Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Glini
Glina, Trg bana Josipa Jelačića 5
Poslovni broj: P Ob-190/2024-47
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Glini, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice BN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz ZOU Milenko Jakšić i Vanja Jakšić, odvjetnicima iz Siska, protiv tuženika ŽN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravkom u Glini, Trg Hrvatskih branitelja 2/15, zastupanog po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici iz Zagreba, radi spora o roditeljskoj skrbi za mlt. ĐN, OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. MN, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa posebna skrbnica BNO, iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 4. rujna 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice, te tuženika osobno i zam. punomoćnika tuženika, a u odsutnosti posebne skrbnice djece, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 17. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Tužiteljica BN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će djelomično samostalnu roditeljsku skrb nad zajedničkom maloljetnom djecom stranaka, mlt. ĐN, rođenim **.**.2018., i mlt. MN, rođenim **.**.2019. i to u području brige o zdravlju djece (redovni i izvanredni medicinski postupci i liječenja), školovanju i školskim aktivnostima djece (koje se odnose na predškolske i školske aktivnosti u vidu sudjelovanja u školskim i izvannastavnim/ izvan učioničkim aktivnostima, izletima i sl.).
II Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6. lipnja 2023. godine koji je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini posl. br. R1 Ob-428/2023- 9 od 6. veljače 2024. mijenja se na način da će zajednička djeca stranaka mlt. ĐN, rođen **.**.2018. i mlt. MN, rođen **.**.2019. s ocem ŽN provoditi: svaku srijedu od 16:00 sati do 19:00 sati, svaki drugi vikend od petka u 19:30 sati do nedjelje u 14:00 sati, dan poslije Božića (Sv. Stjepan), od 9:00 do 18:00 sati, vikend prije Božića od petka u 19:30 sati do nedjelje u 14:00 sati ako Božić pada na vikend kad djeca trebaju biti s ocem, Uskrs od 10:00 sati do sljedećeg dana do 9:00 sati, svaki drugi državni praznik i blagdan (osim Božića), drugi dio zimskih praznika (maksimalno tjedan dana), dio ljetnih praznika i to jedan tjedan na početku srpnja i jedan tjedan u kolovozu iza 10. kolovoza, sve na način da otac dolazi po djecu i vraća ih majci.
III Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6. lipnja 2023. godine koji je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini posl. br. R1 Ob-428/2023- 9 od 6. veljače 2024. mijenja se na način da se nalaže tuženiku ŽN plaćanje uzdržavanja za mlt. ĐN u iznosu od 200,00 eura mjesečno, te za mlt. MN u iznosu od 200,00 eura mjesečno uplatama na bankovni račun tužiteljice BN, i to od dana 27. kolovoza 2024. pa sve dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, na način da razliku plaćenih iznosa uzdržavanja od 27. kolovoza 2024. do 17. listopada 2025. i povećanih iznosa uzdržavanja plati odjednom sa zateznom kamatom tekućom od zakašnjenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.
IV Svaka stranka snosi svoje troškove.
Obrazloženje
1. Tužiteljica BN podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika ŽN, radi izmjene plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. U tužbi je navela kako je s tuženikom sklopila brak dana 5. svibnja 2018. u [adresa], upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa], za godinu 2018., pod rednim brojem 47. Isti brak je razveden rješenjem Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini, posl. br. R1 Ob-428/2023 od 6. veljače 2024. godine. Tužiteljica i tuženik imaju dvoje zajedničke maloljetne djece - mlt. ĐN, rođenog **.**.2018. i mlt. MN, rođenog **.**.2019. Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stranaka od 6. lipnja 2023. u odnosu na mlt. ĐN i mlt. MN, odobrenima gore navedenim rješenjem, određeno je mjesto stanovanja djece kod majke, ostvarivanje osobnih odnosa djece s ocem te uzdržavanje djece od strane oca ŽN u iznosu od 100,00 eura mjesečno, plaćanjem na ruke uz potvrdu o plaćanju. U srpnju 2024. godine stranke su pristupile Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Glina, radi obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi, ali nisu uspjele postići sporazum o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, te je tužiteljica upućena da, ukoliko ostaje pri odluci o pokretanju sudskog postupka, izvješće o provođenju savjetovanja zajedno s tužbom preda nadležnom sudu, sukladno čl. 379. st. 1. Obiteljskog zakona. Međutim, iako je od donošenja gore opisanog plana o zajedničkoj skrbi prošlo više od godinu dana, isti nije zaživio u praksi. Tužiteljica ističe da su odnosi stranaka i dalje trajno i teško poremećeni do mjere da onemogućavaju bilo kakav dogovor s tuženikom oko skrbi o djeci. To posebno stoga što je tuženik kontinuirano problematičnog ponašanja koje uključuje zlouporabu alkohola i drugih opojnih sredstava (marihuanu i kokain, po svom priznanju), paranoično, nasilno i konfliktno ponašanje, te posebno omalovažavanje, blaćenje i prijetnje prema tužiteljici, uz potpunu nebrigu o zajedničkoj mlt. djeci stranaka i njihovom interesu. Napominje da je u odnosu na tuženika u tijeku prekršajni postupak pred Općinskim sudom u Sisku, Stalna služba u Glini, posl. br. Pp-2107/2023 zbog osnovane sumnje da je tuženik počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. toč. 1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji prema tužiteljici kao oštećenoj u tom postupku. Između ostalog, tuženik bitno otežava vođenje pružanje medicinske skrbi mlt. djeci stranaka neosnovanim inzistiranjem da se djecu na hitne preglede, umjesto u najbližu bolnicu u Sisku, vodi u bolnicu u Zagreb, a zatim i u privatne poliklinike, iako je iz usporedbe liječničkih nalaza vidljivo da im je već u Sisku mogla biti pružena adekvatna skrb. Kako ovakvo ponašanje tuženika traje još od 2020. godine te se ponavlja u odnosu na oboje mlt. djece stranaka, razvidno je da ni u budućnosti neće biti moguće postići dogovor o najsvrsishodnijem načinu brige za djecu, te da će ih tužiteljica nepotrebno morati voditi u udaljene bolnice kad god budu imala zdravstvenih problema. S obzirom na prethodno opisano postupanje tuženika, tužiteljica smatra da je jedino rješenje ove situacije, sukladno čl. 105. st. 1. i st. 3. Obiteljskog zakona, sudska dodjela samostalnog skrbništva nad mlt. ĐN i mlt. MN tužiteljici. Tuženik je pritom jedini osnivač i direktor trgovačkog društva Hitri prijevoz j.d.o.o., Ulica hrvatskog proljeća 27, OIB: 41438505661 i trgovačkog društva Pravocrtni prijevoz j.d.o.o., Barutanski jarak 22/1, Zagreb, OIB: 85146482746 kao i vlasnik obrta [obrt], autoprijevoznički obrt, vl. ŽN, [adresa] te zaposlen u „ZET-u“, i prema saznanjima tužiteljice, ima plaću u ZET-u u visini od oko 1.000,00 eura. Stoga tužiteljica predlaže i obvezivanje tuženika na plaćanje mjesečnih iznosa uzdržavanja za oboje zajedničke maloljetne djece stranaka u visini od 220,00 eura za svako dijete, i to uplatama na bankovni račun tužiteljice, budući da dosadašnji iznos od 100,00 eura mjesečno po djetetu nije dostatan za njihove osnovne životne potrebe te je ispod minimuma propisanog Odluka o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta. Glede ostvarivanja osobnih odnosa s djecom, tužiteljica smatra da je najbolje da djeca s ocem provode: svaki drugi vikend od petka 19:30 sati do nedjelje u 17:00 sati, dan poslije Božića, od 9:00 do 19:00 sati, te vikend prije Božića od petka, 19:30 sati, do nedjelje, 17:00 sati, ako Božić pada na vikend kad djeca trebaju biti s ocem (dok bi Božić djeca provodila s tužiteljicom), Uskrs, od 10:00 sati do sljedećeg dana do 9:00 sati, drugi dio zimskih praznika, te dio ljetnih praznika, i to: prvi tjedan u lipnju, dva tjedna na početku srpnja i jedan tjedan u kolovozu, iza 10. kolovoza (ovo stoga što tužiteljica smatra da tuženik nije sposoban u kontinuitetu, odnosno u dužem vremenskom razdoblju primjereno brinuti o mlt. djeci stranaka). Naime, susreti i druženja prema postojećem planu nisu zaživjela u praksi budući u istom piše da se većina susreta i druženja dogovara, a pošto među strankama nema dogovora potrebno je postojeći plan izmijeniti na način da će se točno odrediti kada će otac ostvarivati osobne odnose s djecom. Shodno navedenom, tužiteljica predlaže sudu da donese presudu kojom će ostvarivat će samostalnu roditeljsku skrb nad zajedničkom maloljetnom djecom stranaka, Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6. lipnja 2023. godine koji je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini posl. br. R1 Ob-428/2023 od 6. veljače 2024. godine izmijeniti u pogledu ostvarivanja osobnih odnosa oca s djecom i plaćanja uzdržavanja tuženika SN za djecu u iznosima od 220,00 eura za svako dijete te naložiti tuženiku plaćanje parničnog troška.
