REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2667/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Ivani Čuk Prpić, u pravnoj stvari tužitelja HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., OIB 39901919995, Zagreb, Mihanovićeva ulica 12, tuženika ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o., OIB 17491977848, Ivanić-Grad, Etanska cesta 8, naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave u prisutnosti tužitelja, 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ELEKTROCENTAR PETEK d.o.o. platiti tužitelju HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., iznos od 833,43 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 30. kolovoza 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske sred išnje banke, u roku od petnaest dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos od 833,43 EUR od 10. rujna 2022. do 29. kolovoza 2024. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. kolovoza 2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoj glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, kao i za isplatu zateznih kamata koje na iznos od 833,43 EUR od 30. kolovoza 2024. do isplate teku preko stope dosuđene u točki I. izreke ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 20. prosinca 2024. podnio tužbu u kojoj navodi da je je 9. rujna 2022. u vremenu oko 14,40 sati na pruzi M201, između kolodvora Dugo Selo i kolodvora Vrbovec, u km 449+702, kod pružnog prijelaza u Andrilovcu, Andrilovečka cesta bb došlo do oštećenja infrastrukturnih podsustava – presijecanja podzemnog naponskog kabela 3x25, a prilikom izvođenja radova od strane zaposlenika tuženika. Ističe da je zaposlenik tuženika ZI prilikom izvođenja radova korpom bagera oštetio podzemni naponski kabel, a da je time tužitelju nastala imovinska šteta u iznosu od 833,43 EUR, s obzirom na to da je radi sanacije oštećenja bilo potrebno izvršiti iskop rova u području oštećenja kabela, polaganje kablova u dužini od 10 m, prespajanje žila i izradu dviju spojnica po kabelu, zaštitu kablova, polaganje kablova u rov i zatrpavanje te ispitivanje i mjerenje na prespojenim kablovima i funkcionalno ispitivanje uređaja, kao i da je nastao trošak dovoza i odvoza materijala i zaposlenika. Ističe da je troškovi sanacije prema obračunu djelomične štete od 22. ožujka 2023. za štetu broj 68/22 nastalu 9. rujna 2022. odnose na troškova rada Područne radne jedinice za održavanje SS i TK- Centar prema računu broj 41006-1-20237 u iznosu od 253,24 EUR, kao i na trošak materijala i rada koji je obavilo društvo Pružne građevine d.o.o. i koji je obuhvaćen računom broj 400-PS1-48050 od 30. rujna 2022. (s dospijećem od 13. prosinca 2022.) od 580,19 EUR (za dobavu i ugradnju ravnog kabelskog nastavka na kabelima NYBY-O -281,32 EUR te za ručni iskop kabelskog rova u zemljištu sa zatrpavanjem kao i utovar i odvoz suvišnog materijala od 298,87 EUR). Navodi da se obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali da mu tuženik nije naknadio prouzročenu štetu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom osporio tužbene navode, kako u osnovi tako i u visini tužbenog zahtjeva, istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije, kao i da je nad tuženikom 16. studenog 2022. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-3077/2022 otvoren predstečajni postupak te da je tražbina tužitelja, sve i da postoji, nastala prije otvaranja tog postupka pa ju je tužitelj trebao prijaviti u postupku predstečajne nagodbe, a nije, zbog čega tužitelj nije ovlašten pokrenuti ovaj postupak. Dodao je i da tužitelj zanemaruje svoju odgovornost za nastanak štete jer kao naručitelj radova tuženiku kao izvođaču radova nije omogućio nesmetano izvođenje radova, što je bio dužan. Predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti kao neosnovanu.

3. Podneskom od 17. srpnja 2019. tužitelj se očitovao da s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja i štete i na vrijeme otvaranja predstečajnog postupka nije prijavio tražbinu u tom postupku jer u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije imao nikakvu vjerodostojnu ispravu ili pravomoćnu odluku suda na temelju koje bi mogao izvršiti prijavu tražbine te ju dokazati u predstečajnom postupku, niti se u vrijeme otvaranja predstečajnog postupka vodio parnični postupak radi naknade predmetne štete, a radi se o izvanugovornoj odgovornosti za štetu pa je potrebno utvrditi da je šteta nastala, tko je štetnik, uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i štete, odgovornost štetnik za štetu te visinu štete pa u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije ni mogao prijaviti bilo kakvu tražbinu u vezi predmetnog štetnog događaja.

