REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Pp-15367/2025-10
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Solinu
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Petri Dujmović Vranješ, uz sudjelovanje Kristine Ojdanić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog MK i dr., zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Solin, klasa: 211- 07/25-5/27461, urbroj: 511-12-32-25-1 od 17. listopada 2025., nakon zaključenog žurnog postupka 20. listopada 2025. u izočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, 20. listopada 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
Prvookrivljeni: MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i majke S, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], VŠS, mag. ing. elektrotehnike, zaposlen, sa mj. primanjima cca 2.500,00 eura, srednjeg imovnog stanja, izvanbračna zajednica, otac maloljetnog djeteta, državljanin RH, prekršajno osuđivan,
Drugookrivljeni: SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i majke S, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, HTT, zaposlen, na bolovanju, sa mj. primanjima 1.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, razveden, bez djece, državljanin RH, prekršajno
osuđivan,
Trećeokrivljeni: VK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i majke S, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, elektrotehničar, zaposlen, sa mj. primanjima oko 1.500,00 eura, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, državljanin RH, prekršajno kažnjavan
Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22)
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
da bi:
„dana 16.10.2025. godine oko 13:00 sati u Dugopolju, Matice Hrvatske kbr. 5 u ugostiteljskom objektu "Feniks", braća ŠK i VK počinili su obiteljsko nasilje na način da je SK, u namjeri da uspostavi narušene obiteljske odnose, pristupio navedenom objektu u kojem su se nalazili njegova braća ŠK i VK na obiteljskom ručku. Po dolasku u objekt, SK se obratio ŠK, nakon čega je između njih došlo do verbalnog sukoba tijekom kojeg su se međusobno vrijeđali neodređenim pogrdnim riječima, nakon toga je uslijedio međusobni fizički obračun između SK, ŠK i VK. Tom prilikom nitko od sudionika nije zadobio tjelesne ozljede, niti je zatražena liječnička pomoć. Opisani događaj kod SK, ŠK i VK izazvao osjećaj straha i uznemirenosti.",
čime da bi počinili prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona.
Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22) troškovi postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do točke 4. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Solin, podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisano i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2. Prvookrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
2.1. Prvookrivljenik je u svojoj obrani naveo da priznaje prekršaj koji mu se stavlja na teret. Naime, predmetne prigode da se nalazio u navedenom ugostiteljskom objektu zajedno sa bratom VK kada je u navedeni ugostiteljski objekt pristupio i njegov drugi brat SK. Naime, njegov brat SK i on da nisu u dobrim odnosima i da su se odlučili naći u navedenom ugostiteljskom objektu sva tri brata kako bi uspostavili normalne obiteljske odnose jer da je to želja njihovog bolesnog oca. Međutim, umjesto pomirbe da je došlo do verbalnog sukoba između SK i njega, a on da se u ovom trenutku ne može sjetiti koje riječi su jedan drugome upućivali, a nakon toga da je uslijedio i fizički obračun točnije fizičko naguravanje između njega i SK, a u tom naguravanju da nije sudjelovao brat VK. Nakon toga on da je napustio ovaj ugostiteljski objekt, a dok su u istom ostali njegova braća SK i VK i što se tada događalo on da doista ne zna. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio kako je u čekaonici dok je čekao na današnje ročište komunicirao sa SK i VK na normalan način te da se on želi pomiriti sa svojim bratom SK i na takav način ispuniti želju oca. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio da nije zadobio nikakve tjelesne ozljede niti zatražio liječničku pomoć. Na poseban upit prvookrivljenik je izjavio da zbog ovog verbalnog sukoba sa bratom SK predmetne prigode nije bio uznemiren niti je osjećao strah.
3. Drugookrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
3.1. Drugookrivljenik je u svojoj obrani naveo da je predmetne prigode došao u navedeni ugostiteljski objekt, a gdje da su već bila njegova braća ŠK i VK. Naime, želja njegovog bolesnog oca da je bila da se on i njegov brat ŠK pomire jer da da nisu u dobrim odnosima. Međutim, čim ga je brat ŠK ugledao da nije dobro reagirao pa da je zaista došlo do verbalnog sukoba između svih njih odnosno ŠK, VK i njega gdje su jedan drugome upućivali par pogrdnih riječi, a nakon čega da je došlo do fizičkog naguravanja između ŠK i njega, a pri čemu da nije nastala nikakva tjelesna ozljeda ni njemu ni ŠK, a brat VK da je više htio razdvojiti njega i ŠK. Na poseban upit drugookrivljenik je izjavio da ove pogrdne riječi koje su njegova braća predmetne prigode njemu upućivali kod njega nisu izazvale nikakav osjećaj straha ili uznemirenosti.
4. Trećeokrivljenik se očitovao da je razumio optužni prijedlog i da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.
4.1. Trećeokrivljenik je u svojoj obrani naveo da se predmetne prigode nalazio u navedenom ugostiteljskom objektu zajedno sa bratom ŠK, a u isti objekt da je došao i njegov drugi brat SK. Inače, ŠK i SK da su se trebali pomiriti jer da u posljednje vrijeme nisu u dobrim odnosima, a s obzirom da je pomirba bila želja njihovog oca. Međutim, baš suprotno, u trenutku kada je SK došao u navedeni ugostiteljski objekt, da je nastao verbalni sukob između njega i ŠK, a onda i fizički obračun između SK i ŠK, a u kojem da je i on sudjelovao u smislu nekakvog fizičkog odguravanja i naguravanja točnije da nitko od njih nije zadobio nikakve tjelesne ozljede u tom fizičkom obračunu. Nakon fizičkog obračuna brat ŠK da je otišao iz navedenog ugostiteljskog objekta, a SK i on da su ostali te da je istina da je on tada uputio par pogrdnim riječi SK, a također da je i on njemu uputio par pogrdnih riječi pa da može kazati da je bilo verbalnog sukoba između njega i SK. Na poseban upit trećeokrivljenik je izjavio da ove pogrdne riječi koje je predmetne prigode njemu uputio brat SK kod njega nisu izazvale osjećaj straha ili uznemirenosti. Na poseban upit trećeokrivljenik je izjavio da predmetne prigode ni on niti njegova braća nisu zatražili liječničku pomoć predmetne prigode.