2. Tuženik ŽN u svom je odgovoru na tužbu naveo kako se u potpunosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu budući da je sama tužba prepuna neistina, nejasnih navoda, te tvrdnji koje ni na koji način nisu potkrijepljene nikakvim dokazima niti su iste obrazložene. Tuženik ponavlja, kako je sve prethodno navedeno u potpunosti neistinito i usmjereno isključivo i samo ka prezentiranju tuženika kao lošu osobu, odnosno lošeg oca. Navodi o bilo kakvim ovisnostima o opijatima, te nasilničkog i sličnog ponašanja bez dokazivanja činjenica predstavljaju kazneno djelo klevete, pa se upozorava tužiteljica na suzdržavanje od takvih i sličnih navoda ubuduće, pod prijetnjom podnošenja tužbe radi klevete. U odnosu na spominjanje i vođenje prekršajnog postupka, posebno se napominje da se ovakvim navodima krši temeljna presumpcija nevinosti, a što će tuženik u tijeku postupka i dokazati (svoju nevinost). Što se tiče vožnje mlt. djece u privatne poliklinike, tuženik ističe kako je to točno budući da za svoju djecu želi najbolje i najbolju medicinsku skrb kada je potrebna, te da u privatnim poliklinikama nema redova čekanja kao i u bolnicama pa nije jasno zašto bi to uopće bio problem i nešto „loše“, upravo suprotno. Tuženik s obzirom na sve izneseno predlaže zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi u odnosu na zajedničku mlt. djecu, kao i održavanje susreta i viđanja podjednako kod oba roditelja, dakle 7 dana u tjednu kod jednog roditelja, 7 dana u tjednu kod drugog roditelja, te da se roditelji međusobno oslobode obaveze uzdržavanja budući da će djeca jednako vremena provoditi kod oba roditelja. Predložio je odbiti tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom, te naložiti tužiteljici da naknadi tuženiku parnični trošak.
3. Podneskom od dana 23. svibnja 2025. tužiteljica je specificirala svoj zahtjev na način da predlaže svoje ostvarivanje djelomične samostalne roditeljske skrbi nad zajedničkom maloljetnom djecom stranaka mlt. ĐN i mlt. MN i to osobito u području brige o zdravlju djece (redovne i pri izvanrednim medicinskim postupcima i liječenju), pri školovanju i školskim aktivnostima (koje se odnose na predškolske i školske aktivnosti u vidu sudjelovanja u školskim i izvannastavnim/ izvan učioničkim aktivnostima, izletima i sl.). Predložila je izmjenu Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6. lipnja 2023. godine koji je sastavni dio rješenja Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Glini posl. br. R1 Ob-428/2023 od 6. veljače 2024. ostvarivanja osobnih odnosa oca s djecom te izmjenu istog Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u dijelu visine uzdržavanja djece od strane oca i to za svako dijete u iznosu od 280,00 eura.
4. Ovosudnim rješenjem posl. br. P Ob-190/2024-4 od dana 22. studenog 2024. mlt. ĐN i mlt. MN postavljena je posebna skrbnica u osobi ŽNO iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu. Posebna skrbnica u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, odnosno punomoćnika koji je odvjetnik. Ista je dužna štititi prava i interese mlt. djeteta u postupku radi spora o roditeljskoj skrbi.
5. Posebna skrbnica djece u svom je očitovanju na tužbu tužiteljice navela kako su roditelji prije svih odgovorni za skrb i odgoj svoje djece, sukladno temeljnom načelu Obiteljskog zakona koji propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost skrbiti se o djetetu i njegovoj imovini, a da državna tijela interveniraju samo u slučaju potrebe (čl. 6. Obiteljskog zakona, narodne novine 103/15, 89/19). Ukoliko bi stranke na ročištu postigle sporazum o sadržajima roditeljske skrbi, ističe da bi načelno s istim bila suglasna, a sve iz razloga što su roditelji u konačnici oni koji bi trebali potrebe djeteta staviti ispred svojih i isti bi trebali znati ono što je najbolje za njihovu djecu. Ukoliko stranke ne postignu spomenuti sporazum, predlaže da se saslušaju. Predlaže pribavu prijedloga i mišljenja o izvršavanju sadržaja roditeljske skrbi od nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
6. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u ovosudno rješenje posl. br. R1 Ob-428/2023-9 od dana 6. veljače 2024. s Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od dana 6. lipnja 2023. (str. 7-17 spisa), izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina (str. 19 i 20 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 21-40 spisa), izvod iz sudskog registra (str. 49-54 spisa), mišljenje o roditeljskoj skrbi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina (str. 67-72 spisa), poruke (str. 77-78 spisa), izvatke iz zemljišnih knjiga (str. 79-84 spisa), račune (str. 85-100 spisa), nalaz i mišljenje psihologa (str. 124-126 spisa), izvješća voditelja mjere stručne pomoći i nadzora roditeljima (str. 127-139 spisa), prijave poreza na dohodak (str. 142-171), saslušane su stranke (str. 193-196 spisa), zapisnik o očevidu (str. 109 spisa), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. sc. Daše Poredoš Lavor (str. 200-266 spisa), socijalnu anamnezu (str. 247-Ob-148/24.
7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a), Sud smatra dokazanim da je tužbeni zahtjev tužiteljice BN djelomično osnovanim.
8. Tužiteljica BN u svom je iskazu navela kako njihov sklopljeni Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nije održiv budući da tuženik odbija bilo kakav dogovor s njom u svezi skrbi za djecu. Na primjer, nije potpisao suglasnost za terapiju igrom za mlt. ĐN na koju on ide budući mu je potrebna, do sada mu je pomogla i vidljive su na njemu promjene. Općenito odbija bilo kakvu suradnju s njom vezano za brigu o djeci. Kada mlt. ĐN krene u školu isto očekuje da među njima neće biti suradnje budući se tuženik inati svemu što predloži. Što se tiče viđanja djece, način kako su to dogovorili Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ne funkcionira budući on nazove jedan sat prije nego što namjerava doći po djecu, ne kaže u koje vrijeme će ih vratiti i ne dođe točno po djecu kada je rekao, pa djeca znaju čekati i po sat vremena. Tuženik se ljuti kada želi vidjeti djecu, a oni imaju dogovorene druge obveze, npr. u ovom slučaju terapiju igrom. Često tuženik govori kako neće biti dadilja djeci, što je rekao i voditeljici mjere da on ne želi biti dadilja djeci vikendom, a da ona hoda okolo. Što se tiče plaćanja obveza za djecu, tuženik plaća iznos uzdržavanja utvrđen Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ali su dogovorili da će sve druge obveze plaćati po pola, a kada ona plati nešto poput obveza za vrtić, radne listove, predstavu za djecu, odbija sudjelovati u plaćanju toga. Mlt. ĐN je krenuo na tzv. terapiju igrom iz razloga što je za isto saznala iz razgovora sa psiholozima kojima je mlt. ĐN išao budući je imao problem s odvajanjem od nje. Mlt. ĐN je većinu vremena provodio s njom i kada je došlo do razvoda između njih, mlt. ĐN je to teško podnio i teško je podnio odlaske ocu i odvajanje od majke. Ove teškoće bile su vidljive i u vrtiću, u kojem i ona radi, budući je mlt. ĐN znao odlaziti iz svoje grupe i dolaziti u grupu u kojoj je ona provjeravati da li je još uvijek tamo. Imao je strah od odvajanja od majke. Kada je krenuo na ovu terapiju vidljiva je značajna promjena i sada se on bez problema može odvojiti od nje i ostati s drugom osobom kada nešto mora obaviti. Terapija igrom koju pohađa mlt. ĐN održava se u Petrinji, vodi ju psihologinja KN, ĐN vodi svaki put na terapiju koja se održava jednom tjedno i svaka terapija koja traje 45 min, košta 35,00 eura koju plaćam. Bilo je potrebno sedam terapija da bi mlt. ĐN pristao sam ostati na terapiji bez nje i da može izaći iz prostorije barem na kratko. Sada on ostaje sam na cijeloj terapiji. Djecu vodi u vrtić bez obzira da li radi prvu smjenu ili drugu i odvodi ih iz vrtića. Otac je nekoliko puta došao po djecu u vrtić. Razlika među djecom je godinu i četiri mjeseca. Što se tiče potreba djece mlt. ĐN osim terapije igrom odlazi i u slanu sobu zbog učestalih upala uha, a u koju odlazi oboje djece, i do sada su vidljiva poboljšanja u zdravlju djeca. U početku su išli 2-3 puta tjedno, a sada ih vodi jedanput tjedno. Paket od deset odlazaka u slanu sobu za oboje djece košta 90,00 eura. Budući da djeca brzo rastu potrebno je za oboje djece izdvojiti oko 100,00 eura mjesečno za njihovu odjeću i obuću. Za njihovu prehranu potrebno je izdvojiti i do 200,00 eura mjesečno. Oko 100,00 eura mi je potrebno mjesečno za održavanje higijene za oboje djece. Vrtić za jedno dijete košta 68,00 eura, a za drugo dijete 48,00 eura, a ove troškove plaća tuženik. Za lijekove djeci, a s obzirom na njihove učestale zdravstvene probleme, mjesečno potrošim oko 40,00 eura. Za potrebe izleta, predstava, ili pribora koji je potreban djeci u vrtiću mjesečno je potrebno osigurati oko 30-40,00 eura. Režijski troškovi za kuću u kojoj žive u prosjeku su oko 150,00 eura. Žive u njenoj kući koju je kupila kreditom 2017. godine i za kojeg je rata 266,00 eura. Prije toga živjela je sa svojim roditeljima. Ima osobni automobil koji koristi za potrebe djece, koji je kupila prošle godine, Toyota Verso 2015. godište, a koji je kupila gotovinom. O nesuradljivosti tuženika s njom i odbijanju potpisivanja suglasnosti koje je navela ima svjedoke poput voditeljice mjere ĐNO, a ima i sms poruke među njima. Osobni odnosi oca s djecom održavaju se kada se otac javi, a zadnji put susret se odvio zadnja dva vikenda od subote ujutro do nedjelje popodne. Odvajanje mlt. ĐN od nje kada je išao u vrtić bilo je jako teško, bilo je plača i nenapuštanja, a znao je i kada ga uhvati kriza iz svoje grupe otići ju tražiti u drugu grupu. Tuženik se jednom ponudio da odvede ĐN na terapiju igrom i to je bilo onaj put kada se pokazao napredak u toj terapiji pa ga je stoga zamolila da ga ipak ona vodi kako bi se nastavio taj napredak, a tada je ĐN trebao biti s ocem. Točno je da je tuženik nudio da djecu vodi u vrtić, ali su tu bile strašne krize pa ga je zamolila da ih ona vodi u vrtić, poslije toga misli da ih je još jednom vodio u vrtić. Što se tiče odvođenja djece liječniku tuženik je jednom napravio scenu kada su djeca imala gripu i dva dana su bila kod kuće, prijavio ju je liječnici djece da ne vodi djecu liječniku, na što joj je liječnica rekla da djeca dođu izvaditi krv, što se utvrdilo kao nepotrebno jer su djeca trebala samo gripu preležati budući nisu imala povišenu temperaturu. Točno je da je tuženik ponudio da bi vodio djecu na more, ali budući da djece nikada nisu prespavala kod tuženika, predložila je da se prvo naviknu prespavati kod tuženika pa onda bude mogućnosti da ih odvede na more. Možda je jednom ponudio da djecu odvede u slanu sobu, a jednom je bio s njima na toj terapiji, a nije se ponudio oko plaćanja iste. Tuženik je djeci kupovao odjeću ili obuću ili druge stvari koje je navela da djeci trebaju, ali to je bilo u vremenu kada tuženik nije plaćao uzdržavanje za djecu pa je u tom iznosu u kojem je određeno uzdržavanje djeci kupovao potrebne stvari ili plaćao vrtić. Sve je to bilo u okviru visine iznosa uzdržavanja ali povrh toga djeci nije kupovao stvari. To je bilo 2023. godine. Nikada joj tuženik nije dao novac za obveze djece povrh uzdržavanja. Prije navedenog automobila imala je osobni automobil koji je kupljen za vrijeme trajanja njihovog braka, ali budući u njega nije bila sigurna, prodala ga je prije kupnje novog. Djeca su znala biti kod tuženika od petka popodne do nedjelje navečer. Tuženik odnedavno predlaže da djeca kod njega provode istu količinu vremena koliko i sa njom i to od podnošenja ove tužbe, a sve iz razloga neplaćanja uzdržavanja.
