žalbi okrivljenika, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je odluka prvostupanjskog suda u cijelosti pravilna i zakonita.

 

5. Pobijajući prvostupanjsko rješenje, okrivljenik u uvodu žalbe naznačuje da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz obrazloženja žalbe u bitnom proizlazi kako okrivljenik ne poriče utvrđeno činjenično stanje, pa tako okrivljenik navodi kako "nije sporno da su među okrivljenicima odnosi trajno narušeni...pa je potrebno osigurati normalan suživot izricanjem odgovarajućih mjera opreza" i da se žali jedino zato jer okrivljenicima, pored predmetne mjere opreza, nije određena i dodatna mjera opreza, i to mjera opreza zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, tj. u konkretnom slučaju "zabrane ulaska i prilaska u stanove koje koristi drugi okrivljenik", a koju mjeru opreza je okr. M. P. predlagao i tijekom postupka.

 

6. Prije svega, valja navesti da okrivljenik ima pravo na žalbu protiv rješenja kojom se određuje mjera opreza, ali na mjeru opreza koja je određena u odnosu na njega, stoga je sud razmatrao samo dio izrečene mjere opreza koja se tiče okr. M. P.

 

7. Okrivljenikovi navodi kako se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, svode se na puko parafraziranje žalbenih osnova iz čl. 194. st. 1. Prekršajnog zakona, bez konkretnih razloga, pa se takvi navodi okrivljenika nisu niti mogli ispitati u odnosu na bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, dok ovaj sud u vezi izricanja mjere opreza ne nalazi povrede materijalnog prava te smatra da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno.

 

8. Nadalje, u odnosu na jedine konkretne navode okrivljenika, kako nije izrečena i dodatna mjera opreza, a koju okrivljenik očito smatra primjerenom izreći, treba navesti kako, prema čl. 130. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik nije osoba koja može predložiti određivanje mjere opreze, već mjeru opreza donosi sud isključivo po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja. Budući da okrivljenik nije ovlašten podnijeti prijedlog za određivanjem mjere opreze, neosnovana je i žalba okrivljenika zbog neizricanja neke mjere opreza od strane suda.

 

9. Protiv okr. M. P. je podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, pa imajući u vidu veću protupravnu količinu u okrivljenikovom ponašanju koja čini inkriminirani prekršaj, kao i da iz podataka u spisu proizlazi da su odnosi između okrivljenika teško narušeni, a što može biti povod činjenja istog ili istovrsnog prekršaja, kao što je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud, ostvareni su zakonski uvjeti za određivanje mjere opreza iz čl. 130. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona.

 

10. Stoga je, na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. u vezi sa čl. 130. st. 8. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

 

 

Zagreb, 26. rujna 2023.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.