REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pr-19/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sudcu toga suda Marijanu Muži, kao sudcu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sanji Radolović Kuprešak, odvjetnici iz Zagreba protiv tužene Republike Hrvatske – Ministarstvo obrane iz Zagreba, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 4. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja te zakonskog zastupnika tužene, u smislu odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 20. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvu obrane, OIB:52634238587 da tužitelju PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade za subote i nedjelje isplati iznos od 1.191,00 EUR bruto uvećan za iznos zakonske zatezne po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a od 01.kolovoza 2015. g. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, izuzev zz kamatu na iznos poreza na dohodak i prirezu porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom bruto iznosu u roku od 15 dana, po mjesecima, kako slijedi:

- na iznos od 202,08 EUR od 16.01.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 94,10 EUR od 16.02.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 103,06 EUR od 16.03.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 196,70 EUR od 16.04.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 100,34 EUR od 16.05.2017g. pa do isplate,

- na iznos od 191,97 EUR od 16.07.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 100,74 EUR od 16.09.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 105,60 EUR od 16.10.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 96,41 EUR od 16.11.2017.g. pa do isplate.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj-Ministarstvu obrane, OIB:52634238587 da tužitelju PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],na ime neisplaćenih dnevnica i rad na terenu isplati iznos od 5.060,46 EUR uvećan za iznos zakonske zatezne po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a od 01.kolovoza 2015. g. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, po mjesecima, kako slijedi:

- na iznos od 126,35 EUR od 16.02.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.03.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 81,23 EUR od 16.04.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 126,35 EUR od 16.05.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 117,33 EUR od 16.06.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.07.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.08.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.09.2017.g. pa do isplate

- na iznos od 18,05 EUR od 16.10.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.11.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.12.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 108,30 EUR od 16.01.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 117,33 EUR od 16.02.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.03.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 126,35 EUR od 16.04.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.05.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.07.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.08.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.09.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 99,28 EUR od 16.10.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 45,39 EUR od 16.11.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.01.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 63,18 EUR od 16.02.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 126,35 EUR od 16.03.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.04.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 63,18 EUR od 16.05.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 81,23 EUR od 16.06.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 90,25 EUR od 16.07.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 108,30 EUR od 16.08.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 27,08 EUR od 16.09.2019.g. pa do isplate

- na iznos od 74,32 EUR od 16.12.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 74,32 EUR od 16.01.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 74,32 EUR od 16.02.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 84,94 EUR od 16.03.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 116,80 EUR od 16.04.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 84,94 EUR od 16.05.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 116,80 EUR od 16.06.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 148,65 EUR od 16.08.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 95,56 EUR od 16.09.2020.g. pa do isplate

- na iznos od 74,32 EUR od 16.10.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 84,94 EUR od 16.11.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 159,27 EUR od 16.12.2020.g. pa do isplate,

- na iznos od 53,09 EUR od 16.01.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 159,27 EUR od 16.02.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 95,56 EUR od 16.03.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 95,56 EUR od 16.04.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 169,89 EUR od 16.05.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 53,09 EUR od 16.06.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 74,32 EUR od 16.07.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 138,03 EUR od 16.08.2021.g. pa do isplate

- na iznos od 53,09 EUR od 16.09.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 84,94 EUR od 16.10.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 148,65 EUR od 16.11.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 148,65 EUR od 16.12.2021.g. pa do isplate,