9. Tuženik ŽN u svom je iskazu naveo kako je odbijao potpisati suglasnost za terapiju igrom mlt. ĐN iz razloga što mu je tužiteljica odbila pokazati medicinsku dokumentaciju zbog koje je indicirana ovakva terapija ĐN. Tužiteljica je takve stvari i za vrijeme trajanja njihovog braka skrivala od njega. Nikada nije imao potpune informacije u svezi zdravstvenog stanja djece. Ne vjeruje u potpunosti da će majka kvalitetno brinuti o zdravlju njihove djece budući je bilo primjera da je bilo potrebno zdravstveno pregledati djecu u ranom djetinjstvu što oni na poticaj majke nisu učinili. Voditeljici mjere je rekao da je spreman potpisati suglasnost za terapiju ukoliko mu se predoči medicinska dokumentacija i utvrde što je najbolje za njihovu djecu od terapija. Stoga do sada nije potpisao takvu suglasnost, ali ne radi se o inatu. Istina je da je zadnje tri godine njihovog braka odsutan od kuće, ali to je bilo isključivo radi potreba posla budući im je bilo jako teško zbog korone i zbog potresa. Znao je šest dana u tjednu dolaziti usred noći kući, a onda je znao naići na zaključana vrata i otići spavati negdje drugdje. U zadnje vrijeme djeca ne žele od njega ići k majci, a misli da je razlog tome što im fali. Kvalitetno vrijeme provodi s djecom, kuha im, kupio im je bicikle i provode vrijeme kako oni žele. Vodi ih na izlete, bili su na Sljemenu. Znao je odvesti djecu u privatne poliklinike zbog njihova zdravstvenog stanja što mu tužiteljica nije nikada prigovorila, za vrijeme trajanja njihovog braka. U prosjeku za potrebe djece troši između 500-600,00 eura mjesečno. To se odnosi na uzdržavanje koje plaća za djecu u ukupnom iznosu od 200,00 eura, plaća vrtić za oboje djece u iznosu od 115,00 do 120,00 eura, svaki mjesec u prosjeku potroši za odjeću i igračke djece oko 200,00 eura. Smatra da stručnjaci trebaju procijeniti na kakve terapije treba ići dijete, a budući on nije stručnjak, ne može procijeniti da li je ĐN potrebna terapija igrom. Misli da tužiteljica bez valjanog razloga vodi ĐN na terapiju igrom, jer ako postoji razlog zašto mu nije pokazala dokumentaciju o tome budući i on skrbnik djetetu. Primijetio je razliku u ponašanju ĐN u odnosu na razdoblje unatrag sedam mjeseci i to na način da je sada počeo više lagati i psovati. ĐN je više privržen majci i znalo se događati da plače prilikom njegovog preuzimanja djeteta radi ostvarivanja osobnih odnosa, ali isto tako se događalo i prilikom predaje djeteta majci. ĐN je sada počeo unatrag šest mjeseci, kao i MN koji to od početka želi, pokazivati želju da više vremena provodi s njim. Cijelo vrijeme od razvoda braka s tužiteljicom je pokušavao postići dogovor da djeca provedu isto vrijeme s njim kao i s majkom, jer djeca trebaju isto oca koliko i majku, to do sada nije uspio. Njegovi susreti i druženja s djecom traju preko tjedna od ili nijednog dana ili po tri dana u trajanju od tri sata i skoro svaki vikend od subote ujutro do nedjelje popodne. Nekada se preko tjedna zna dogoditi da tužiteljica odbija susrete zbog opravdanja terapije igrom, slane sobe ili sl. Želio bi više vremena provoditi s djecom. Tužiteljica mu ne omogućava da djecu vodi na ove terapije i u slanu sobu, na način da mu kaže da su već dogovorili da će ih ona odvesti. Izlet na Sljeme s djecom bio je prije godinu i pol, a s obzirom na kratkoću trajanja ovih susreta, nije u mogućnosti organizirati izlete. Njegovo radno vrijeme kao vozača autobusa u Zagrebu je takvo da mu počinje u 10, 11 ili 12 sati, budući putuje iz [adresa] u [adresa], traje 8 sati 5 dana u tjednu. Trenutno je na dugotrajnom bolovanju, unatoč tome može brinuti za djecu kada su kod njega. Mjesečna primanja su mu bila oko 1.300,00 eura, a budući je na bolovanju, sada bi mu primanja mjesečno mogla biti 565,00 eura. Vlasnik je obiteljske kuće u [adresa] oštećene u potresu koja nije za stanovanje. Dostavio je sudu dokumentaciju da je, uz redovno zaposlenje, vlasnik i dvije firme koje posluju s gubitcima. Misli da su trenutne potrebe njihove djece oko 600,00 eura mjesečno za oboje djece, a neki mjesec možda čak i više. Nije naveo da je vodio djecu u privatne poliklinike, oni su ih znali voditi zajedno.
10. Ovosudnim rješenjem posl. br. R1 Ob-428/2023-9 od dana 6. veljače 2024. razveden je brak stranaka i odobreni su Planovi o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od dana 6. lipnja 2023. u odnosu na mlt. ĐN i mlt. MN. Planovima o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stranke su se sporazumjele da će djeca mlt. ĐN i mlt. MN stanovati s majkom, da će otac ostvarivati osobne odnose s djecom subotom cijeli dan, kroz tjedan po dogovoru i za praznike i blagdane po dogovoru te da će otac plaćati uzdržavanje za svako dijete u iznosu od 100,00 eura mjesečno.
