REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1323/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. 55 Murray Rd., Easi Corrimal NSW 2518, 2. TČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. Cross Street 59, Corrimal NSW 2518, 3. VČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., East Corrimal NSW 2518, 4. HČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4/70 Gray St., Woonona, NSW 2517, i 5. BČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 55 [adresa], zastupanih po punomoćniku Jadri Striki, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1. ZČ pok. JČ iz [adresa], 2. LČ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. OČ iz [adresa], P.O. BOX 4009, Lalor Park 2147, NSW, 4. EČ iz [adresa], 10/26-34 Sapium Road Benowa, Qld 4217, zastupane po zastupniku za primanje pismena Marku Kolanoviću, odvjetniku u Zadru, 5. KČ, iz [adresa], tuženika pod 2, 3 i 5 zastupanih po punomoćnici Ani Jurić Šimićev, odvjetnici u Zadru, 6. ĆČ iz [adresa], 20 Heritage dr Illawong 2234, Sydney, 7. MČ iz [adresa], NSW 2015, 8. RČ, iz [adresa], NSW, 78 Abercom Street, Bexley, 2207 Sydney, 9. ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 10. AČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. NČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 12. ČČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. DČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženika pod 9) do 13) kao nasljednica pok. GČ, 14. CČ iz [adresa], 15. FČ iz [adresa]. ŠČ iz [adresa], tuženika pod 6-8 i 14-16 zastupanih po punomoćniku Ivi Gregovu, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika ĆČ, MČ, RČ, FČ i ŠČ, protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2189/2016 od 5. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 20. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Uvažavaju se žalbe tužitelja i tuženika ĆČ, MČ, RČ, FČ i ŠČ i ukida se presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-2189/2016 od 5. listopada 2023. u pobijanom dijelu - izreci presude te točki III i IV izreke rješenja te se predmet u tom dijelu vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da su tužitelji na jednake dijelove stekli pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 478 m2 označen slovima A-B-C-D-E-A na geodetskom snimku postojećeg stanja izrađen po Geomodus d.o.o. odnosno SČZ dipl. ing. geod. i ŽČ dipl. ing. geod., srpanj 2016.g., koji geodetski snimak je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude ishode upis prava vlasništva navedenih nekretnina u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena prednika tuženika, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

1.2.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„ I Utvrđuje se prekid ovog postupka u odnosu na tuženicu pod 2) LČ.

II Postupak će se u odnosu na tuženicu pod 2) nastaviti kada nasljednici iste postupak preuzmu, odnosno kad ih sud na prijedlog suprotne strane, odnosno po službenoj dužnosti, pozove da to učine.

III Nalaže se tužiteljima nadoknaditi tuženicima pod 3) i 5) trošak ovog postupka u iznosu od 1.334,49 eura/10.054,69 kuna, u roku od 15 dana, dok se odbija zahtjev tih tuženika za naknadom troška postupka u dijelu preko određenog iznosa od 1.334,49 eura/10.054,69 kuna, a do zatraženog iznosa od 2.040,25 eura/15.372,26 kuna.

IV Nalaže se tužiteljima nadoknaditi tuženicima pod 6)-8) i 14)-16) trošak ovog postupka u iznosu od 1.679,77 eura/12.656,25 kuna, u roku od 15 dana, dok se odbija zahtjev tih tuženika za naknadom troška postupka u dijelu preko određenog iznosa od 1.679,77 eura/12.656,25 kuna, a do zatraženog iznosa od 2.353,15 eura/17.729,81 kuna.“