- na iznos od 106,18 EUR od 16.01.2022.g. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.398,17 eura od dana presuđenja 20. listopada 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru poslovnog broja Gž R-18/2024-2 od 20. ožujka 2025. prihvaćena je kao osnovana žalba tuženice i presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-33/2022-23 od 11. siječnja 2024. se ukida u točkama I., II., III. i IV. izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te je također odlučeno da o troškovima žalbenog postupka će odlučiti prvostupanjski sud konačnom odlukom.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je djelatna vojna osoba, zaposlen kod tuženika sa sjedištem zapovjedništva ustrojstvene jedinice u Velikoj Buni. Redovno radno vrijeme tužitelja traje od 8 do 16 sati te se odvija kroz 5 radnih dana tjedno. Budući da tuženik nije tužitelju omogućio korištenje dnevnog odmora od 60 minuta, tužitelj traži plaćanje neiskorištenih sati dnevnih odmora u vrijeme kada je njegov rad trajao dulje od 8 sati dnevno, odnosno kada je dnevni rad tužitelja trajao 12 sati i dulje. Čl. III. odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09 i 118/12) ima pravo na proporcionalno uvećani dnevni odmor na način da dnevni odmor kod 12-satnog dnevnog radnog vremena iznosi ukupno 60 minuta. Budući da tuženik nije tužitelju omogućio korištenje dnevnog odmora od 60 minuta tužitelj traži plaćanje neiskorištenih sati dnevnog odmora u vrijeme kada je njegov rad trajao dulje od 8 sati dnevno odnosno kada je dnevni rad tužitelja trajao 12 sati – vrijeme dežurstva i dr. Iako se rad tužitelja odvijao na terenu tuženik nije tužitelju redovno obračunavao rad na terenu sukladno činu, tako da tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje isplatu dnevnica i neisplaćenog terenskog dodatka sukladno činu. Tužitelj je u okviru redovnog radnog vremena odradio velik broj sati rada noću, subotom, nedjeljom u smjenama, na blagdane i neradne dane. Tužitelj je dva puta mjesečno po 7 dana od utorka do utorka bio dežuran, a dežurstvo traje 7 x 24 sata (2 x mjesečno 7 dana x 24 sata). Sukladno čl. XI. st. 2 Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radno vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika, tužitelju je nakon sedmodnevnog dežurstva popadalo 7 slobodnih dana, a tuženik mu je odobravao 5 radnih dana te subotu i nedjelju koji dani su tužitelju ionako neradni. Tužitelj potražuje plaćanje subote i nedjelje nakon dežurstava koje dane mu je tuženik vodio kao slobodne nakon sedmodnevnog dežurstva. Tuženik u razdoblju od 22. prosinca 2016. do 22. prosinca 2021. nije tužitelju isplaćivao naknadu za kompletno 24-satno dežurstvo, odnosno nije tužitelju za sedmodnevno dežurstvo odobravao korištenje 7 slobodnih dana već 5 dana računajući kao slobodan dan neradnu subotu i nedjelju tako da tužitelj potražuje naknadu za subotu i nedjelju nakon odrađenog dežurstva koji dani su neradni, a tužitelju su uračunati kao slobodni dani nakon dežurstva. Dakle tužitelj je oštećen za dva slobodna dana po dežurstvu za što zahtjeva isplatu naknade. Također, tužitelj potražuje da mu se isplati i dodatak za obnašanje dužnosti štetnih za zdravlje od 5% - rad na sustavima elektroničkog izviđanja i radarskim sustavima, isplata vojnog dodatka ne isključuje i isplatu navedenog dodatka. Nadalje, tužitelj potražuje i isplatu neisplaćenog iznosa od 4 sata dnevno za vrijeme rada na izdvojenom objektu 7x24 sata i to po redovnoj cijeni sata rada za razdoblje od 22. prosinca 2016. do 22. prosinca 2021..