11. Iz mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina, od dana 19. prosinca 2024. za obitelj MN proizlazi kako je, uzimajući u obzir učestale teškoće u komunikaciji roditelja, učestale verbalne sukobe u prisustvu djece, kao i gore navedene optužne prijedloge podnesene Općinskom sudu u Sisku protiv oba roditelja od strane Policijske postaje Glina, ovo tijelo u daljnjem postupanju, u svrhu dobivanja opsežnijih informacija i boljeg uvida u funkcioniranje roditelja kao i njihove sposobnosti za adekvatnu brigu o mlt. djeci, zatražilo pravnu pomoć PU Petrinja, u vidu psihološke obrade za oba roditelja. Dana 20.8.2024.g. ovo tijelo je i zaprimilo gore navedeni nalaz i mišljenje psihologa, iz kojeg je razvidno da se kod roditelja s psihološke strane ne pronalaze prepreke za obavljanje roditeljskih dužnosti, međutim, iz intervjua s roditeljima MN vidno je da su poremećeni i neriješeni partnerski odnosi, kao i da postoje poteškoće u roditeljskom odnosu. Oboje su sa svoje strane više usmjereni na poteškoće onoga drugoga, a manjeg uvida u vlastito ponašanje. Potrebno je raditi s obitelji kroz mjere obiteljsko-pravne zaštite, na razrješenju partnerske veze, na osiguravanju primjerene komunikacije i sigurne atmosfere prilikom predaje djece te razvoju uvida u to kako vlastita ponašanja štete razvoju mlt. djece. Zaključno je ovo tijelo za mlt. ĐN i mlt. MN izradilo Liste za procjenu sigurnosti i Liste za procjenu razvojnih rizika u obitelji. Listama za procjenu sigurnosti utvrđeno je da ne postoje prijetnje sigurnosti u obitelji za mlt. djecu. Listama za procjenu razvojnih rizika utvrđeno je da u obitelji postoji srednja razina razvojnog rizika za mlt. ĐN i mlt. MN, djeca su razvojno ugrožena. Postoji više značajnih okolnosti kod roditelja koji ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj: emocionalne poteškoće i poteškoće u funkcioniranju roditelja kao posljedice visoke izloženosti obiteljskom i roditeljskom stresu i kriznim situacijama, nasilni odnos medu roditeljima sada i/ili u protekloj godini, izostanak redovitog kontakta između jednog roditelja i djeteta, neprikladna ponašanja i psihičko iskorištavanje djeteta za osobne ciljeve roditelja u situacijama konfliktnog roditeljstva koja izravno ili neizravno ugrožavaju djetetovu dobrobit, sumnja na zloupotrebu ili ovisnost o roditelja o alkoholu ili drogama, prethodne prijave za zlostavljanje i zanemarivanje djece, povijest kontakata sa socijalnom službom zbog narušenih obiteljskih odnosa, neprimjerene reakcije na mjere, intervencije i stručnjake socijalne skrbi. Potrebne su intervencije i mjere obiteljsko pravne zaštite koje će umanjiti ili otkloniti rizike i vjerojatnost razvojne štete po dijete. Važno je pritom napomenuti da su navedene lista popunjavane uzimajući u obzir oba roditelja, prilikom čega se pokazalo da postoji više čimbenika rizika za djecu prisutnih zbog okolnosti na strani oba roditelja. Prilikom popunjavanja gore navedenih listi, utvrđena je i lista roditeljskih snaga, prema kojoj oba roditelja u svim navedenim čimbenicima roditeljskih snaga imaju jednake rezultate, osim u dijelu kontakata roditelja sa službama važnima za dijete, gdje majka BN pokazuje viši rezultat. Slijedom navedenoga ovo tijelo je roditeljima rješenjem KLASA: UP/l-552-06/24-04/12, URBROJ: 139-025-03-0424-4 roditeljima odredilo mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi, počevši od dana 11.9.2024.g., a sve u cilju zaštite prava i dobrobiti mlt. djece Lipak. Što se tiče tijeka provođenja mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi, ovo tijelo je do sada zaprimilo tri redovna mjesečna izvješća voditeljice navedene mjere. Iz dostavljenih izvješća razvidno je da roditelji [obrt] za sada adekvatno brinu o svakodnevnim potrebama djece, međutim i nadalje imaju vrlo narušenu međusobnu komunikaciju, a kada se ista i ostvari, obično putem SMS poruka, ista je prožeta uvredama i međusobnim optuživanjem. Roditelji imaju različite odgojne stilove, majka popustljiv, a otac autoritativan, te oko toga uopće niti ne pokušavaju komunicirati. I jedan i drugi roditelj i nadalje ne shvaćaju štetnost vlastitih postupanja na dobrobit i psihosocijalni razvoj mlt. djece. Uzimajući u Obzir sve navedeno, posebice konstantne sukobe i prijepore oko roditeljskih kompetencija i vještina te sumnje na psihičko iskorištavanje djece za osobne ciljeve roditelja, te samim time i emocionalno zlostavljanje, a u konačnici s ciljem utvrđivanja najboljeg interesa i dobrobiti djece, Stručni tim za djecu, mlade i obitelji PU [adresa] predlaže da se provede kombinirano psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje roditelja BN i ŽN te djece MN i ĐN, nakon čega će ovo tijelo dostaviti mišljenje i prijedlog o roditeljskoj skrbi nad mlt. djecom Lipak.
12. Iz mišljenja stalne sudske vještakinje Daše Poredoš Lavor od dana 18. svibnja 2025. proizlazi kako je u interesu djece je da ostanu zajedno i da imaju stabilan i siguran dom s jednim od roditelja uz viđanje drugog roditelja pod točno određenim uvjetima. Potrebno je i da djeca budu pošteđena zanemarivanja i zlostavljanja manipulacijama, emocionalnim pritiscima, izazivanju konflikta lojalnosti i opterećivanjem djece neprimjerenim informacijama i sadržajima. Temeljem uvida u ponašanje djece, majke i oca djece, analizom dokumentacije, razgovora i psihološke obrade, ne nalazi se konkretnih dokaza o zanemarivanju niti zlostavljanju djece. To također potkrepljuju i izvješća stručnih osoba Zavoda za socijalnu skrb, osobe koja provodi mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, izvještaja iz Dječjeg vrtića u Glini, njihove liječnice. Pa ipak, roditeljski konflikt i otežana komunikacija i suradnja ostavljaju traga na ponašanje svih uključenih. Kako dječaci rastu postati će sve više svjesni loših odnosa roditelja i to samo po sebi iziskuje svrstavanje na jednu od strana, što je za djecu emocionalno teško i predstavlja manipulaciju njihovim osjećajima i ponašanjem, te je jedna vrsta zlostavljanja. Usprkos mišljenju oca i trudu koji ulaže u dokazivanje neprikladnog djelovanja majke na djecu, upravo njegovi postupci vode prema zaključku o mogućem zanemarivanju i zlostavljanju dječaka: nepridržavanje dogovora i opravdavanje svojih propusta vanjskim okolnostima, a ne svojim pogreškama i nedostatcima, kontradiktorno ponašanje i izjave koje ne odgovaraju istini, manipuliranje djecom izražavanjem tuge kada ih vraća majci što potiče tužne osjećaje djece, predstavljanje sebe idealnim, a drugog roditelja izrazito negativnim, govori o smanjenoj kritičnosti spram svojih odgojnih postupaka i životnog stila, a usmjerenosti na dokazivanje propusta od strane majke djece, tendencija ne postavljanja granica i pravila ponašanja djeci, ne planiranje obroka i zdravih aktivnosti s djecom ukazuje da bi moglo manjkati organizacije, planiranja, odgoja i vodstva, zdravog usmjeravanja djece te učenja zrelosti i odgovornosti za budući život. Za razliku od oca djece, majka nije iznosila negativne komentare niti bilo što protiv oca djece. Rastava braka roditelja izrazito stresna za djecu, prema literaturi i životnoj praksi - to je drugi najstresniji događaj u životu djeteta (nakon smrti roditelja), koji može dovesti do psiholoških, emocionalnih poteškoća kao i do poteškoća na društvenom planu. Djeca uče po modelu i ovakvi loši odnosi roditelja mogli bi kasnije dovesti kod njih do teškoća u društvenom ponašanju, nepovjerenju u ljude, manjem samopouzdanju i postavljanju nižih ciljeva u životu, te posljedično manjem životnom uspjehu i zadovoljstvu sobom, stoga odnose treba urediti. Oba roditelja pokazuju privrženost i brigu za djecu, pa ipak smatra da je život djece s majkom uz viđanje oca bolji izbor, iz razloga: kontinuiteta života s djecom i dosljednije brige o djeci, veće kompetencije za roditeljstvo i uređenijeg života s dnevnim rutinama i primjerenijim odgojnim utjecajima, veće emocionalne stabilnosti, samostalnosti i prilagodljivosti, bolje stambene i situacije, stalnog zaposlenja, odgovornog odnosa spram, materijalne sigurnosti djece i veće obiteljske podrške, dostupnosti savjetima, radu na sebi i postizanju pozitivnih osobnih promjena, postavljanju djeci granica i pravila ponašanja, davanja radnih zadataka i razvoja radnih navika kod djece. Situacija partnerske zasićenosti (koja je praćena gubitkom suosjećajnosti i privrženosti) kao odvojeni život ne znači ujedno i odustajanje od odgovorne uloge roditelja – oboje roditelja iskazuju želju i namjeru da budu onaj roditelj kojem će mlt. sinovi ĐN i MN biti povjerena na skrb. Njihovi mlt. sinovi psihosocijalno su razvijeni u skladu s dobi, ali isto tako i u određenoj mjeri moguće opterećeni pričama kojima su izložene i sl., tako da su u riziku usvajanja određenih manipulativnih i/ili naučena ponašanja (osobito pri bivanju kod oca) koja su u biti neophodna za preživljenje u ovakvoj obiteljskoj (životnoj) situaciji. Mlt. dječaci ĐN i MN u životnom okruženju kod majke funkcioniraju na primjeren način, imaju podršku i razumijevanje majke, dok je kod oca sasvim suprotna situacija. Mlt. djeca značajno su emocionalno povezanije s majkom BN, koja im poklanja više zdrave pažnje, više uočava i podmiruje potrebe djece, nastoji omogućiti razvojno i sadržajima ispunjeno djetinjstvo u kojem djeca jednostavno mogu biti samo djeca i ostvariti sudjelovanje u više društveno jednostavnih životnih aktivnosti i događanja (susreti s proširenom obitelji) kao i razvijati i ostvarivati sve svoje potencijale – uz podršku i zajedničko provođenje
vremena. Ljubav roditelja prema mlt. sinovima prisutna je kod oboje roditelja i uopće nije upitna – svako od roditelja pokazuje ljubav na onaj način kako je to usvojio u svojim primarnim obiteljima. Pri tome majka BN pokazuje ljubav koja sadrži primjereniju kombinaciju cjelovite brige, pažnje i potrebne discipline. Ljubav oca SN ima elemente nezrelosti, uvjetovanja, isključivosti, te kao takva postaje na granici manipulirajućeg ponašanja. Tijekom vještačenja nisu uočena ponašanja koja bi potvrdila da su mlt. dječaci bili izloženi ili da jesu izloženi fizičkom i emocionalnom nasilju od strane oca i majke. Može se zaključiti da su izloženi riziku manipulativnog ponašanjima od strane oca optužujući majku dječaka za sve životne neuspjehe – tako se svjesno ili nesvjesno od strane oca šalje dječacima izravna i neizravna poruku da s obzirom na to da njihova majka nema životne kvalitete i vrline