2. Protiv ove presude i rješenja o troškovima postupka žalbu, pravovremeno, podnose tužitelji zbog svih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23. - dalje: ZPP). U žalbi, u bitnom, navode da sud u obrazloženju, reproducira iskaze svjedoka i stranaka ali ne uspijeva izvući zaključke o bitnim činjenicama iz kojih bi proizlazilo da su tužitelji stekli vlasništvo predmetnih nekretnina. Ukazuje da su dvije pravno bitne činjenice iz kojih proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva; jedna je darovanje zemljišta za gradnju kuće koju prvostupanjski sud nalazi ne dokazanom, a druga je sama izgradnja kuće odnosno tko ju je izgradio. Navode da su svi svjedoci, a radi se o ljudima iz sela koji su tu živjeli u vrijeme izgradnje, izuzev kćeri tužene LČ(PČ), rekli da je kuću gradio UČ ili UČ i ĐČ (pokojni roditelji tužitelja) odnosno da je to Lukina kuća te da je nesporno da su po izgradnji u istoj živjeli Lukina supruga ĐČ sa djecom, ovdje tužiteljima, a po povratku iz [adresa], UČ koji unutra uveo i vodu i izgradio „iznad od rupe wc“ koji je pored predmetne kuće na navedenoj parceli te je to potvrdila i tužena KČ dok tezu tuženika da bi Lukin otac financirao gradnju te kuće nije potvrdio niti jedan svjedok. Ukazuje da iz iskaza svih saslušanih proizlazi da je vrijeme izgradnje kuće kraj 1960-ih i početak 1970-ih, pa je valjalo primijeniti pravila OGZ-a te s obzirom da su UČ i ĐČ izgradili kuću pored kuće njegova oca, koji se nesporno tome nije protivio, dapače istima je to dozvolio, tada su oni pravo vlasništva stekli i građenjem kao pošteni graditelji, a zemljište na kojem su gradili im je po samoj logici stvari darovano, a njihova djeca ovdje tužitelji stekli su tu nekretninu nasljeđivanjem svojih roditelja. Ukazuju kako su dostavili dokaze da su njihovi roditelji bili u radnim odnosima i to UČ u kontinuitetu od 1954.-1969., dakle prije nego je pošao u Australiju, dok je majka tužitelja ĐČ i pored djece i polja radila povremene poslove, stoga, radilo se o vrijednim ljudima koji su skrbili o svojoj obitelji i imali su sredstva za izgraditi predmetnu kuću-cementaru s pločom za svoje potrebe, dok teze tuženika da su izgradnju financirali pok. ZČ i tuženici ničim nisu dokazane. Predlažu preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

2.1. Tuženici ĆČ, MČ, RČ, FČ i ŠČ žalbom pobijaju odluku o troškovima sadržanu u točki IV rješenja, u dijelu kojim je odbijen zahtjev tih tuženika za naknadom troška postupka preko određenog iznosa od 1.679,77 eura/12.656,25 kuna, a do zatraženog iznosa od 2.353,15 eura/17.729,81 kuna navodeći da sve odvjetničke radnje koje je prvostupanjski sud priznao žaliteljima, ne daju onaj zbroj bodova i konačni iznos odvjetničke nagrade, kojega je izračunao prvostupanjski sud te da se radi o pogrešnom računanju zbog čega su žalitelji uskraćeni za trošak od 541,27 eura. Predlažu u pobijanom dijelu preinačiti odluku o troškovima postupka, na način da se žaliteljima dosudi dodatnih 541,27 eura.

3. Sa žalbama je postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. st.1. ZPP.

3.1. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja da su tužitelji na jednake dijelove stekli pravo vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 478 m2 koji je dio označen slovima A-B-C-D-E-A na geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenom po Geomodus d.o.o. odnosno SČZ dipl. ing. geod. i ŽČ dipl. ing. geod., od srpnja 2016., koji geodetski snimak je sastavni dio ove presude, te da se tuženicima naloži priznati i trpjeti da tužitelji na temelju ove presude ishode upis prava vlasništva navedenih nekretnina u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena prednika tuženika. Tužbeni zahtjev temelje na tvrdnji da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća i vanjski wc te dvorište na kojem je kuću i wc sagradila njihova pokojna majka ĐČ nakon što joj je djed tužitelja po ocu ZČ pok. S istu darovao za potrebe gradnje dok je predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt, kojeg joj je darovao pok. ZČ kako bi mogla prehranjivati obitelj dok je otac tužitelja UČ otišao raditi u Australiju.