5. Sud je po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona izdvojio iz spisa: zapisnik se o ispitivanju svjedoka UK Policijske postaje Solin od 16. listopada 2025., zapisnik se o ispitivanju svjedoka NK Policijske postaje Solin od 16. listopada 2025., službene zabilješke Policijske postaje Solin sve od 16. listopada 2025., a s obzirom da označeni zapisnici o ispitivanju svjedoka te označene službene zabilješke Policijske postaje Solin sadrže iskaze svjedoka koji nisu dani u skladu sa odredbom članka 158. stavak 7. Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka pa se stoga na istima ne može temeljiti sudska odluka.
6. U dokaznom postupku pregledana je video snimka predmetnog događaja sa CD-a broj: 20251016120659, a kojeg je u spis priložio ovlašteni tužitelj, pročitana su izvješća o uhićenju Policijske postaje Solin za prvookrivljenika, drugookrivljenika te trećeokrivljenika od 16. listopada 2025. te su naposljetku pročitane: potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740- 04/25-02/144052, ur.broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 20. listopada 2025. za prvookrivljenika, potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/144083, ur.broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 20. listopada 2025. za drugookrivljenika i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije, klasa: 740-04/25-02/144087, ur.broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 20. listopada 2025. za trećeokrivljenika.
6.1. Iz označenih potvrda Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanjima, Odjel za prekršajne evidencije razvidno je da su okrivljenici do sada prekršajno osuđivani, odnosno kažnjavani.
7. Nije sporno da su okrivljenici braća, odnosno srodnici po krvi u pobočnoj lozi u drugom stupnju pa stoga u smislu članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavljaju osobe na koje se navedeni Zakon primjenjuje. Međutim, sporno je je li djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret označenim optužnim prijedlogom na način kako je činjenično opisano u izreci ove presude, predstavlja prekršaj iz navedenog propisa.
8. Odredbom članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, a dok je odredbom članka 10. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
9. Ovdje je potrebno istaknuti da je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja jer u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
10. S obzirom na zakonski opis prekršajnog djela iz članka 10. stavak 1. točka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenični opis djela mora sadržavati konkretno opisane radnje i postupanja okrivljenika koje ukazuju na to da su okrivljenici primjenjivali fizičku silu jedno prema drugima (tjelesno nasilje), odnosno konkretne riječi koje su okrivljenici upućivali jedan drugome u verbalnom sukobu, a koje bi predstavljale grubo uznemiravanje takvog intenziteta da je ostvaren oblik psihičkog nasilja u obitelji jer nije svaka grubo izgovorena nužno oblik psihičkog nasilja. Upravo zbog navedenog potrebno je da činjenični opis prekršaja sadrži konkretizaciju radnji i postupaka okrivljenika, odnosno konkretne riječi koje su okrivljenici izgovarali u verbalnom sukobu.
11. U činjeničnom opisu djela sadržanom u označenom optužnom prijedlogu navedeno je da je "između prvookrivljenika i drugookrivljenika došlo do verbalnog sukoba tijekom kojeg su se vrijeđali neodređenim pogrdnim riječima, a nakon čega je uslijedio međusobni fizički obračun između okrivljenika" pri čemu je izostalo bilo kakvo navođenje konkretnih riječi koje su navedeni okrivljenici upućivali jedan drugome u verbalnom sukobu, a također je izostala i bilo kakva konkretizacija i opisivanje radnji i postupanja okrivljenika u "međusobnom fizičkom obračunu" koji je zapravo istoznačnica pojma "tjelesno nasilje", a ne konkretizacija radnje svakog okrivljenika.
12. Dakle, odlučne činjenice koje čine bitno obilježje prekršajnog djela moraju biti nužno navedene u činjeničnom opisu prekršajnog djela kako bi se iste mogle podvesti pod pravnu kvalifikaciju djela, a u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu djela u označenom optužnom prijedlogu nije navedena niti jedna konkretna riječ koju su okrivljenici upućivali jedan drugome i na temelju koje bi se mogla izvršiti ocjena radi li se uopće o obliku psihičkog nasilja, odnosno nije konkretizirana niti pobliže opisana niti jedna radnja, odnosno postupanje okrivljenika koje bi ukazivali na to da se radi o obliku tjelesnog nasilja u obitelji.
13. Slijedom navedenog, sukladno odredbi članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona sud je okrivljenike oslobodio od optužbe zbog djela iz članka 10. stavka 1. točka 1. i 3. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavak 1. istog Zakona, a s obzirom da je nedvojbeno utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, a koje je činjenično opisano kao u izreci ove presude, po propisu nije prekršaj jer ne sadrži sva bitna obilježja inkriminiranog prekršaja, odnosno u činjeničnom opisu istog izostala je svaka konkretizacija u pogledu određivanja bitnih obilježja djela.
14. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Solin, 20. listopada 2025.
Zapisničarka
S u t k i n j a
Kristina Ojdanić, v.r.
Petra Dujmović Vranješ, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud odnosno
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