– i oni sami, kao majčini (ali i očevi) potomci ne vrijede, što dovodi do stvaranja loše slike o sebi kod djece i kompromitiranog razvoja samopoštovanja. Otac manipulacijom osjećajima kod mlt. djece po tipu „da je on tužan" djeci nastoji potaknuti drugačija ponašanja, što nije svojstveno zrelom i odgovornom roditeljstvu jer takvo djelovanje ne podučava djecu o prihvatljivom i/ili neprihvatljivom ponašanju, ne ukazuje na pozitivne primjere već manipulaciju osjećajima gdje se mlt. dječaci trebaju truditi kako otac ne bi bio tužan, a ne biti podučavani o razlikovanju dobrog i lošega, prihvatljivog i neprihvatljivog – s paralelnim isticanjem primjera poželjnog i očekivanog ponašanja temeljnog na zrelim i odgovornim osnovama. Težište stavlja na osobitosti socijalnog funkcioniranja, suočavanje sa životnim teškoćama, valjano uočavanje i podmirivanje potreba mlt, djece, osobitosti odgojnih postupaka, kao i emotivnu zrelost i stabilnost roditelja – pri čemu je majka BN više u prednosti (znači, razvijenijih je i usvojenijih opisanih kapaciteta) – u odnosu na oca SN koji je nesiguran, značajno opterećen cjelokupnom situacijom; i dalje usmjeren na negativna iskustva i osobni doživljaj nepravde u raznim područjima života, s potrebom negiranja i učestalog komentiranja majke zajedničke djece kao glavnog generatora loših odnosa i neuspjeha ovog braka - u potpunosti "locus kontrole" stavlja izvan sebe, kao da on nije imao utjecaja na regulaciju svojega doživljavanja i ponašanja. Otac je značajno usmjeren na pokretanje raznih tužbi protiv majke u raznim sudskim procesima. Takva ponašanja ukazuju na emocionalnu nezrelost, infantilnost, manipulaciju osjećajima i otežano prihvaćanje životne situacije u sadašnjosti i budućnosti. MN svojim ponašanjima ostavlja dojam osobe smanjenog uvid u osobitosti svog socijalnog funkcioniranja, kao i smanjena kritičnost prema istome. Nadalje, uočena ponašanja ukazuju na otežano planiranje vremena. Tuženi ŽN u nekim situacijama djeluje djelomično pojačano tjeskoban, u određenoj mjeri nametljivo dominantan, emotivno zahtjevan, sklon smanjenoj kritičnosti prema problemskim situacijama, skloniji je traženju „krivca“ u izvanjskom svijetu nego u vlastitim postupcima i poimanjima. Slabije uočava potrebe mlt. djece (da slobodno vole oba roditelja i da imaju stabilne uvjete življenja koje uključuje i jednoznačno mjesto života i doma u kojem se mogu cjelovito razvijati), te prije svega misli na ostvarenje svojih ciljeva i planova. Opisana ponašanja koja ukazuju na otežano socijalno funkcioniranja koja izravno kompromitiraju roditeljske kapacitete / kompetencije – nejasne su uzročnosti – može se raditi o osobitostima ličnosti, naučenom obrascu ponašanja, posljedicama štetne zlouporabe opojnih sredstava i sl., te kombinacije više ili manje prepoznatljivih razloga odnosno uzroka. U ovom životnom odnosu nema pobjednika niti gubitnika – od oba roditelja se očekuje odgovorna skrb za djecu. Otac svojim ponašanjima ukazuje da želi poziciju pobjednika, te jasno verbalizira „da želi uništiti majku dječaka.“ Tijekom procesa vještačenja oba roditelja su se nastojala pokazati u socijalno što povoljnijem svijetlu, što je i razumljivo za ovakve situacije. No, otac ŽN navedeno čini u puno očitijoj mjeri - govoriti o propustima majke BN, ističući sve njezine moguće stvarne i subjektivno uvjetovane (doživljajne) manjkavosti. Tužiteljica BN u većoj mjeri više govori o sebi i odnosu s mlt. djecom, ne iznosi negativne emocije prema bivšem suprugu, te govori o situacijama tijekom života koje su dovele do pogoršanja bračnih odnosa i razvoda. Mlt. dječaci ĐN i MN prepoznaju majku kao nježnog roditelja, kojem bi se obratili za pomoć kada bi imali značajniji životni problem. Jasno i nedvojbeno verbaliziraju da žele živjeti s majkom u njihovom sadašnjem zajedničkom životnom okruženju, te se viđati s ocem – povremeno, vikendom. Dječacima je potrebno osigurati život u mirnoj, sigurnoj, podržavajućoj i potičućoj okolini – u kojoj se osjeća prihvaćeno, voljeno i pripadajuće; u kojoj mogu biti djeca – bez nametnutih očekivanja odraslih osoba koje se same u dovoljnoj mjeri nisu ostvarile, pa to pokušavaju učiniti putem djece. Promatrajući ispitanika SN mišljenja je, da se radi o osobi koje je sklonija isticanju vlastitih vrijednosti; prilično je uvjeren u ispravnost vlastitih postupaka uz nedovoljno vrednovanja postupaka drugih; zbog doživljenog stresa (gubitka obitelji) emotivno je povrijeđen i sujetan, te se više zadržava na površinskim životnim sadržajima, uz snažnu usmjerenost na sudske procese i razna dokazivanja na koja troši mnogo vremena, emocija, energije, financijskih sredstava i sl. Tuženi ŽN nema dovoljno jasnu sliku kako bi brigu o mlt. sinovima svakodnevno organizirao s obzirom na dosadašnja životna iskustva i obiteljsku situaciju, niti ima dovoljno uvida u potrebe djece. Uočava se da često više djeluje popuštajući i infantilno – unatoč postojanju iskrenih dobrih namjera, emotivno je i dalje više angažiran na prošlost i kritiziranju bivše supruge, nego na život u sadašnjosti i planiranje budućeg života, koji za tuženog može biti vrlo kvalitetan i ispunjen ako primjerice zatraži stručnu pomoć glede sudjelovanja u nekom obliku savjetovanja, škole za roditelje i krene u promjenu svojih sada prilično rigidnih životnih stavova. Promatrajući tužiteljicu BN, mišljenja je, da se radi o emotivno zrelijoj osobi, koja je svjesnija svojih propusta i dobrih postignuća, te uspijeva ostvariti međusobnu kompenzaciju životnih gubitaka i dobitaka. Doima se emotivno topla i požrtvovana osoba, razvijenije razine samopoštovanja, dovoljno sigurna u sebe i svoje odluke. Jasnije i cjelovitije uočava potrebe mlt. djece i aktivnije sudjeluje u podmirivanju istih. Pokazuje jasniju namjeru posvećenosti roditeljskoj ulozi kroz brigu za djecu, odgovarajuće podmirenje potreba, primjenu primjerenijih odgojnih postupaka, zaštite zdravlja i sl. U većoj je mjeri spremna na prihvaćanje odabira djece i verbalizira spremnost na preuzimanje brige i potpune roditeljske uloge kroz zajednički život s djecom u njezinom primarnom okruženju - uz svakodnevnu brigu; raspolaže primjerenijim odgojnim postupcima i vezuje svoju budućnost s brigom o djeci. Prema potrebi mlt. dječacima da budu u kontaktu s ocem kao i pravu oca da sudjeluje u životu djece je otvorenija; i dalje misli da se oko mnogih bitnih situacija za djecu ona i njihov otac trebaju suradno dogovarati. Time pokazuje zrelost da može odvojiti svoje osjećaje i neslaganje s bivšim suprugom odnosno ocem zajedničke mlt. djece i postupati u najboljem interesu mlt. djece. Uz sve navedeno, mlt. dječaci ĐN i MN pokazuju veću zdraviju emotivnu povezanost s majkom, ponašanja primjerena dobi, te se sigurnije osjećaje u primarnom okruženju u kojem žive s majkom. S obzirom na očeva ponašanja u kojima postoji manjak spremnosti za dogovore, mnogo elemenata koji ukazuju na nezrelost, zajedljivost, sarkazam, inat i otpore različite uzročnosti, događa se da doživljenu osobnu emotivnu (i sujetnu) povrijeđenost intenzivnije doživljava od konkretnih i cjelovitih potreba djece, što posljedično dovodi do opravdanosti promišljanja da se majci BN omogući sukladno Obiteljskog zakona da ostvari djelomično samostalno skrbništvo u odnosu na mlt. sinove ĐN i ČN i to osobito u području brige o zdravlju djece (redovne i pri izvanrednim medicinskim postupcima i liječenju); pri školovanju i školskim aktivnostima (koje se odnose na predškolske i školske aktivnosti u vidu sudjelovanja u školskim i izvannastavnim / izvan učioničkim aktivnostima, izletima i sl.). Roditelji su dužni bez obzira na to ostvaruju li roditeljsku skrb zajednički, djelomično samostalno ili samostalno međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djece i dosljednosti u odgoju, kao i informacije o školskim (vrtićkim) i izvanškolskim (izvan vrtićkim) obvezama djeteta. Razmjena informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na djecu. Na temelju podataka iz sudskog spisa, analize socijalnog okruženja, psihosocijalnoj obradi ispitanika i psihološkoj obradi ispitanika, donosi zaključak kako su temeljni problemi u ovoj obitelji nedostatak i gubitak međusobnog uvažavanja i prihvaćanja, manjkava komunikacija i emotivno udaljavanje – što se izravno reflektira i na život zajedničke mlt. djece. Tužiteljica BN pokazuje više pažnje, privrženosti i ljubavi; primjenjuje primjerenije odgojne postupke; sigurnija je u svoje životne postupke, cjelovitije uočava potrebe mlt. djece i pokazuje više roditeljskih kapaciteta i odgovornosti, u odnosu na tuženog SN koji se doima nesigurniji u ulozi roditelja, s ponašanjima koje ukazuju na manipulacije osjećajima i ponašanjima djece, opterećenošću prošlim životnim negativnim iskustvima, s pretjeranom usmjerenošću na sudske procese. Mišljenja je da mlt. djeca ĐN i MN trebaju nadalje živjeti s majkom – tužiteljicom BN, te da je majka roditelj koji posjeduje više roditeljskih kompetencija. Predlaže da mlt. djeca ĐN i MN nadalje održava kontakte s roditeljem s kojim ne predlaže da žive, dakle s ocem SN u njegovom primarnom okruženju – putem uobičajene pravne prakse, svaki drugi vikend od petka poslijepodne do nedjelje do ranog poslijepodneva kako bi se na primjeren način mogli na vrijeme pripremiti za pedagoške i školske obveze i aktivnosti slijedećeg dana. Nadalje, jednom tijekom radnih dana u tjednu u trajanju dva – tri sata, sukladno školskim obvezama, te polovicu
školskih praznika i blagdana - putem uobičajene pravne prakse – i izravne komunikacije roditelja koju bi trebali što prije uspostaviti i nadalje prakticirati u duhu odgovornog roditeljstva. Bilo bi vrijedno kada bi se tuženi ŽN uključio u neki oblik savjetovanja, škole za roditelje koji je dostupan u zajednicama u kojima žive kako bi osnažio svoje roditeljske kapacitete i bivao podučen onim vještinama koje daju bolje odgojne rezultate. Tužiteljica BN u navedeno je uključena. S obzirom na složenost ove obiteljske situacije, oba roditelja trebaju znati da se od njih očekuje odgovornost, suradnja i poštivanje prava djece, te da nakon nekoliko godina može doći do pokretanje novog postupka vještačenja ako dođe do promjene u kvaliteti roditeljskih kapaciteta / kompetencija.
