Poslovni broj K.111/2019
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
Dr. A. Starčevića 23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Vlaha Boškovića, uz sudjelovanje Marije Benić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika NG po optužnici ODO Dubrovnik pod poslovnim brojem K-DO-67/2017 od 7. srpnja 2017. zbog kaznenog djela protiv imovine- krađa, opisano i kažnjivo po čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ( Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19 i 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 u daljnjem tekstu KZ/11), nakon održane rasprave , na temelju odredbe čl. 453. Zakona o kaznenom postupku ( Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu ZKP/08),dana 17. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Optuženik NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i R, rođene Č, rođen **.**.1976. u [adresa], stanuje u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, električar, elektrotehničar, zaposlen u vlastitom trgovačkom društvu te vlasnik t.d. Kocept Gradnja, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.500,00 €, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, sa završenom srednjom školom, neosuđivan, sada se nalazi na slobodi
oslobađa se od optužbe
da je dana 11. veljače 2017. godine, oko 16,00 sati, u Kraljevića selu, poviše mjesta [adresa], došao sa svojim vozilom marke Mitsubishi Canter, reg. oznake [registarska oznaka], u nakani pribavljanja nepripadne imovinske koristi, da bi potom pješice došao do dvorišta obiteljske kuće RG, odakle je uzeo jedan kamenoklesani i obrađeni prag za prozor dimenzija 30x15x70 cm, te sa kuće skinuo najmanje 10 komada obrađenog fasadnog kamena dimenzija 30x40x30 cm, koje kamene predmete je potom ukrcao u svoje vozilo i odvezao sa sobom, oštetivši obitelj RG za najmanje 6.000,00 kuna, za koji iznos se nepripadno okoristio,
dakle, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji,
pa da je time počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom, označeno i kažnjivo po čl. 228. st. 1. KZ/11.
II. Temeljem čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t.1- 5 ZKP/08 te nužni izdaci optuženog, nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. ODO U Dubrovniku podnio je dana 10. srpnja 2017. godine optužnicu broj K-DO- 67/17 od 7. srpnja 2017. protiv optuženika NG zbog kaznenog djela protiv imovine- krađa iz čl. 228. st. 1. KZ/11.
2.1. Optužnica je dostavljena na odgovor optuženiku,te je dana 8. rujna 2017. Godine podnesen odgovor na optužnicu u kojem se u bitnom navodi da okrivljenik negira da je počinio kazneno djelo koje u s stavlja a teret.
2.2. Rješenjem optužnog vijeća pod posl. br. Kov-195/17 od 19. prosinca 2018. iz spisa su izdvojene sve isprave na kojima se ne može temeljiti presuda, te je potvrđena optužnica.
3.1. Upitan na raspravi pred ovim sudom kakav stav zauzima prema optužnici optuženi NG je naveo da se ne smatra krivim.
3.2. Optuženi je ispitan na kraju dokaznog postupka te je u svojoj obrani naveo da oa nije uzeo kamen u vlasništvu oštećenika, a pretpostavlja da to nisu napravili ni njegovi radnici jer im je izričito rekao da ne smiju uzimati tuđi kamen. Njegovo trgovačko društvo je u predmetno vrijeme obnavljalo kuću jednog engleza koja je udaljena jedno 50 metara zračne linije od kuće oštećenika. Jednog dana njegovi radnici su otišli sa gradilišta, došli su do njegove kuće, a za njima je došao RG i policijski službenik. Taj dan njegovi radnici su kod njegove kuće donijeli jednu paletu kamena. Njega su pozvali i on je stigao te je RG tada pred policajcem rekao da sam on uzeo njegov kamen, što je on negirao. Tada je RG pronašao jedan kamen na drugoj paleti, te je rekao da je to njegov kamen, a to je kamen koji se nije nalazio na paleti koju su njegovi radnici donijeli do njegove kuće taj dan. On je tada RG ponovio da nije ukrao kamen, ali mu je rekao i da može slobodno odnijeti kamen koji je navodno prepoznao, a također da može uzeti još kamenja koji se nalaze oko njegove kuće. Pitao je policajca kakva je sad procedura, te mu je on rekao da sva trojica moraju ići u Policijsku postaju Ston dati iskaz. Također je predložio da se sve to može mirno riješiti ukoliko on vrati kamen RG, a on je tada rekao da neće vratiti kamen jer ga nije ni uzeo, ali da RG može oko njegove kuće uzeti koji god kamen mu se sviđa. Kada je RG uzeo kamen, njemu je policijski službenik dao da potpiše nekakav nepopunjeni formular, te mu je rekao da to potpišem i da se neće ništa dogoditi, a on je to i napravio, dok mu je policajac rekao da će on naknadno popuniti formular kada dođe u policijsku postaju. Pri tome nije znao da je potpisao zapisnik o izuzeću kamena koji je RG uzeo. Međutim nakon nekih 15 dana dobio sam optužni prijedlog Općinskog državnog odvjetništva.
3.3.Nakon saslušanja pročitan je zapisnik o ispitivanju optuženika u ODO Dubrovnik od 7. srpnja 2017. te se reproducirana snimka ispitivanja.