4. U dokaznom postupku sud je pročitao potvrdu (str. 4. spisa), odštetni zahtjev i povratnicu (str. 5. do 7. spisa), istražno izvješće i prilog (str. 8. do 12. prijavu o izvanrednom događaju (str. 13. i 14. spisa), povjerenstveni zapisnik (str. 15. i 16. spisa), rješenje (str. 17. spisa), obračun djelomične štete (str. 18. spisa), specifikaciju (str. 19.i 20. spisa), radni zadatak i obračun zarade (str. 21. i 22. spisa), račun od 22. ožujka 2023. (str. 23. spisa), račun od 30. rujna 2022. (str. 24. spisa), 17. privremenu situaciju, rekapitulaciju štete, vanjski radni nalog, specifikaciju materijala (str. 25. do 28. spisa), troškovnik (str. 29. do 32. te 47. do 52. spisa), zapisnik (str. 33. spisa), ugovor i dokumentaciju (str. 35. do 43. spisa), ponudbeni list (str. 44. do 46. spisa), tehničke specifikacije (str. 53. do 55. spisa), rješenje poslovni broj St-3077/2022 od 6. lipnja 2024. (str. 107. do 251. spisa).

6. Sud je odbio tužiteljeve dokazne prijedloge saslušanja svjedoka i izvođenja vještačenja na okolnost visine štete, budući da se sve odlučne činjenice mogu utvrditi na temelju isprava u spisu.

7. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. ZPP-a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete u iznosu od 833,43 EUR nastale tužitelju u štetnom događaju od 9. rujna 2022. kada je na pruzi M201, između kolodvora Dugo Selo i kolodvora Vrbovec, u km 449+702, kod pružnog prijelaza u Andrilovcu, Andrilovečka cesta bb, došlo do oštećenja infrastrukturnih podsustava – presijecanja podzemnog naponskog kabela, za koju smatra odgovornim tuženika, budući da je njegov zaposlenik ZI prilikom izvođenja radova korpom bagera oštetio podzemni naponski kabel.

9. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija, kao i osnova i visina tužbenog zahtjeva, budući da je tuženik istaknuo da je nad tuženikom 16. studenog 2022. otvoren postupak predstečajne nagodbe i da je tužitelj svoju tražbinu trebao prijaviti u tom postupku, a nije.

10. Prigovor aktivne legitimacije je neosnovan, budući da je tužitelj pravna osoba koja upravlja željezničkom infrastrukturom.

11. Naime, odredbom čl. 71. Zakona o željeznicama „(„ Narodne novine“ broj: 32/19, 20/21, 114/22, dalje: ZOŽ) propisano je da je željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju uredbe o razvrstavanju željezničkih pruga iz članka 70. ovoga Zakona s pripadajućim elementima, u vlasništvu Republike Hrvatske i javno je dobro u općoj uporabi (st. 1). Željeznička infrastruktura iz stavka 1. ovoga članka ne može se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske (st.2.). Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, odlukom određuje upravitelja željezničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka. (st. 3.).

12. Odredbom čl. 82. st.10 . ZOŽ-a propisano je da je do stupanja na snagu odluke iz čl. 71. st. 3. tog Zakona upravitelj željezničke infrastrukture iz čl. 71. st. 1. ZOŽ-a HŽ Infrastruktura d.o.o. (Odluka Vlade o upravitelju željezničke infrastrukture je donesena tek 16. veljače 2023., a i tom Odlukom je upraviteljem željezničke infrastrukture iz članka 71. stavka 1. ZOŽ-a određeno društvo HŽ Infrastruktura d.o.o.)

13. Odredbom čl. 5. st. 1. t. 36. ZOŽ-a određeno je da je upravitelj infrastrukture pravna osoba ili u vertikalno integriranom trgovačkom društvu organizacijska jedinica odgovorna za upravljanje, održavanje i obnovu željezničke infrastrukture, kao i za sudjelovanje u razvoju željezničke infrastrukture na način koji je određen u okviru opće politike razvoja i financiranja željezničke infrastrukture Republike Hrvatske.

14. Dakle, sukladno obvezama predviđenim ZOŽ-om, tužitelj je zadužen za sigurno odvijanje željezničkog prometa i održavanje željezničke infrastrukture te je obvezan osigurati nesmetan tijek željezničkog prometa, odnosno kod oštećenja infrastrukturnih podsustava u što kraćem vremenskom razdoblju uspostaviti ponovni tijek željezničkog prometa. Slijedom navedenog, a budući da je tužitelj pravna osoba koja upravlja željezničkom infrastrukturom, te u ime Republike Hrvatske obavlja pravnu i svaku drugu zaštitu željezničke infrastrukture, stoga je ovlašten od štetnika zahtijevati naknadu štete.

15. Neosnovano tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je tužitelj predmetnu tražbinu trebao prijaviti u predstečajni postupak, jer se radi o tražbini na koju taj postupak utječe, a što nije učinio pa da nije ovlašten voditi ovaj parnični postupak sukladno odredbi čl. 68. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22, dalje: SZ). Naime, predmetni štetni događaj se dogodio 9. rujna 2022., međutim tada tužitelju nije nastala šteta niti je tada imao saznanja o točnoj visini nastale štete te o osobi koja je odgovorna za nastanak štetnog događaja i štete.