13. U istom nalazu i mišljenju sadržano je i mišljenje djece s kojim je proveden razgovor. Tako proizlazi da je promatranje ponašanja i osobitosti funkcioniranja dječaka učinjeno u okruženjima majke i oca. Kod majke dječaci su bili veseli, zaigrani, opušteni; igrali su se na dvorištu; pokazivali kuću, okućnicu, svoje igračke i alate. Nakon početne distanciranosti pristali su na suradnju pod svojim uvjetima – manje su bili skloni crtanju, više su razgovarali uz primarni rad usmjeren na igru. Često su se smijali, jedan drugog opominjali, koji put međusobno isprobavali granice dominacije. U konstruktivnim igrama stvaranja udružili su snage i na vrlo kreativan način timski djelovali – punjenje praznih posuda i boca uz pomoć crijeva kako bi zalijevali cvijeće. Imaju puno igračaka, slikovnica, autića, bojica, papira i kartona, školskog pribora i sl., ali ih najviše privlači igra alatima i kućanskim predmetima – pri korištenju istih bivaju iznimno maštoviti. U igri su opušteni i suradni. Godi im pohvala za ono što čine. S dječacima se je kod majke odvojeno i na samo razgovaralo, a igra se odvijala pojedinačno i zajednički. MN pri razgovoru ostvaruje izravniji kontakt – opisuje da voli zelenu boju i da rado ide u lunapark. Voli čokoladu i općenito slatkiše; najviše voli jesti razne šarene juhe. Voli istraživati, postavlja puno pitana; aktualno se intenzivno zanima za dinosaure. S radošću i ponosom pokazuje svoje kreacije o papira i kartona. Na pitanje gdje je njegova kuća – odgovara da tu gdje se sada nalazimo (kod majke). Voli ići u vrtić i tamo ima puno prijatelja. Kada odraste htio bi biti majstor i bavit
se popravljanjem, a možda i „stvaranjem“ automobila. Navodi kako njegova mama i baka kuhaju najbolje. Rado se mazi s majkom i majčini dodiri su najnježniji; ponekad
se pomazi s ocem – ali to kratko traje. Kada bi imao neki veliki problem prvo bi se obratio majci za pomoć jer ga ona uvijek utješi; ako bi u vrijeme nastanka problema bio kod oca i ako bi problem bio jako velik prvo bi pričekao da dođe kući pa onda problem rekao majci, a ako bi bilo nešto jako „teško“ onda bi rekao ocu prije nego dođe kući kod majke. Na izravno pitanje gdje bi on volio nadalje živjeti – MN pokazuje rukom na kuću i okućnicu, te govori „Tu sa mamom i bratom“. Voli crtiće i filmove o dinosaurima. Dalje u igri traži pomoć oko popravljanja autića, pridržavanja pri uvrtanju vijaka, traženju alata i sl. Prihvaća upute majke i sluša što mu govori. Nakon određenog vremena i ĐN prihvaća razgovor kroz igru. On ne voli toliko slatkiše kao njegov brat
– on voli pileće meso. Najviše voli plavu boju i koristi odjeću i obuću plave boje. S radošću i ponosom pokazuje svoj kovčeg s alatom i akumulatorski odvijač koji si je
sam kupio; razvidno je da vješto rukuje s alatima – zna njihove nazive i realnu primjenu.
Na pitanje gdje je njegova kuća – odgovara da tu gdje sada živi; dodaje da kada ide kod djeda i bake oni žive u svojoj kući. Opisuje kako u vrtiću „ima dobru ekipu“ i najviše mu pažnje privlači dječak B od kojeg je čuo najviše psovki koje onda i sam ponavlja, te je od istog dječaka čuo rečenični niz „buljiti u televizor“ koji mu se sviđa
pa ga i sam ponavlja. Navodi da kod oca ima prijatelje Ž (on je stariji) i Đ (to je dječak nešto stariji od njega); M i tata se druže, a on i S; S mu priča o zombijima, gledaju ratne filmove u kojima ima puno krvi. ĐN ima djelomičnu spoznaju da to ne bi trebao gledati i da to što gleda nije nešto dobro, ali fa istovremeno privlači i S ga potiče na zajedničko gledanje. Tako navodi da voli strašne filmove.; voli crtiće i filmove s mačevima. Ne raduje se osobito polasku u školu, iako ga prihvaća
– kako kaže „brine se da li će mu tamo biti dosadno“. Kada odraste htio bi biti majstor i popravljati razne stvari. Navodi kako njegova mama i baka kuhaju najbolje, ali fino kuhaju i tete kuharice u vrtiću. Rado se mazi s majkom i majčini dodiri su najnježniji; ne navodi da se mazi s ocem. Kada bi imao neki veliki problem prvo bi se obratio prijatelju iz vrtića i teti u vrtiću „jer problemi obično nastaju u vrtiću“; ako bi bilo nešto
vezano za kuću - za pomoć bi se obratio majci – možda i djedu; ako ne bi morao ne bi
se tati obratio za pomoć jer nije siguran da li bi ga tata slušao što mu govori. Na izravno pitanje gdje bi on volio nadalje živjeti – ĐN odgovara „Tu gdje sam sada“. Dalje pokazuje svoju gredicu u vrtu i mali uređaj koji vibracijama tjera mačke da mačke ne raskopavaju zemlju po posađenoj gredici; pokazuje put kroz vrt i voćnjak kojim će ići do škole; pokazuje kuću od susjeda starije životne dobi i priča kako s njima razgovara i provodi vrijeme. Prihvaća upute majke i sluša što mu govori. Samostalno si priprema voćno osvježenje – u čašu s vodom stavlja smrznuto voće, miješa cjevčicom i čeka da
se voće otopi kako bi aromatiziralo vodu. Na traženje brata da i njemu složi takav napitak – ĐN suradno pristaje. Dječaci se raduju jer će toga dana poslijepodne s majkom peći roštilj – ražnjići, ćevapčić i krumpiri. Rado pomažu oko pripreme roštilja i rado konzumiraju meso s grila. Pitaju vještakinju i psihologinju da li i one žele ostati na roštilju. Ponašanje dječaka mlt. ĐN i MN u očevom okruženju bilo je sasvim drugačije – kao da se ne radi o istim osobama. Od ulaska u očevu kuću dječaci su odbijali komunikaciju, bili glasni, jedan drugog gurali; otac im je nudio da će im uključiti crtani film – ali ga nisu doživljavali; ĐN se je vrlo brz podvukao pod krevet i govorio „kako tu ide ubijati neke ljude“. MN je bio gladan i požurivao oca da mu da jelo –
kobasicu koju su donijeli. Kobasicu je jeo bez kruha i priloga – jer mu isto nije bilo ni ponuđeno; potom je narezan sušeni slani sir. MN je pojeo ono što mu je bilo stavljeno na tanjur. ĐN je jeo samo kobasicu. Oboje su odbijali komunikaciju; donijeli su ranije pripremljene crteže koji su predstavljali dva govna i dali vještakinji i psihologinji; crteži su crtani zelenim fluorescentnim flomasterom i sasvim je bilo vidljivo da je iste grafomotorički crtala osoba dobi starije od dječaka. U sobi koju inače koriste kod oca za spavanje izvadili su se stvari (igračke i odjeća) iz ormara i pretinaca; uglavnom su to razbacivali. Igra je bila iznimno destruktivna kao i prateći verbalna izričaji. Otac se nije uključivao niti značajnije intervenirao; nije poticao na suradnju; sve je promatrao s laganim podsmjehom na licu. Jedina značajnija intervencija prema dječacima je bila „da je stavio na krevet čistu posteljinu i da paze da je ne zgužvaju i
uprljaju“. Kada je MN trebao na toalet pozvao je oca da mu pomogne i da mu čita priču dok obavlja veliku nuždu; otac je ponio slikovnicu koju je MN odabrao; nakon kraćeg vremena čitanja iste pri čemu je otac otežano čitao sadržaje iz slikovnice rekao je dječaku „da su u toj slikovnici neka čudna slove i da budu čitali neku drugu
priču“. Otac je čistio jagode dječacima, jeo ih je samo MN jer ĐN nije mogao jesti iz zdravstvenih razloga (dječje gliste); dječak je nesmetano jeo jagode s poda koje bi istresao iz zdjelice i kada bi pojeo tražio bi oca još. Kada je dječak MN pio čokoladno mlijeko i kada je uslijed toga ostao prljav po licu (imao tzv. brkove od čokolade) obradio se je ocu s riječima „Obriši mi da ne budem zamazan kao prasac“.