6. Između stranaka nije sporno;

- da je na predmetnim nekretninama upisan pravni prednik stranaka pok. S

ZČ pok. T (zvani IČ);

- da je SB pok. T imao dva sina ZČ i JČ koji su se između sebe dogovorili o podjeli zemlje i prema kojem su dogovoru koji je i realiziran predmetne nekretnine pripale ZČ;

-da je ZČ bio u braku sa TB te da je u braku rođeno sedmero djece i to; LČ rođ. TB, OČ, ĆČ, KČ rođ. ĆČ, VB rođ. ĆČ, HB rođ. ĆČ i UČ (otac tužitelja);

- da je kuća na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građena između 1965. do 1967.;

- da su u vrijeme gradnje te kuće, u „staroj kući“ i u istom domaćinstvu stanovali ZČ i supruga TB, sinovi ĆČ i OČ, kći KČ (V) te sin UČ sa suprugom ĐČ i djecom;

-da u vrijeme gradnje kuće BB, LČ i ZB nisu živjele u zajedničkom domaćinstvu svog oca ZČ jer su udajom napustile domaćinstvo te je ZB u to vrijeme već živjela u [adresa].

7. Prvostupanjski sud je na temelju utvrđenja:

-da je svjedokinja JB kazivala da su prizemni objekt pod pločom, koji je predmet spora, gradili UČ i ĐČ i to na terenu koji je UČ dao njegov otac ZČ te da joj je to poznato jer je "tu rođena" dok ne navodi bilo koji drugi izvor saznanja niti bilo što detaljnije (kada je to Lukin otac njemu dao, je li to bilo pismeno ili usmeno darovanje, koji razlog je tom darovanju prethodio, je li ZČ pok. S nešto darovao ostaloj djeci i slično);

- da je svjedokinja LB iskazala da je predmetna kuća "Milkina i Lukina" i da joj je to poznato jer je svjedokinja "tu doli" živjela, da nije gledala kada se kuća gradila, a tek nakon kuće da je UČ napravio zahod te da niti navedena svjedokinja nije imala detaljnija saznanja o eventualnom darovanju predmetnih nekretnina UČ ili njegovoj supruzi ĐČ, ni o vremenu takvog darovanja ni o načinu darovanja;

- da je svjedokinja OB iskazala da su predmetnu kuću gradili UČ i ĐČ, ali ne zna tko je to financirao, da je izgradnju kuće pomagalo cijelo selo, da nitko nije naplaćivao nikome, da ne zna tko je tada kupovao materijal, da Lukini roditelji nikada nisu govorili čija bi to kuća bila dok je vrt "Dočić" radila ĐČ s time da svjedokinja ne zna je li Milkin svekar njoj taj vrt "prepisao" ili ne;

- da je svjedokinja EB iskazala da su predmetnu kuću gradili UČ i ĐČ, ali da ne zna tko je financirao izgradnju kuće i ne zna kako su se izjašnjavali Lukini roditelji o tome čija bi to kuća bila, a isto ne zna ni za vrt već samo zna da je u tom vrtu radila ĐČ te da ne zna je li ZČ pomagao financijski ili fizički u izgradnji kuće, ali on da je bio "teški šećeraš";

- da je svjedok KB iskazao da je spornu kuću UČ napravio iz temelja i stavio ploču, ali ne zna tko je financirao gradnju, s time da zna kako je Lukin otac ZČ dozvolio UČ da se tu kuća gradi, a to zna po tome što je ZČ zajedno s UČ kopao temelj, da je u vrtu "Dočić" prvo sadio ZČ koji je to poslije dao ĐČ da radi, ali svjedok ne zna je li on to ĐČ "prepisao" te mu nije poznato jesu li Lukina braća financijski pomagali da se kuća izgradi;

- da je svjedok ĆB iskazao da je predmetna kuća napravljena sedamdesetih godina prošlog stoljeća, da ne zna tko je tu kuću financirao, ali da ju je napravio UČ. Također, nije mu poznato ni čija je zemlja na kojoj su napravljene i stara i nova kuća kao ni to da bi ĆB dao UČ nekakav komad zemlje udaljen stotinjak i više metara od predmetne kuće;