16. Nesporno je da je nad tuženikom otvoren predstečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-307772022 16. studenog 2022., ali tužitelju ni tada nije nastala šteta niti je znao kolika je točno njena visina, stoga njegova tražbina tada još nije ni nastala pa ju nije ni mogao prijaviti u predstečajnom postupku. Iz isprava u spisu, a koje je tužitelj dostavio uz tužbu i koje tuženik nije tijekom postupka osporio, razvidno je da je tužitelj o štetniku saznao najkasnije 3. listopada 2022. (prilog istražnom izvješću, str. 11. spisa), ali da je o visini štete tužitelj izradio obračun djelomične štete i račun 22. ožujka 2023. (str. 18. i 23. spisa), dok je 4. travnja 2023. utvrdio konačan obračun nastale štete u iznosu od 833,43 EUR (str. 17. spisa) . Stoga ovaj sud zaključuje da je tužitelj tek u ožujku, odnosno najkasnije u travnju 2023., saznao za konačnu visinu nastale štete, dok je odštetni zahtjev, kojim je pozvao tuženiku na naknadu štete, uputio tuženiku tek 14. kolovoza 2024. (str. 5. do 7. spisa). Stoga je taj tuženikov prigovor o obvezi prijave predmetne tražbine u predstečajnom postupku poslovni broj St-307772022 neosnovan.

17. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 i 125/11, dalje: ZOO) određeno je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Na temelju odredbe čl. 1046. ZOO-a, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Sukladno odredbi čl. 1089. st. 1. i 3. ZOO-a, oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da su pretpostavke odgovornosti za štetu: a) postojanje osobe odgovorne za štetu (štetnik), b) protupravna štetna radnja c) postojanje štete i d) uzročna veza između štetne radnje štetnika i štete kao posljedice te radnje. Sve navedene pretpostavke moraju se kumulativno ispuniti da bi postojala odgovornost za štetu, a teret dokazivanja tih pretpostavki je na tužitelju.

18. Odredbom čl. 1061. st. 1. ZOO-a propisano je da za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

18. Budući da je tužitelj ispravama u spisu dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu, odnosno da je upravo zaposlenik tuženika ZI (a za kojeg tužitelju odgovara tuženik kao poslodavac sukladno odredbi čl. 1061. st. 1. ZOO - a) upravljajući korpom bagera prilikom izvođenja radova 9. rujna 2022. oštetio podzemni naponski kabel kod pružnog prijelaza u Andrilovcu, Andrilovečka cesta bb, kojom štetnom radnjom je tužitelju nastala imovinska šteta u vidu umanjenja njegove imovine, upravo u visini od 833,43 EUR, i koja štetna radnja je uzrok nastanka štete kod tužitelja (razvidno iz istražnog izvješća i priloga, prijave o izvanrednom štetnom događaju, povjerenstvenog zapisnika, rješenja, obračuna djelomične štete, računa, str. 8. do 28. spisa), valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev.

19. U odnosu na tuženikov prigovor da tužitelj zanemaruje svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja i štete jer da nije osigurao nesmetano izvođenje radova, ističe se da tuženik nije dostavio nikakve dokaze toj tvrdnji, stoga je taj tuženikov prigovor primjenom odredbe čl. 219. ZPP-a odbijen kao neosnovan.

20. Stoga je primjenom odredbe čl. 1045., 1046. i 1061. ZOO -a naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 833,43 EUR.

21. U odnosu na zahtjev za isplatu zateznih kamata ističe se da je tužitelj potraživao isplatu zateznih kamata od 10. rujna 2022., dakle od dana nakon nastanka štetnog događaja, ali tužitelju tada još nije nastala šteta pa nema pravo potraživati zatezne kamate od tog datuma. Budući da se iz isprava u spisu ne može sa sigurnošću utvrditi dan nastanka štete, te uzimajući u obzir da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio odštetni zahtjev u kojem je tuženika pozvao na plaćanje utuženog iznosa u roku od 15 dana od primitka odštetnog zahtjeva (a kojeg je tuženik primio 14. kolovoza 2024., povratnica na str. 7. spisa) ovaj sud zaključuje da je tuženik pao u zakašnjenje neplaćenjem u danom roku od 15 dana (sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a), dakle 30. kolovoza 2024. Stoga tužitelj ima pravo zatezne kamate upravo od toga dana, ali po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose, budući da potraživanje tužitelja proizlazi iz izvanugovorne obveze naknade štete, a ne iz trgovačkog ugovora. Zbog navedenog tužbeni zahtjev je u dijelu u kojem tužitelj potražuje zatezne kamate od 10. rujna 2022. do 29. kolovoza 2024. valjalo odbiti kao neosnovan, kao i u dijelu u kojem tužitelj potražuje zatezne kamate po previsokoj stopi, odnosno po stopi koja prelazi stopu propisanu odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude

U Zagrebu, 17. listopada 2025.

SUDAC

Ivana Čuk Prpić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude može se izjaviti žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest (15) dana od dostave presude, a izjavljuje se putem ovog suda u dva (2) primjerka.

DNA:

- e- Oglasna ploča

- kal. 30 dana