Otac je bio iznenađen ovom rečenicom i komentirao „da bi baš volio znati gdje je čuo i usvojio tako neprimjeren rječnik“. Istaknuo je kako je to neprimjeren način obraćanja djeci. Nešto malo kasnije kada je isti dječak konzumirao čokoladno-mliječni desert –
otac mu je rekao „Dođi da te obrišem da ne budeš kao prasac.“ Psihologinja je ostvarila djelomični razgovor s dječacima, koji je detaljno opisala na način što se je sve događalo u sobi koju koriste dječaci kod oca – dok je vještakinja razgovarala s ocem. Otac je istaknuo da zbog današnjeg susreta u svrhu vještačenja on je izgubio tri sata lijepo provođenog vremena sa svojom djecom.
14. Svjedok ĐNO iskazala je kako je voditeljica mjere stručne pomoći i potpore roditeljske skrbi izrečene strankama od strane HZSR, PU Glina. Mjera je do sada određena u trajanju od godine dana do 1. listopada 2025., odnosno dva puta je određena u trajanju od 6 mjeseci. U prvom razdoblju s roditeljima je bila vrlo otežana suradnja, kako s ocem tako i s majkom, koja se žalila na izrečenu mjeru, međutim žalba je odbijena. Prvih 6 mjeseci je ova mjera nekako išla iako je ŽN bio vrlo naporan, a majka je znala nešto zahtijevati, a misleći na interes djece. Nisu se uspjeli dogovarati oko viđanja oca s djecom. U drugom dijelu njene uloge kao voditeljice mjere provedeno je vještačenje u ovom postupku, koje je pročitala i s kojim se u 99% može složiti. Ističe kako je od tada došlo do promjene u ponašanju ŽN, postao je nezadovoljan s njom kao voditeljicom mjere, ljut, nametao je svoje mišljenje i to nije funkcioniralo. Zadnjih 6 mjeseci provođenja mjere ŽN nije bio suradljiv i teško je prihvaćao njena mišljenja smatrajući kako su sve institucije protiv njega. Zadnji mjesec održavanja mjere nisu uspostavili gotovo ništa iz programa za provođenje mjere. Roditelji su joj slali poruke, slali su joj prijetnje koje su upućivali jedan drugome. Otac je kontradiktoran u svojim tvrdnjama kako što češće želi viđati djecu, a u svibnju ove godine ostvaren je samo jedan susret njega s djecom i u lipnju ove godine samo jedan susret. Zaključno može reći kako se izrečena mjera nije pokazala učinkovitom, nije dala adekvatnih rezultata budući se roditelji ne uspijevaju samostalno dogovoriti oko održavanja osobnih odnosa oca s djecom. Roditeljima je u prvom planu sve osim dobrobiti djece. Želi istaknuti jedan događaj iz kolovoza 2025. kada je otac trebao preuzeti djecu od majke za njihov susret preko vikenda. Prilikom preuzimanja djece trebala je biti prisutna kako bi porazgovarala s ŽN oko određenog načina razgovaranja s djecom. Budući se otac nije pojavio, došla je kod njega, zvonila na ulazna vrata, zvala ga na mobitel, ali nije se javljao. Majka joj je potom rekla da su djeca kod nje, kako planiraju ići u Petrinju, te joj je to odobrila budući se otac nije javljao. 45 minuta nakon toga javio se otac i rekao da je na granici i zatražio da se nađu u nedjelju radi razgovora. Kada su se našli ŽN je bio ljut, rekao joj kako će to sada majka iskoristiti protiv njega, da što zvoni jer će susjedi gledati, o svemu je pričao samo nije spomenuo djecu i kako riješiti susret sa svojom djecom. Što se tiče problema u komunikaciji s roditeljima ističe kako je problem bio s oba roditelja, u početku i s ocem i s majkom. Međutim za trajanja mjere, majka je poslušala njene savjete. Vrlo rijetko su se uspjeli dogovoriti oko održavanja osobnih odnosa oca s djecom, primjerice u kolovozu ove godine samo za Petrov rođendan, kada je susret bio od 10,00 do 15,00 sati. ĐN je rijetko prilikom održavanja osobnih odnosa oca s djecom tražio da ide natrag majci zbog čega ga je otac odveo majci što je sugerirala da ne čini i da ne razdvaja djecu. Ne bi moglo egzistirati boravljenje djece u trajanju od sedam dana kod oca i sedam dana kod majke. Nakon što su joj predočeni zapisnici od HZSR od 4. kolovoza 2025. i 1. rujna 2025.. ističe kako je upoznata s izjavama ŽN u HZSR, ali HZSR po njima nije postupao ništa. Na postavljeno pitanje tuženika vezano za prijavu prilikom preuzimanja djece u jednom navratu ističe kako se otac pojavio u 10,00 sati ali djeca nisu željela ići s ocem nego su se vratila u dvorište majke. To se nije često događalo, a majci je istaknula da je potrebno djecu motivirati na susrete i druženja s ocem. To se događalo u prvih 6 mjeseci. Ne sjeća se da li je to unosila u svoja izvješća ali redovito iste podnosi. Upućena je u stambeno pitanje oca djece. Otac nije vidio MN od 20. kolovoza 2025. budući je dijete dobilo visoku temperaturu i majka ga je vodila liječniku i stoga nije u mogućnosti dijete voditi okolo. Nije njeno da istražuje u kojem trenutku i s kim su djeca i gdje se kreće majka djece. Stranke su se našle u Topuskom koji je sastanak ona inicirala i kojem je bila prisutna. Na povratku sa toga sastanaka vraćali su se svatko u svom autu, ona je vozila iza automobila ŽN, kada se pojavila policijska patrola u automobilu, zaobišla nju i ispred nje zaustavila ŽN. Misli da je ŽN netko tada prijavio i da je stoga zaustavljen, a ne zna tko. Ništa ne zna o nikakvim prijavama protiv ŽN. Otac ju nije pitao nikada da li djeca mogu ostati dulje kod njega, ali dala mu je uputu da vodi računa o vremenu održavanja osobnih odnosa s djecom te da djeca ne mogu u vrijeme povratka majci "baš gledati crtić", "ići na WC" i sl. Dodaje kako je otac bio taj zbog kojih se više puta nisu održali osobni odnosi s djecom, a na upit zašto nije nazvao djecu i pitao za njih rekao joj je da ima svojih osobnih problema. Prvi put čuje da ĐN putem videoveze nešto govori o ocu. Svjesna je toga da se tuženik nalazi u kolektivnom smještaju. Ne može se izjasniti tko je od roditelja više potencirao susrete oca s djecom. Ističe kako joj je otac rekao prilikom vraćanja MN u 16,00 sati umjesto u 18,00 sati kada je imao visoku temperaturu i kada ga je majka izvadila iz automobila, da bi je najradije "razbio". Zna da je otac potencirao odlazak s djecom na more u trajanju od 7 dana, a kada je majka otišla s djecom na more, rekao je da bi otišao 2 ili 3 dana na more jer je već nešto rezervirao, a djeca su na to odgovorila da im se ne da ići na more. Otac joj je dva tri puta rekao kako su djeca željela ostati kod njega dulje, a on ih je morao vratiti, a otac joj je pokazao snimku na kojoj to djeca govore. To joj ništa ne znači jer su djeca na to mogla biti nagovorena.
15. Posebna skrbnica djece u svom je očitovanju navela da, uvidom u nalaz i mišljenje psihologijskog vještačenja stranaka po stalnom sudskom vještaku Daši Poredoš Lavor, dr.sc, ističe kako na isti nema primjedbi, te ga smatra stručnim, objektivnim i u interesu djece. Također, u istom je sadržano mišljenje mlt. djece, stoga se predlaže da se uzme u obzir prilikom donošenja odluke u najboljem interesu djeteta, sve u smislu djetetovih prirodnih i neotuđivih statusnih prava iz čl. 84. st. 4. ObZ-a, također sa konvencijskom dimenzijom iz čl. 9. st. 3. Konvencije.
16. Odredbom čl. 104. st. 1. do 4. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.
17. Odredbom čl. 96. st. 2. OZ-a propisano je da su roditelji dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.
18. Iz ovako provedenog dokaznog postupka Sud je nedvojbenim utvrdio kako je u najboljem interesu djece stranaka mlt. ĐN i mlt. MN da i nadalje nastave stanovati s majom BN, kako su to stranke dogovorile Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od dana 6. lipnja 2023. Ovakav zaključak proizlazi provedeno iz postupka Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Glina, ali i vrlo iscrpnog i stručnog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Daše Poredoš Lavor koja je svoje zaključke izvela na temelju uvida u svu raspoloživu dokumentaciju, analizi socijalnog okruženja, psihosocijalne obrade ispitanika i psihološke obrade ispitanika. Također se odluka Suda temelji na izraženom mišljenju same djece jer Sud smatra kako je takva odluka donesena u njihovom najboljem interesu. Naime, djeca su izrazila mišljenje da žele stanovati s majkom, a na temelju cjelokupno provedenog postupka Sud smatra da je to u dobrobiti djece, pa stoga Sud smatra da u tom pogledu Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nije bilo potrebno mijenjati.
19. Odredbom čl. 105. st. 1., 3. i 4. OZ-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona. Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.
20. Odredbom čl. 416. st. 1., 2. i 3. OZ-a propisano je da će, prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom sud: 1. razgovarati s djetetom osobno ili uz pomoć posebnog skrbnika djeteta ili druge stručne osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona o izražavanju mišljenja djeteta; 2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa te 3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka. Sud će u postupku posebno cijeniti: 1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i 2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa s drugim roditeljem. Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.