2.1. Odlukom o rasporedu radnog vremena Klasa: 023-03714-03/1 Urbr: 512- 01-14-382, koja je stupila na snagu 01.06.2014. u čl. XVIII određeno je da se dežurstvo djelatnih vojnih osoba odvija neprekidno u trajanju od 24 sata a da se djelatna vojna osoba koja je obnašala službu dežurstva oslobađa svih obveza prvi sljedeći radni dan. Budući da tužitelj obnaša službu dežurstva 7 x 24 sata, analogno navedeno tužitelju pripada nakon svakih 7 dana dežurstva 7 slobodnih dana a tuženik mu odobrava 4 slobodna dana te subotu i nedjelju koji dani su svim pripadnicima Oružanim snagama neradni. Sukladno navedenom tužitelj potražuje naknadu za tri slobodna dana nakon svakog dežurstva. Čl. XIV Odluke o rasporedu radnog vremena Klasa: 023-03714-03/1 Urbr: 512-01-14-382 od 28.05.2014. propisano je da djelatna vojna osoba – tužitelj za vrijeme dežurstva može raditi najviše 12 sati a preostalih 12 sati da je u stanju aktivne pripravnosti za rad te da za vrijeme aktivne pripravnosti ne smije bez dopuštenja nadređenog napuštati mjesto rada – dežuranu. Tužitelj je dežuran 7 x 24 sata i vrijeme rada i tzv. aktivne pripravnosti za rad odvijaju se na isti način i u istom prostoru, te tužitelj ne smije napuštati mjesto rada svih 7 x 24 sata čak niti za vrijeme konzumiranja hrane koju mu na mjesto rada dovozi tuženik. Sukladno navedenom tužitelj traži da mu se vrijeme dežurstva od 7 x 24 sata plati kao dežurstvo u punom iznosu od 24 sata sukladno Pravilniku o dodatku na plaću i načinu isplate plaća. Tužitelj se prije podnošenja ove tužbe obratio državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora dana 20. prosinca 2021., sukladno čl. 186. a ZPP-a, ali do podnošenja predmetne tužbe, nije primio očitovanje ODO-a.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava osnov i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva u cijelosti te isti smatra u potpunosti neosnovanim, iz razloga jer je tužitelju u utuženom vremenskom razdoblju u skladu s ostvarenim satima rada i mjesečnim evidencijama, izvršena isplata svih dodataka sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ( NN 118/09) kao i Pravilniku o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14 i 72/15).

3.1. Na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu glede radnog vremena, isplate plaće i dodatka na plaću u utuženom razdoblju primjenjivali su se podzakonski akti koji su doneseni temeljem odredbi Zakona o službi u oružanim snagama RH, a koji je lex specialis za djelatne vojne osobe.

3.2. U prilog navedenom tužena ističe i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, donesene u predmetima iste činjenične i pravne osnove, brojevi: Revr- 1845/12, Revr-1902/12 i Revr-1795/12, u kojima je izneseno stajalište da, glede pitanja koja uređuju, propisi doneseni temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima. Nadalje, u naslovnom predmetu u pogledu primjene zakonskih i podzakonskih propisa kojima je uređena predmetna materija potrebno je razlikovati dva vremenska razdoblja: Prvo razdoblje - Od 01.10.2009. do 01.06.2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09 i 118/12) ( u daljnjem tekstu Odluka), i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ( NN 118/09) (u daljnjem tekstu Pravilnik) koji su stupili na snagu 01.10.2009. Navedenom Odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i dr. neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načnu isplate plaće (NN 118/09) bilo je regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu koje je tužitelj ostvario i koja su isplaćena u navedenom razdoblju. Drugo razdoblje – dana 26.06.2013. stupio je na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN br. 73/13 i 75/15) kojim je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodatka na plaću (čl. 136.). Čl. 139. st. 1 navedenog Zakona propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke. Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe, dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada. Stavkom 6. istog članka propisano je da ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zanimanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.

3.3. Glede radnog vremena, tuženik ističe da je člankom 153. Zakona propisano da je služba u Oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan, dok raspored radnog vremena odlukom određuje ministar obrane. Također važno i temeljno je za istaknuti da je čl. 155. Zakona izričito propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl., nego ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN33/14, 41/14, 53/14, 114/14 i 72/15) Upravo su temeljem citiranih odredaba Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske doneseni podzakonski propisi kojima je u cijelosti uređeno pitanje radnog vremena, oblika organiziranja rada te prava na dodatke i iznos dodataka na plaću za pojedine oblike rada, i to: Odluka od rasporedu radnog vremena (NN 66/14, 23/15, 84/15) i gore navedeni Pravilnik, a koji su stupili na snagu 01.06.2014. (u daljnjem tekstu Odluka i Pravilnik iz 2014.)