- da je svjedokinja PČ kazivala da je predmetnu kuću gradio upravo ZČ i da je novac za nabavku materijala za izgradnju prizemnog objekta dao MB koji je s tim novcima odlazio u nabavku materijala za izgradnju prizemnice;

- da je 1. tužiteljica kazivala da je djed ZČ dao njenom ocu (UČ) da gradi predmetnu kuću i da mu je dao zemljište da gradi novu kuću, te da je njenoj majci dao da radi vrt "Dočić" i da nikad nije rekao da to nije njihovo, međutim ne iskazuje ništa o tome na koji način je to darovanje učinjeno, usmeno ili pismeno, kao što ne iskazuje ni što je bilo s ostalom Antinom djecom u tom smislu, je li i njima nešto darovao, je li postojao bilo kakav dogovor o podjeli imovine i zašto je rješenjem o nasljeđivanju navedeno da su svi nasljednici na jednake dijelove ostavinske imovine pok. ZČ pok. S;

- da je 5. tužitelj kazivao da su mu roditelji uvijek govorili: "Ovo je naša kuća", te da je i baba TB govorila da je to njihova kuća, međutim da je taj tužitelj rođen 1982. te da nije mogao imati neposredna saznanja o samoj gradnji te da nije iskazivao bilo što preciznije o eventualnom darovanju, osim navoda da su mu tako pričali roditelji i baka TB;

- da je 5. tuženica KČ kazivala da su slali novac ocu (ZČ) za uzdržavanje, da otac nije radio i da je bio stariji, ali da su on i UČ radili na novoj kući, da to nije bilo na UČ već da je sve bilo na ocu te da je sigurna da otac nije nikome darovao novu kuću, a i sam UČ da je tako govorio;

- da je 6. tuženik kazivao da su novu (predmetnu) kuću gradili i on, kao i braća

UČ i OČ te njihov otac;

zaključio da niti iz jednog izvedenog dokaza ne proizlazi da je pok. ZČ pok. S doista predmetne nekretnine darovao pok. UČ ili njegovoj supruzi ĐČ, te da nema podataka ni o tome zašto bi pok. ZČ takvo darovanje učinio baš nevjesti, pored činjenice da je imao sedmero djece te da ga je nadživjela i supruga te da ne nalazi vjerojatnim da bi pok. ZČ pok. S to napravio zbog siromaštva sina UČ i njegove obitelji jer za imovinsko stanje ostale djece u to doba nema podataka da je bilo bolje (ili znatnije bolje), a osim toga da je i sam UČ također otišao u Australiju radi stjecanja određene zarade, kao i ostala djeca (osim HB), a iz dokumentacije u spisu str. 69-84 da proizlazi kako su i UČ i njegova supruga ĐČ bili zaposleni i ostvarivali prihode te da nisu bili bez primanja. Osim toga, u tužbi da je navedeno da je pok. ZČ predmetne nekretnine darovao nevjesti ĐČ da sebi sagradi kuću i zahod te vrt kako bi se mogli prehranjivati, dok je otac tužitelja otišao raditi u Australiju, iako iz iskaza svjedoka proizlazi da je i UČ pomagao u gradnji te da je otišao u Australiju tek nakon što je (nova) kuća izgrađena. Nadalje, da nikakav upis tužitelja u javnim evidencijama (vlasničkim ili posjedovnim) nije zabilježen u bilo kojem vremenskom razdoblju te da predmetne nekretnine nisu bile predmet ostavinske rasprave ni iza pok. ZČ pok. S, kao ni iza pok. UČ (iza kojeg ostavinska rasprava nije provedena) kao ni iza TB ud. ZČ, koji ostavinski postupak je u prekidu slijedom čega je pozivom na odredbu čl. 221.a ZPP odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev u cijelosti te je tužiteljima naložio tuženicima pod 3. i 5. naknaditi trošak ovog postupka u iznosu od 1.334,49 eura te tuženicima pod 6. -8. i 14.-16. trošak postupka u iznosu od 1.679,77 eura, sve u roku od 15 dana, dok je preko određenog iznosa odbijen zahtjev tih tuženika za naknadom troška postupka.

8. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

– pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. –dalje: ZPP) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj: 70/19.) i na pravilnu primjenu materijalnog prava na temelju čl. 365. st.2. ZPP ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud u donošenju pobijane odluke počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. i toč. 11. ZPP, a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

9. Naime, tužitelji su tužbenim zahtjevom zatražili utvrđenje prava vlasništva točno određenog (realnog) dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 478 m2, i to dijela koji je označen slovima A-B-C-D-E-A na geodetskom snimku postojećeg stanja izrađenog po Geomodus d.o.o. odnosno SČZ dipl. ing. geod. i ŽČ dipl. ing. geod., iz srpnja 2016. Iz tako postavljenog tužbenog zahtjeva razvidno je da odluka po takvom tužbenom zahtjevu imala učinak geometrijske diobe suvlasničke zajednice, iz čega slijedi da se postupak na strani tuženika može dovršiti samo na jednak način u odnosu na sve suvlasnike.

9.1. Tuženici KČ, ĆČ, MČ i RČ, već su u odgovoru na tužbu (str. 54-57 spisa) prigovorili da tužba nije uredna i da se po istoj ne može postupati, navodeći pritom da je pok. JČ pok. S (sin pok. ZČ i brat ZČ pok.Sdjeda tužitelja) osim sinova ZČovdje 1.tuženika i RBovdje 10. tuženika imao i kćerke; DČ koja nije obuhvaćena tužbom, pok. TB čije su nasljednice AČ, H i B, koje nisu obuhvaćene tužbom, zatim kćer Z čiji su nasljednici sin OČ, kćer J i još jedna kći koji također nisu obuhvaćeni tužbom.

9.2. Prema odredbi čl. 82. ZPP u tijeku cijelog postupka sud će, po službenoj dužnosti, paziti može li se osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna.

9.3. S obzirom na izloženi sadržaj tužbenog zahtjeva radi utvrđenje prava vlasništva točno određenog (realnog) dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svi zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine, odnosno u konkretnom slučaju svi nasljednici upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika, su jedinstveni suparničari (čl. 201. ZPP) jer se zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima, pri čemu su isti i nužni suparničari i zato svi moraju sudjelovati u postupku, pa odsutnost i jednog sudionika predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice.

9.4. Navedeno iz razloga se utvrđenjem vlasništva na točno određenom geometrijskom dijelu nekretnine zadire u pravo svih suvlasnika jer se za dio površine zemljišne čestice na kojoj se traži utvrđenje vlasništva umanjuje ukupna površina nekretnine, a time i opseg prava vlasništva svakog pojedinog suvlasnika.

9.5. Dakle, ako tužitelji tužbom ne bi kao tuženike obuhvatili sve nužne suparničare, sud bi prvo trebao tužiteljima vratiti tužbu te ih pozvati u smislu odredbe čl.109. ZPP da istu dopune na način da kao tuženike označe sve nužne suparničare, a sve pod prijetnjom zakonskih posljedica predviđenih označenim člankom. To znači da bi u slučaju da tužitelji vrate sudu tužbu bez da su kao tuženike označili sve nužne suparničare, tužbu u tom dijelu trebalo odbaciti .

10. Budući prvostupanjski sud nije postupio na naveden način već je odlučio o tom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja unatoč postojanju takvog nedostatka, u konkretnom slučaju ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP radi čega je presudu u tom dijelu valjalo ukinuti na temelju odredbe čl. 369. st. 3. ZPP.

11. Odlučujući o preostalom dijelu tužbenog zahtjeva radi utvrđenja vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prvostupanjski sud je takav zahtjev odbio kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 221.a ZPP, pri čemu je svoju odluku utemeljio isključivo na ocijeni da pravni posao darovanja nije dokazan, ne razmatrajući pri tome osnov stjecanja vlasništva građenjem.

11.1. Naime, tužitelji su već u tužbi naveli da je kuću i wc na predmetnoj nekretnini sagradila njihova pok. majka ĐČ nakon što joj je djed tužitelja po ocu iste darovao da sebi sagradi kuću i wc. Dakle, činjenični navodi u tužbi upućuju da tužitelji svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini temelje, uz darovanje i na građenju, kao pravnoj osnovi. Iako sud nije vezan pravnom osnovom koju označi tužitelj čl.186. st. 3. ZPP, vezan je činjeničnom osnovom tužbe, pa je prvostupanjski sud bio dužan cijeniti sve relevantne činjenice i pravne osnove koje proizlaze iz tužbenih navoda pa tako i osnovu stjecanja vlasništva građenjem.