21. Sud je pribavio nalaz HZSR, PU Glina, iz kojeg međutim ne proizlazi mišljenje o roditeljskoj skrbi stranaka. Stoga je Sud proveo dokaz vještačenjem roditeljskih kompetencija stranaka i na ovom nalazu i mišljenju te iskazu voditeljice mjere zaključio kako bi trenutno u najboljem interesu mlt. djece ĐN i MN bilo da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb o mlt. djeci, ali samo u svezi zdravlja i školovanja djece. Naime, upravo iz mišljenja stalne sudske vještakinje proizlazi zaključak kako, s obzirom na očeva ponašanja u kojima postoji manjak spremnosti za dogovore, mnogo elemenata koji ukazuju na nezrelost, zajedljivost, sarkazam, inat i otpore različite uzročnosti, događa se da doživljenu osobnu emotivnu (i sujetnu) povrijeđenost intenzivnije doživljava od konkretnih i cjelovitih potreba djece, Sud smatra opravdanim odlučiti da se majci BN omogući ostvarivanje djelomične samostalne skrbni u odnosu na djecu i to u području brige o zdravlju djece (redovne i pri izvanrednim medicinskim postupcima i liječenju); pri školovanju i školskim aktivnostima (koje se odnose na predškolske i školske aktivnosti u vidu sudjelovanja u školskim i izvannastavnim / izvan učioničkim aktivnostima, izletima i sl.). Unatoč ovakvoj odluci Suda, roditelji su dužni međusobno razmjenjivati informacije o očuvanju zdravlja djece i dosljednosti u odgoju, kao i informacije o školskim (vrtićkim) i izvanškolskim (izvan vrtićkim) obvezama djeteta.
22. Odredbom čl. 95. st. 1. OZ-a propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Sud je donio odluku i o ostvarivanju osobnih odnosa oca ŽN s djecom, koja se odluka temelji na nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje mišljenju stalne sudske vještakinje i iskazu voditeljice mjere stručne pomoći i potpore roditeljske skrbi ĐNO. Naime, iz mišljenja stalne sudske vještakinje proizlazi da je u interesu djece da ostanu zajedno i da imaju stabilan i siguran dom s jednim od roditelja uz viđanje drugog roditelja pod točno određenim uvjetima, odnosno da ostvaruju osobne odnose s ocem svaki drugi vikend od petka poslijepodne do nedjelje do ranog poslijepodneva kako bi se na primjeren način mogli na vrijeme pripremiti za pedagoške i školske obveze i aktivnosti slijedećeg dana, jednom tijekom radnih dana u tjednu u trajanju dva – tri sata sukladno školskim obvezama, te polovicu školskih praznika i blagdana. Ovakvo je mišljenje u skladu s mišljenjem i saslušane voditeljice mjere stručne pomoći i potpore roditeljske skrbi ĐNO kako ne bi moglo egzistirati boravljenje djece u trajanju od sedam dana kod oca i sedam dana kod majke. Stoga sud smatra neosnovanim prijedlog tuženika da djeca borave kod svakog roditelja po sedam dana naizmjenično jer je na temelju provedenog vještačenja utvrđeno kako postupci oca vode prema zaključku o mogućem zanemarivanju i zlostavljanju dječaka: nepridržavanje dogovora i opravdavanje svojih propusta vanjskim okolnostima, a ne svojim pogreškama i nedostatcima, kontradiktorno ponašanje i izjave koje ne odgovaraju istini, manipuliranje djecom izražavanjem tuge kada ih vraća majci što potiče tužne osjećaje djece, predstavljanje sebe idealnim, a drugog roditelja izrazito negativnim, govori o smanjenoj kritičnosti spram svojih odgojnih postupaka i životnog stila, a usmjerenosti na dokazivanje propusta od strane majke djece, tendencija ne postavljanja granica i pravila ponašanja djeci, ne planiranje obroka i zdravih aktivnosti s djecom ukazuje da bi moglo manjkati organizacije, planiranja, odgoja i vodstva, zdravog usmjeravanja djece te učenja zrelosti i odgovornosti za budući život. Sud smatra da je odluka o ostvarivanju osobnih odnosa oca i djece u cijelosti u skladu s pravima i interesima kako oca ŽN, tako i djece, kojih se roditelji striktno moraju pridržavati, osim u slučajevima bolesti ili drugih važnih izvanrednih okolnosti na strani djece ili oca koji bi ih spriječiti u tome. Roditelji su dužni pravodobno o ovakvim okolnostima obavijestiti drugog roditelja te se suzdržati od neprikladnog ponašanja i psihičko iskorištavanje djece za osobne ciljeve drugog roditelja koja izravno ili neizravno ugrožavaju dobrobit djece.
23. Odredbom čl. 288. st. 1. OZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.
24. Stoga je u potpunosti neosnovan prijedlog tuženika iz odgovora na tužbu da se roditelji međusobno oslobode obveze uzdržavanja djece.
25. Tužiteljica je svojim tužbenim zahtjevom tražila povećanje iznosa uzdržavanja za djecu od iznosa utvrđenog ovosudnim rješenjem posl. br. R1 Ob- 428/2023-9 od dana 6. veljače 2024. kojim su odobreni Planovi o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 6. lipnja 2023.
26. Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta (čl. 311. st. 1. OZ-a).
27. Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Ako procijeni da je to potrebno, sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Središnjeg registra osiguranika, Financijske agencije i drugih fizičkih i pravnih osoba zatražiti podatke kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredbi Ovršnog zakona (čl. 313. st. 1. OZ-a).
28. Slijedom navedenih zakonskih odredaba, Sud je utvrdio materijalne potrebe djece na temelju iskaza stranaka. Majka je tako iskazala da su potrebe svakog djeteta oko 250,00 eura mjesečno, dok je otac naveo kako su potrebe oboje djece oko 300,00 eura mjesečno. Tako je Sud utvrdio da su potrebe mlt. ĐN i mlt. [adresa],00 eura mjesečno, budući je mala razlika u njihovom uzrastu, a i podjednakih su potreba.
29. Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine 75/25) propisani su minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, koja za 2024. godinu, iznosi 1.318 eura, prema objavi Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, broj 21/24) te iznosi: za dijete do 6 godina 17 % prosječne neto plaće 224,00 eura, a za dijete od 7 do 12 godina 20 % prosječne neto plaće 264,00 eura.
30. Također, Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine 75/25) određuju se iznosi uzdržavanja prema prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u Republici Hrvatskoj. Iznosi uzdržavanja se određuju za svako dijete prema sljedećoj tablici platnih razreda prihoda obveznika uzdržavanja, mjesečnog iznosa uzdržavanja prema dobi djeteta te zajamčenog preostalog dijela prihoda. Tako je za platni razred prihoda obveznika uzdržavanja do 1.318 eura, za dob djeteta 0 - 6 godina određen iznos uzdržavanja od 224,00 eura, a za dob djeteta 7 - 12 godina određen iznos uzdržavanja od 264,00 eura.
31. Dakle, ovim Odlukama propisan je minimalni novčani iznos koji predstavlja minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, kao i prosječne potrebe maloljetnog djeteta, ali Sud je u postupku utvrdio, na temelju izjave samog tuženika i potvrde njegova poslodavca, kako su primanja oca ŽN ispod prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2024. godinu, na temelju kojih podataka se utvrđuje minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj. Također, Sud je uzeo u obzir i činjenicu da tuženik ima obvezu uzdržavanja dvoje djece o kojima se odlučuje u ovom postupku.
32. Odredbom čl. 314. st. 3. t. 1. OZ-a propisano je da iznimno od stavka 2. ovoga članka, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma: 1. ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece…
33. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev za povećanje iznosa uzdržavanja djece stranaka osnovan jer iznos utvrđen Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u iznosu od 100,00 eura za svako dijete ne može u potpunosti zadovoljiti njihove osnovne životne potrebe, no utvrdio je kako utuženi iznosi nisu u skladu s mogućnostima oca za njihovo plaćanje. Naime, utvrđeno je kako otac ima plaću nižu od utvrđene prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, nalazi se na dugotrajnom bolovanju kako to proizlazi iz podneska njegova poslodavca, da, unatoč tome što ima u vlasništvu nekretnine, iste su oštećene potresom pa stoga stanuje u unajmljenoj nekretnini (kolektivni smještaj), a ne ostvaruje dodatnu zaradu jer obrt i trgovačka društva kojih je vlasnik generiraju gubitke (porezne prijave). Stoga Sud smatra kako primanja tuženika ne omogućavaju mu plaćanje uzdržavanja u iznosima u kojima je to tužiteljica postavila jer bi na taj način bila ugrožena njegova egzistencija i ne bi mu ostala dostatna sredstva za zadovoljavanje vlastitih potreba. Sud smatra da dosuđeni iznosi uzdržavanja od 200,00 eura za svako dijete predstavlja iznos koji će zadovoljiti njihove potrebe, a tuženik će biti u mogućnosti plaćati iste mjesečne iznose bez štetnih posljedica za zadovoljavanje svojih životnih potreba.
34. Odredbom čl. 310. st. 1. i 2. OZ-a propisano je da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
35. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
36. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. OZ-a kojim je propisano da u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Iz cjelokupnog postupka utvrđeno je kako su obje stranke podjednako doprinijele vođenju ovog sudskog postupka zbog visoko konfliktnih odnosa i nemogućnosti međusobne komunikacije oko uređenja odnosa roditeljske skrbi. Stoga su podjednako odgovorne za nastale troškove postupka, pa je stoga odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove.
U Glini, 17. listopada 2025.
Sutkinja
Blaženka Navara
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1.Tužiteljica BN, po punomoćnicima iz ZOU Milenko Jakšić i Vanja Jakšić, odvjetnicima iz Siska
2. Tuženik ŽN, po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici iz Zagreba
3. Posebna skrbnica BNO, Centar za posebno skrbništvo Zagreb