3.4. Točkom IV. Odluke iz 2014. je također propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću , u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl., nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014. Kako su navedeni Odluka i Pravilnik iz 2014. doneseni na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, (koji Zakon je lex specialis za djelatne vojne osobe) to glede pitanja koja uređuju, taj Zakon i propisi imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu, odnosno kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima, (isto sukladno stajalištu Vrhovnog suda RH izraženom u već spomenutim revizijskim odlukama), a koje se ne primjenjuju na djelatne osobe kao posebnu kategoriju osoba. Slijedom navedenih zakonskih i podzakonskih pravnih akata predmetni tužbeni zahtjev se ukazuje u potpunosti neosnovanim. Slijedom svega navedenog, tužena osporava osnovu i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva u cijelosti, te isti smatra neosnovanim i predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženoj sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cijeli predmet: u Zahtjev za mirno rješenje spora (list 4-7 spisa), Odluku o rasporedu (list 8-9 spisa), u priloženu dokumentaciju – karton primanja radnika uz evidencije radnog vremena djelatnih vojnih osoba (list 18-435 spisa), u platne liste tužitelja za razdoblje od prosinca 2016. do prosinca 2021. te knjigovodstvene kartice za isto razdoblje, za rad na terenu te za službena putovanja (list 445-475), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo, poreze i informatiku, Vatroslava Zovka, prof.dr.sc. – dipl. oec. (list 477-484 spisa), saslušan je tužitelj PJ kao stranka u postupku te u svojstvu svjedoka IJ i DJ.

5. Na ročištu održanom 4. rujna 2025. tužitelj po punomoćnici je iskazao da sukladno navodima iz drugostupanjske odluke te u skladu s postojećem sudskom praksom, tužitelj povlači dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje s osnova naknade za dnevnu stanku od 30 minuta u iznosu od 2.803,32 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te iznos potraživanja s osnova naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje u iznosu od 2.277,09 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, dok ostaje kod tužbenog zahtjeva u preostalom dijelu specificiranom podneskom od 4. svibnja 2023..

6. Tužba i tužbeni zahtjev tužitelja specificiran podneskom od 4. svibnja 2023., te usklađen na ročištu održanom 4. rujna 2025. u cijelosti je osnovan.

7. Nesporno je da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio Državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno čl. 186 a ZPP-a te da se do podnošenja predmetne tužbe ODO nije pismeno očitovalo tužitelju. Nesporno je i da je tužitelj djelatna vojna osoba zaposlena kod tuženika.

7.1. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Tužitelj u konkretnom slučaju potražuje isplatu neisplaćene naknade za rad na izdvojenom objektu umanjen za 8 sati odmora za razdoblje od 22. prosinca 2016. do 22. prosinca 2021., slijedom čega su relevantne odredbe odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/12 od 26.10.2012.), koja odluka je stupila na snagu 1.studenoga 2012.

8.1. U čl. VI navedene odluke je propisano da pripadnici OSRH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo.

8.2. Dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva uredit će se posebnim propisom kojim se uređuju dodaci na plaću.

8.3. Za vrijeme aktivnog dežurstva pripadniku OSRH ne pripada uvećanje plaće iz točke XIII. navedene odluke, a koja propisuje uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima u drugoj smjeni i turnusima.

8.4. Iz odredbe čl. VI odluke proizlazi da se navedeni dodaci ne mogu primijeniti na period kojeg djelatnik OSRH provodi u aktivnom dežurstvu.