11.2. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka USRH, 22/00. – odluka USRH, 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17.- ispravak pročišćenog teksta, dalje u tekstu: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. To znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno do 01. siječnja 1997. pravni temelj stjecanja, a u vezi s tim relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi.

11.3. S obzirom na vrijeme gradnje kuće i wc-a na predmetnoj nekretnini (druga polovica 1960-ih godina), u konkretnom slučaju valja primijeniti pravna pravila Općeg austrijskog građanskog zakonika koji se do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91. i 92/94., dalje u tekstu: ZOVO) 1. rujna 1980. primjenjivao u vidu pravnih pravila na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 1941. godine („Narodne novine“, broj 73/91.)

11.4. Prema odredbi paragrafa 418. OGZ ako je tko gradio na tuđem zemljištu bez znanja i volje vlasnika zgrada pripada vlasniku zemljišta; pošteni graditelj može tražiti naknadu potrebnih i korisnih troškova, a s nepoštenim graditeljem se postupa kao sa poslodavcem bez naloga, no ako je vlasnik zemljišta znao za građenje te ga nije zabranio poštenom graditelju zemljište pripada u vlasništvo graditelju a vlasnik ima pravo na naknadu. Dakle, iz navedenog proizlazi (takva je sudska praksa) da se građenjem stječe vlasništvo zemljišta, ako se vlasnik zemljišta gradnji nije protivio.

11.5. Iako je prvostupanjski sud u tijeku postupka saslušao veći broj svjedoka i stranke (i) na okolnost gradnje predmetne kuće i wc-a na predmetnoj nekretnini (okolnosti u obiteljskoj kući ZČ zbog kojih se započelo s gradnjom „nove“ kuće, tko je gradio, za koga se gradilo, tko je financirao gradnju, materijalne prilike pok. UČ i ĐČ kao i ZČ, da li se itko protivio gradnji, tko je po završetku gradnje koristio „novu“ kuću i imao ključ kuće) te je u presudi dijelom reproducirao njihove iskaze i na te okolnosti, propustio je cijeniti tako izvedene dokaze u skladu s čl. 8. ZPP te navesti koje je činjenice odlučne za osnovu stjecanja vlasništva građenjem iz tako provedenih dokaza utvrdio te je konačno propustio ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva po osnovu građenja, iako je i taj osnov prema činjeničnim navodima bio istaknut već u tužbi i bio je predmet dokaznog postupka.

12. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 11. ZPP jer presuda o dijelu tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nema razloga o odlučnim činjenicama, što onemogućuje ispitivanje njezine pravilnosti i zakonitosti.

13. Slijedom izloženog, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja i posljedično žalbu tuženika protiv odluke o parničnom trošku (točka IV izreke rješenja) te presudu i rješenje o trošku sadržano u točkama III i IV izreke rješenja ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje temeljem odredbe čl. 369. st.1. i 3. ZPP.

14. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem, tako što će prije svega tužitelje pozvati na ispravak tužbe sukladno odredbi čl. 109. ZPP imajući u vidu navedeno pod točkom 9. obrazloženja ovog rješenja, zatim će, vodeći računa da je činjenična osnova tužbe i stjecanje prava vlasništva građenjem, ponovno analizirati sve provedene dokaze, a ukoliko ocijeni potrebnim i ponovno provesti pojedine dokaze već predložene od stranaka, nakon čega će analizom svih provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, donijeti novu i zakonitu odluku, koju će valjano obrazložiti prema čl. 338. st. 4. ZPP, dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge.

15. Prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o parničnim troškovima vodeći računa o tome da priznate troškove pravilno računski zbroji te će na temelju čl.166. st. 3. ZPP odlučiti i o troškovima ovog žalbenog postupka.

Pula - Pola, 20. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković