Poslovni broj: 8 Gž Ovr-151/2023-2

1

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja H. R. OIB: …, j. u., …, Z., koje zastupaju punomoćnici-odvjetnici u O. društvu H. & partneri d.o.o., Z., protiv ovršenice Z. V., OIB: …, …, kao nasljednice iza pok. Z. V., OIB: …, …, koju zastupa punomoćnik I. V., odvjetnik u K., …, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-1859/2016-13 od 17. ožujka 2023., dana 26. rujna 2023.,

r i j e š i o j e

I Uvažava se žalba ovršenice Z. V. i rješava tako da se preinačuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-1859/2016-13 od 17. ožujka 2023. na način da se, kao neosnovan, odbija prijedlog ovrhovoditelja H. R. kojim predlaže da se :

"Na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika S. Š. od dana 01.03.2007., pod posl. br. Ovrv-4225/07, a radi namirenja ovršne tražbine u iznosu od kn 198,00/€ 26,28 s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog računa do 31.12.2006., a iznose kn 16,77/€ 2,23 te koje nadalje teku na iznos glavnice od 01.01.2007. do isplate, troška priznatog rješenjem o ovrsi u iznosu od kn 416,60/€ 55,29 s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 01.03.2007. do isplate, i to do 31.12.2007. godine po stopi koju određuje članak 1. Uredbe o visini stope zateznih kamata, a od 01.01.2008. godine sukladno čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, po stopi koja se, do 31.07.2015. određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena kao i daljnjih troškova ovog ovršnog postupka sve sa zakonskim zateznim kamatama prema gore navedenoj stopi, tekućim od dana donošenja ovog rješenja o ovrsi do isplate – odredi ovrha na novčanim sredstvima ovršenika pljenidbom i prijenosom, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, i to tako što se nalaže Financijskoj agenciji da bankama izda nalog da novčani iznos za koji je određena ovrha prenese sa svih ovršenikovih računa, koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem, na račun ovrhovoditelja broj HR…s pozivom na broj 01 55214000214-2007-4, koji se vodi kod Z. b. d.d.

Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti, FINANCIJSKA AGENCIJA će dati nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima.

Nalaže se Financijskoj agenciji da, ukoliko se osnova za plaćanje nije izvršila u cijelosti, o istom obavijesti ovrhovoditelja, u roku od osam dana od dana primitka osnove za plaćanje."

II Nalaže se ovrhovoditelju H. R. naknaditi ovršenici Z. V. trošak žalbenog postupka u iznosu od 31,11 eur (234,40 kn), u roku 8 dana, dok se za više zatražen iznos zahtjev za naknadu troška sastava žalbe odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi odlučeno je:

„I) Sud o d r e đ u j e predloženu ovrhu pljenidbom i prijenosom novčane tražbine.

II) Nalaže se Financijskoj agenciji da izda nalog banci da novčani iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun ovrhovoditelja.

III) Ako banka u roku od 60 dana od dana kada joj je dostavljeno nepravomoćno rješenje o ovrsi ne primi rješenje o odgodi ovrhe ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili o obustavi ovrhe, isplatit će se ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos.

IV) Banka je dužna u roku od 8 dana od dostave rješenja o ovrsi obavijestiti sud i ovrhovoditelja da nema ili da nema dovoljno sredstava na računu da bi mogla rješenje o ovrsi provesti u cijelosti.

V) Ovrhovoditelju se dosuđuje trošak od 62,21 eur/468,75 kn.

VI) Protiv ovog rješenja, ovršenik može izjaviti žalbu iz razloga navedenih u čl. 50. stavak 1. Ovršnog zakona, a ovrhovoditelj iz razloga navedenih u čl. 50. stavak 6. istog Zakona, u roku od 8 dana, od dana primitka rješenja, ovom sudu, pismeno u tri primjerka. Žalba ne odgađa provedbu rješenja"

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila ovršenica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. Ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. Zakona o parničnom postupku budući da je sud pobijanim rješenjem odlučio ponovno o nečemu o čemu je već ranije odlučeno. Naime, već je ranije doneseno rješenje o ovrsi, a ovršenica je kao nasljednik pok. Z. V. već tijekom 2016. stupila u postupak umjesto pok. Z. V.. Zbog navedenog u ovom predmetu nije bilo mjesta donošenju pobijanog rješenja koje predstavlja novo rješenje o ovrsi koje se donosi u istom predmetu gdje je već ranije doneseno rješenje o ovrsi. Nadalje, ovrhovoditelj je u ovom predmetu propustio postupiti u skladu s odredbom čl. 285. Ovršnog zakona i zatražio od suda određivanje ovrhe na predmetu ovrhe na kojem se rješenjem o ovrsi općenito na imovini ovršenice – ne može tražiti izvansudska ovrha u svezi s čime citira odredbu čl. 285. st. 2. Ovršnog zakona. Naime, bespredmetan je nastavak postupka budući da ovršni sud ne može provoditi ovrhu o općenito na imovini ovršenice. Opisanim postupanjem ostvaren je žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona. Ujedno ističe prigovor zastare što da predstavlja žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. istog Zakona. Dakle, prvostupanjski sud da je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, zatim stanje činjenica je posve pogrešno utvrđeno jer ispušta iz vida da predmetni prijedlog nije dopušten, a isto tako i budući da je ovršenica već stupila u postupak pa nema temelja za donošenje pobijanog rješenja. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje te odbaciti prijedlog za ovrhu, a podredno ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima ovršenice prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), a u svezi čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05., 67/08., 139/10., 154/11. i 70/12.; dalje OZ) budući da prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja o ovrsi nije o istom ovrhovoditeljevom prijedlogu već pravomoćno odlučio.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi čl. 19. st. 1. OZ na koju u žalbi ukazuje ovršenica, budući da je izreka pobijanog rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Ovaj drugostupanjski sud, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona, a u svezi čl. 19. st. 1. OZ, ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.

8. Naime, iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditelj 22. siječnja 2007. podnio prijedlog za ovrhu radi pljenidbe imovine ovršenika Z. V. slijedom čega je javna bilježnica iz Z. …1. ožujka 2007. donijela rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, poslovni broj Ovrv-4225/07 koje je postalo pravomoćno i ovršno 16. svibnja 2007.

8.1. Nadalje, slijedi da je ovrhovoditelj 12. listopada 2011. obavijestio imenovanu javnu bilježnicu da je ovršenik preminuo 15. veljače 2011. slijedom čega je ista dostavila spis Općinskom sudu u Križevcima radi donošenja odluke o prekidu postupka, a koje rješenje broj Ovr-1262/2011-4 je doneseno 10. veljače 2012. s time što je ujedno odlučeno da će se postupak nastaviti kad nasljednik ili staratelj ostavine preuzme postupak ili kad ih sud na prijedlog suprotnih strana pozove da to učine.

8.2. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-101/2015-7 od 20. svibnja 2016. odlučeno je nastaviti postupak te je pozvana nasljednica pok. Z. V. – Z. V. da preuzme postupak, a koje rješenje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Šibeniku broj Gž Ovr-116/2017 od 1. ožujka 2017.

8.3. Podneskom zaprimljenim kod prvostupanjskog suda 12. prosinca 2022. ovrhovoditelj je kao ovršenicu označio Z. V., kao nasljednicu pok. Z. V., te predložio da sud na temelju navedenog pravomoćnog rješenja o ovrsi od 1. ožujka 2007. broj Ovrv-4225/07 radi namirenja ovršne tražbine u iznosu od 198,00 kn (26,28 EUR) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama – odredi ovrhu na novčanim sredstvima ovršenice pljenidbom i prijenosom, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, a koji prijedlog je sud prvog stupnja prihvatio i donio pobijano rješenje o ovrsi.

9. Žaliteljica ukazuje na odredbu čl. 285. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 73/17. i 131/20.) međutim, na konkretni slučaj ima se primijeniti OZ koji je odredbu identičnog sadržaja regulirao u čl. 252.h st. 2., a prema kojoj na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od stvarno nadležnog suda da odredi ovrhu na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvog rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U takvom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe (čl. 5. st. 3. OZ).

10 Dakle, u konkretnom slučaju pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od 1. ožujka 2007. broj Ovrv-4225/07 određena je ovrha općenito na imovini prednika ovršenice i u sebi je uključivala račun kod banke, te stalna primanja istog, pa je ovrhovoditelj slijedom odredbe čl. 252.g. OZ bio upućen prvenstveno naplatu svog potraživanja ostvariti putem izvansudske ovrhe i ovrhovoditelj je bio ovlašten zatražiti od banke koja vodi račun ovršenika, poslodavca ili druge osobe koja isplaćuje stalna novčana primanja ovršeniku, isplatu s računa ovršenika do potpunog namirenja njegove tražbine.

10.1. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju ovrhovoditelj predložio određivanje sudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena općenito na imovini prednika ovršenice, prvostupanjski sud je bio dužan postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe, a da bi ovrhovoditelj radi namirenja iste tražbine s uspjehom predložio novo sredstvo ili predmet ovrhe, odnosno da bi sud donio rješenje iz odredbe čl. 5. st. 3. OZ, uvjet je da se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti.

10.2. Kako, dakle, ovrhovoditelj nije ponudio dokaz da se pravomoćno rješenje o ovrsi općenito na imovini prednika ovršenika (doneseno u postupku izvansudske ovrhe) nije moglo provesti niti da je uopće pokušao svoje potraživanje ostvariti izvansudskim putem, a pravo tražiti sudsku ovrhu ima samo u slučaju kada ovrhovoditelj ne bi mogao provesti izvansudsku ovrhu kao i na predmetu koji ne obuhvaća izvansudska ovrha (u tom smislu odluka Vrhovnog suda RH Revt 92/09-2 od 15. rujna 2009.), to je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo pobijanu odluku preinačiti i prijedlog ovrhovoditelja odbiti kao neosnovan, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 19. st. 1. OZ, kako je to odlučeno pod toč. I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

11. Odluka o troškovima postupka povodom žalbe temelji se na odredbi čl. 14. st. 5. OZ i čl. 155. ZPP te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., 37/22. i 126/22., dalje Tarifa), pa je ovršenici valjalo dosuditi troškove zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika po Tbr. 13. t. 1. Tarife prema kojoj za sastavljanje pravnih lijekova odvjetniku pripada nagrada iz Tbr. 7. t. 1., 3., i 6. u svezi Tbr. 10. Tarife tako da je priznat trošak sastava žalbe po Tbr. 10. toč. 5. Tarife prema kojoj za sastav žalbe protiv rješenja odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1., 3., i 6.

11.1. Dakle, u konkretnom slučaju 50% nagrade iz iz Tbr. 7. t. 1. je 12.5 bodova odnosno 187,50 kn (24,89 eur) na koji iznos je obračunat PDV od 25 % tako da je obistinjen trošak u iznosu od 31,11 eur (234,40 kn), dok je odbijen kao neosnovan zahtjev ovršenice za više zatražen iznos budući da isti nije zatražen sukladno citiranoj odredbi Tbr. 13. t. 1. u svezi Tbr. 10. toč. 5. Tarife, a sve u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife, slijedom čega je odlučeno kao u toč. II izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zadru 26. rujna 2023.

Sutkinja

Sanja Dujmović, v.r.