8.5. Prema odluci čl. XI. iste odluke iznimno kad rad u operativnom središtu, operativnom dežurstvu vojne policije, snagama brzog odgovora, na izdvojenom objektu i drugim oblicima službe (osim stražarske) koji zahtjeva 24 satni boravak na radnom mjestu nije organiziran u smjenama ili turnusima može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva. Nakon 24 satnog boravka na radnom mjestu pripadnik OSRH ostvaruje pravo na 24 satni odmor (slobodan dan), odnosno u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu ostvaruje pravo na višednevni proporcionalni odmor u omjeru 1:1. Sukladno odredbi čl. II. iste odluke tjedno radno vrijeme određuje se na 5 radnih dana od ponedjeljka do petka. Na ovaj spor valja primijeniti i pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o dodatku na plaću u načinu isplate plaće (NN 118/09), gdje je u čl. 17. b propisano da se dodatak za aktivno dežurstvo određuje prema osobno činu u koeficijentu od osnovice za obračun plaća za svaki sat aktivnog dežurstva. Navedeni pravilnik stupio je na snagu 1. listopada 2009.

8.6. Gore navedenim aktima, a donesenim na temelju Zakona o oružanim snagama RH i Zakona o službi u oružanim snagama RH (NN 73/13), se pored rasporeda tjednog radnog vremena uređuje pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba, dodaci za dežurstvo i stražarsku službu.

9. Tužitelj PJ je dajući svoj iskaz istaknuo da ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva te da je predmetnu tužbu podnio iz razloga što je u utuženom razdoblju na izdvojenom objektu radio smjenski rad na način da je radio 7 dana na terenu, zatim je imao 7 slobodnih dana s time da je u tih 7 slobodnih dana uračunat i vikend kao slobodni dan te mu također nije plaćeno aktivno dežurstvo po činu kojeg je imao, a obračun plaće za to aktivno dežurstvo mu je vršen kao običnom vojniku po najnižem koeficijentu. Nadalje je iskazao da je u utuženom razdoblju od 3. travnja 2012. do 31. svibnja 2014. način rada bio organiziran na način da je radio 7 dana na terenu s time da je imao i dežurstva unutarnje službe na način da je radio 24 sata kontinuirano a na listi mu je prikazivano 8 sati rada tako da mu nisu plaćeni svih 24 sata dežurstva unutar službe iako je radio svih 24 sata. Također navodi da je rad na izdvojenom objektu bio organiziran na način da je imao 12 sati smjenu, zatim dodatne obveze u koje su ulazili razni zadaci npr. čišćenje naoružanja, osiguranje kruga, košnja trave po krugu i sve ostalo što je bilo potrebno u organizaciji rada tijekom tog dana, dodajući da su uglavnom imali problema s brojem osoba koje su bile raspoređivane na izdvojeni objekt, to jest da ih nije bilo dovoljno te da je stoga obavljao veću količinu poslova, nego u slučaju da je bio dovoljan broj djelatnih vojnih osoba, navodeći da za vrijeme rada nije imao propisano stanku od 30, odnosno 60 minuta te ako je trebao negdje otići s radnog mjesta, primjerice na ručak ili na wc, tada ga je uvijek netko od kolega morao zamijeniti na njegovom radnom mjestu. Također je naveo da sredstva s kojima radi na terenu zrače i da su štetna za zdravlje te a su neki od kolega zbog toga i oboljeli od karcinoma dodajući da je na terenu vođena odgovarajuća evidencija o stvarno odrađenim satima, ali da nakon što se ta evidencija preda u bazu u vojarnu da prilikom obračuna da je svaki mjesec imao istu satnicu prema broju dana u mjesecu bez obzira na to koliko je stvarno odradio sati u pojedinom mjesecu.

10. Sud iskaz tužitelja u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojan i istinit budući da tužitelj ima neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanim u ovom postupku, te njegov iskaz nije u suprotnosti s ostalim provedenim materijalnim dokazima.

11. Svjedok IJ je iskazao da je organizacija rada u odnosu na tužitelja PJ bila takva da kada su radili na terenu, radili su 7 dana kontinuirano, da su svakodnevno radili više od 12 sati pa i do16 dati dnevno, a da su uz to imali i dodate zadatke, primjerice košnja trave, čišćenje kruga, da su dolazili i po hranu, da je tužitelj još radio i u kontejneru koji je bio na udaljenosti od 15 km od lokacije na kojoj su bili smješteni na terenu te da tamo nije bilo niti sanitarnog čvora, da su prilikom konzumiranja obroka mogli koristit maksimalno 10-15 minuta kada bi jedan zaposlenik mijenjao drugog na radnom mjestu dok bi on otišao jesti, da su uređaji s kojima su radili štetni za zdravlje, da se radi o računalima koja zrače te da su uz to postavljene antene, a na drugoj lokaciji radari te da do je bio na terenu tih je 7 dana 24 sata kontinuirano bi na raspolaganju i da nisu imali vremena za stanku od 30 minuta dnevno i da se nije smjelo napuštati objekt. Dok je svjedok DJ iskazao da je način rada kod tužitelja bio organiziran tako da je tužitelj radio 7 dana na terenu zatim 7 dana bio slobodan te nakon toga 4 dana u postrojbi gdje su imali redovno radno vrijeme dodajući da unazad 4 godine više ne radi u navedenoj postrojbi tako da u razdoblju od 2016. -2021. nije niti radio do kraja navedenog razdoblja u navedenoj postrojbi jer je iz iste otišao tijekom 2019. .

12. Sud iskaz saslušanog svjedoka u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojan i istinit budući da isti ima neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanja u ovom postupku.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije Vatroslava Zovka, dipl.oec. proizlazi da iznos potraživanja tužitelja iznose kako slijedi:

I. S naslova naknade za rad na terenu i dnevnicu sukladno činu umanjeno za cijenu prehrane sveukupno iznosi 38.128,00 kuna odnosno 5.060,51 eura bruto, a prikaz potraživanja tužitelja po mjesecima napravljen je u tablici 3. Nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

II. S naslova naknade za subotu i nedjelju nakon rada na izdvojenom objektu do 30. listopada 2017. godine, a koje su evidentirane kao slobodan dan, sveukupno iznosi 8.974,56 kuna odnosno 1.191,14 eura bruto, a prikaz potraživanja tužitelja po mjesecima napravljen je u tablici 4. Nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

III. S naslova naknade za 4 sata za vrijeme aktivne pripravnosti (7x 24 sata 12 sati rad, 8 sati odmor 4 sata neplaćena) po redovnoj cijeni sata rada sveukupno iznosi 73.009,32 kuna odnosno 9.690,00 eura bruto, a prikaz potraživanja tužitelja po mjesecima napravljen je u tablici 5. Nalaza i mišljenja s dospijećem svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

14. Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije Vatroslava Zovka dipl.oec. u cijelosti ocjenjuje kao vjerodostojan i valjan budući je isti dan u skladu s pravilima struke te od strane stručne osobe.

15. Slijedom citiranih propisa, činjenica je da se tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati raspoređuje po 8 sati na 5 dana od ponedjeljka do petka te da radno vrijeme u pojedinim ustrojstvenim jedinicama u skladu s potrebama službe može biti organizirano kao rad u smjenama, turnusima ili na drugi odgovarajući način a prema mjesečnom fondu sati može biti puno, skraćeno ili dulje od punog radnog vremena odnosno prekovremeni rad. Preraspodijeljeno radno vrijeme u okviru mjesečnog fonda sati ne smatra se prekovremenim radom. Radno vrijeme se određuje pisanom zapovjedi, a dežurstvo kao rad dulje od punog radnog vremena, ne smatra se prekovremenim radom i dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe. Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obveznog 24-satnog ili više dnevnog boravka na istom. Stražarska služba je poseban oblik rada koji se ne smatra prekovremenim, a u kojem djelatna vojna osoba provodi 24 sata dnevno u službi od kojih može raditi najviše 12 sati. Dodatak za obavljanje stražarske službe i dodatak za aktivno dežurstvo međusobno se isključuju. Nakon 24-satnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe djelatna vojna osoba ostvaruje pravo na 24-satni odmor, odnosno slobodan dan a u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu ostvaruje pravo na proporcionalno višednevni odmor u omjeru 1:1. Sve prethodno navedeno uzeo je u obzir i sudski vještak prilikom izrade svog nalaza i mišljenja.