4.1. Tijekom postupka izvedeni su i sljedeći dokazi saslušani su svjedoci RG (l.s. 77-78), ČG (l.s. 84-85) i UG (l.s. 88-90), pregledane su i pročitane isprave potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Ston, br. 1041168 od 16. veljače 2017. (list spisa 7); zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Ston, br. KU-7/17 od 16. veljače 2017. (list spisa 8), fotografija (l.s. 102), Ponuda obrta [obrt] (l.s. 81), Ponuda obrta [obrt] (l.s. 87), Fotografije (l.s. 91-97), te su pročitani podaci iz kaznene evidencije za optuženika.
4.2. Nadalje sud nije izveo dokaz vještačenja vrijednosti kamena, a sve budući je pregledom Ponude obrta Vrlić III (l.s. 81), i Ponude obrta [obrt] (l.s. 87), utvrđeno da kamen koji se navodi u činjeničnom opisu djela svakako prelazi vrijednost od 132,72 €, pa je slijedom tužitelj bio ovlašten na prijedlog oštećenika podnijeti predmetnu optužnicu.
5. Iz dokaza provedenih tijekom postupka sud nije se na nedvojben način moglo utvrditi da je optuženik počinio djelo koje mu se stavlja na teret na način kako je to činjenično opisano u optužnici.
6.1. Name jedini dokaz iz kojeg bi proizlazila osnovana sumnja da je okrivljenik otuđio kamen u vlasništvu oštećenika predstavlja iskaza svjedoka RG, koji je iskazivao kako je u prisutnosti policijskog službenika u prostorima trgovačkog društva na jednoj od paleta pronašao jedan kamen za kojega je naveo da ga prepoznaje kao kamen u vlasništvu njegovog oca, odnosno oštećenika, a sve budući taj kamen ima specifičnu obradu, te ima krhotinu na jednom kraju, i koji se kamen nalazio ispod crijepa, sve skupa naslagano pored kuće, dok je u svom iskazu svjedok naveo da preostali kamen nije prepoznao.
6.2. Međutim kada se prije navedeni iskaz svjedoka dovede u vezu sa stanjem nekretnine u vlasništvu oštećenika, te susjedne "kuće U, a što je utvrđeno pregledom fotografija (l.s. 91-95) a iz kojih fotografija je utvrđeno da se radi o zapuštenoj, zarasloj i ruševnoj nekretnini, kao i sa iskazom oštećenika UG koji je u svom iskazu naveo da njegov sin nije mogao prepoznati ostale pragove koji su im prethodno nestali, već samo kamen koji je zatekao kod okrivljenika, sudu je životno nelogično da bi svjedok poznavao svaki kamen na toj nekretnini po svom obliku, obradi i oštećenjima, pa tako i predmetni kamen prikazan na fotografiji (l.s. 102). Nadalje kako je kamen prikazan na fotografiji (l.s. 102) predan oštećeniku prije saslušanja, sud smatra da svako je opisivanje tog kamena nakon predaje sugestivno i neuvjerljivo, posebno kada se uzme u obzir da oštećenik, kao i svjedok nisu na jednak način opisivali kamen koji nije zatečen kod optuženika.
6.3. Obzirom na navedeno, sud smatra da činjenica da je kamen prikazan na fotografiji (l.s. 102) zatečen kod okrivljenika može predstavljati samo indiciju da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako mu se to činjenično stavlja na teret, dok sa jednakom vjerojatnoću prije navedeni kamen može predstavljati kamen iz kuće U , budući je na fotografiji (l.s. 95) prikazan prozor na katu zgrade koji je po obradi sličan kamenu prikazanom na fotografiji (l.s. 102); može predstavljati kamen sa neke treće nekretnine; a s obzirom na dostupnost mjesta na kojem je kamen uzet sa jednakom vjerojatnoću je kamen mogla otuđiti bilo koja treća osoba.
6.4. Obzirom na sve navedeno sud smatra da iz dokaza koji su predloženi i izvedeni tijekom ovog postupka nije nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo na način kako je to činjenično opisano u optužnici, a za koji činjenični opis djela je sud vezan, pa je stoga sukladno odredbi čl. 453 ZKP/08 odlučeno okrivljenika osloboditi optužbe.
7. Treba napomenuti i da je sud pregledom Ponude obrta [obrt] (l.s. 81), i Ponude obrta [obrt] (l.s. 87), utvrdio da kamen koji se navodi u činjeničnom opisu djela svakako prelazi vrijednost od 132,72 €, dok iz prije navedenih ponuda proizlazi da vrijednost jednog kamenoklesanog i obrađenog praga za prozor dimenzija 30x15x70 cm ne prelazi prije navedenu vrijednost, pa da stoga je u odnosu samo na taj kamen upitno da li je tužitelj nadležan po službenoj dužnosti voditi postupak, kao i da li otuđenje samo tog kamena predstavlja beznačajno djelo budući se trenutno nalazi u posjedu oštećenika.
8. Obzirom je okrivljenik oslobođen optužbe sukladno odredbi čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno je kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t.1- 5 ZKP/08 te nužni izdaci optuženog, nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u točki II. izreke ove presude, dok će se o iznosu ovih troškova odlučiti nakon pribavljanja podataka.
U Dubrovniku, 17. sudbenog 2025.
Sudac:
Vlaho Bošković
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste putem ovog suda za nadležni županijski sud u 3 (tri) istovjetna primjerka. Oštećenik može podnijeti žalbu u odnosu na imovinskopravni zahtjev i troškove kaznenog postupka.
DNA:
- ODO Dubrovnik, na broj K-DO-67/2017,
- optuženik NG
- branitelj optuženika Branimir Rozić, odvjetnik u Dubrovniku
- oštećeni UG