16. Odredbom članka XII. stavak 2. Odluke/14 reguliran je poseban oblik rada na izdvojenim objektima kao rad djelatnih vojnih osoba u ciklusima 7 dana rada – 7 dana odmora. Izmjenom Odluke o rasporedu radnog vremena (Narodne novine 106/17 koja je stupila na snagu 1. studenoga 2017.) stavak 2. točka članka XII. Je izmijenjen na način da je poseban oblik rada, rad djelatnih vojnih osoba u ciklusima sedam kalendarskih dana rada – sedam kalendarskih dana odmora.

16.1. Također i Pravilnik o dodatcima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14 i 87/19 koji je stupio na snagu 1. travnja 2014. te njegove izmjene od 15. rujna 2019.) uz osnovnu primjenu Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013., a koji je u odredbi članka 135. i 136. odredi da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodatka na plaću te odredbom članka 139. stavak 1. istog Zakona je propisano da su dodatci na plaću oni dodatci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke, a dodatci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Također, odredbom članka 153. i 154. ZSOS/13 je propisano radno vrijeme djelatnih vojnih osoba te je odredbom članka 153. stavak 1 ZSOS/13 propisano da je služba u Oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan, a odredbom članka 154. stavak 1. ZSOS/13 puno radno vrijeme utvrđuje se u pravilu u trajanju od 40 sati tjedno raspoređeno u 5 dana.

17. U skladu s danim nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za financije Vatroslava Zovka, dipl.oec., te imajući u vidu naprijed naznačene važeće zakonske odredbe koje se primjenjuju u konkretnom slučaju te činjenicu da je tužitelj radio na izdvojenom objektu, a nije obavljao dužnost u dežurstvu, sud smatra da iz navedenog nedvojbeno proizlazi da je specificirana tužba i tužbeni zahtjev tužitelja podneskom od 4. svibnja 2023., koji je usklađen na ročištu održanom 4. rujna 2025. u cijelosti osnovan.

18. U smislu odredbe čl. 29. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 375/05, 41/08, 125/11 i 78/15) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate kako je to u konkretnom slučaju, obzirom da tuženik kasni s ispunjenjem novčane obveze, te je stoga valjalo tužitelju priznati i zakonsku zateznu kamatu, na način kako je to navedeno u izreci presude.

19. Sukladno odredbi čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14 istog zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

20. Imajući u vidu gore navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, a kako je to naznačeno i u izreci presude. Zatezna kamata dosuđena je na način kako je to navedeno u izreci ove presude, sukladno odredbi čl. 84. st. 3. ZR-a pa sve do isplate i to po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, te u skladu s tarifom o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika kao i imajući u vidu vrijednosti predmetnog spora. Sud je tužitelju priznao sljedeće troškove parničnog postupka (Tbr. 36. toč.1. OT): sastav zahtjeva za mirno rješenje spora od 20.12.2021. u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe od 29.3.2022. u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 27.4.2022. u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 15.9.2022. u iznosu od 100 bodova, sastav podneska 4.5.2023. u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 10.5.2023. u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 15.11.2023. u iznosu od 100 bodova, pristup na ročište 4.9.2025. u iznosu od 100 bodova što je ukupno iznosi 800 bodova što iznosi 1.600,00 eura uz PDV 25% odnosno 400,00 eura, što ukupno iznosi 2.000,00 eura, trošak vještačenja u iznosu od 398,17 eura tako da sveukupni troškovi parničnog postupka iznose 2.398,17 eura.

22. U skladu s naprijed navedenim, odlučeno je kao u izreci presude. Velika Gorica, 20. listopada 2025.

Sudac:

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u četiri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.