REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1389/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Martini Sučević, u pravnoj stvari tužitelja ĆT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 82031999604, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. rujna 2025., u prisutnosti odvjetničkog vježbenika u zamjenu za punomoćnika tužitelja Domagoja Kovača i punomoćnice tuženika po zaposlenju FT, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o. da tužitelju ĆT na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 4.684,20 eura bruto sa zateznim kamatama tekućom na iznos od:

- 96,09 EUR od 16. studenog 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 95,48 EUR od 16. prosinca 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 94,64 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 101,65 EUR od 16. veljače 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 91,14 EUR od 16. ožujka 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 97,41 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 96,66 EUR od 16. svibnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 95,65 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 97,78 EUR od 16. srpnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 104,66 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 92,62 EUR od 16. rujna 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 98,95 EUR od 16. listopada 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,60 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 100,84 EUR od 16. prosinca 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 104,66 EUR od 16. siječnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 94,98 EUR od 16. veljače 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 89,95 EUR od 16. ožujka 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,45 EUR od 16. travnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,06 EUR od 16. svibnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 93,44 EUR od 16. lipnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 97,97 EUR od 16. srpnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 98,14 EUR od 16. kolovoza 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,08 EUR od 16. rujna 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,29 EUR od 16. listopada 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 94,96 EUR od 16. studenog 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 106,93 EUR od 16. prosinca 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,23 EUR od 16. siječnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 94,42 EUR od 16. veljače 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 88,67 EUR od 16. ožujka 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,55 EUR od 16. travnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 95,46 EUR od 16. svibnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 101,34 EUR od 16. lipnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,54 EUR od 16. srpnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 96,52 EUR od 16. kolovoza 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,94 EUR od 16. rujna 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 101,72 EUR od 16. listopada 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 95,47 EUR od 16. studenog 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,66 EUR od 16. prosinca 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 101,36 EUR od 16. siječnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 105,48 EUR od 16. veljače 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 97,27 EUR od 16. ožujka 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,19 EUR od 16. travnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,49 EUR od 16. svibnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,84 EUR od 16. lipnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,28 EUR od 16. srpnja 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,49 EUR od 16. kolovoza 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,63 EUR od 16. rujna 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,18 EUR od 16. listopada 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 54,42 EUR od 16. studenog 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 57,17 EUR od 16. prosinca 2023. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,66 EUR od 16. siječnja 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,27 EUR od 16. veljače 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,78 EUR od 16. ožujka 2024. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o. naknaditi tužitelju ĆT troškove parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od 17. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu daljnjih troškova parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je temeljem Ugovora o radu od 20. lipnja 2016. zaposlen kod tuženika na radnom mjestu „Kontrolor karata I“, šifra radnog mjesta ZS044, koeficijent složenosti poslova 2,00 na temelju kojeg je tužitelju vršen obračun plaće sukladno Kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. prosinca 2019. u članku 67. uređuje osnovnu plaću radnika definirajući da osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme čini zbroj umnoška osnovice i koeficijenta karakteristične skupine poslova i zadaća u koju je razvrstano radno mjesto na koje je radnik raspoređen, stalnog dodatka i dodatka na radni staž. Navodi da je uz radno mjesto na koje je raspoređen tužitelj, općim aktom tuženika sistematizirano je i radno mjesto „Kontrolor karata II“, koeficijent složenosti 2,20. Radnici na radnim mjestima „Kontrolor karata I“, i „Kontrolor karata II“, suštinski obavljaju identične poslove i poslove iste složenosti. Tužitelju je za jednak posao isplaćivana za 10% manja plaće od plaće radnika koji je raspoređen na radno mjesto „Kontrolor karata II“, stoga smatra da je diskriminiran u odnosu na druge radnike tuženika koji obavljaju jednak posao. Navodi da je podnio je stupnjevitu tužbu jer je unatoč podnesenom zahtjevu tuženiku za dostavu dokumentacije, tuženik mu nikada traženo nije dostavio te je zatražio da sud prvog stupnja naloži tuženiku isplatu manje isplaćene plaće tužitelju za razdoblje od 7. listopada 2019. do 30. rujna 2024., a time i manje isplaćene naknade za godišnji odmor, minuli rad i za manje isplaćeni rad nedjeljom. U konačno postavljenom tužbenom zahtjevu predložio je sudu prvog stupnja da naloži tuženiku isplatu iznosa od 4.684,20 eura s pripadajućim zateznim kamatama i to kao razliku plaće između koeficijenta složenosti poslova 2,00 i 2,20 te 2,10 i 2,20 u razdoblju od listopada 2019. do travnja 2024.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da tužitelj u tužbi pogrešno tvrdi da je kod tuženika zaposlen temeljem Ugovora o radu od 20.6.2016. na radnom mjestu „Kontrolor karata I“. Prema podacima tuženika tužitelj radi na radnom mjestu „Kontrolor karata“ u organizacijskoj jedinici Služba općih poslova, Odjel kontrole karata temeljem Ugovora o radu zaključenog sa tuženikom 11.4.2024. godine. Tuženik navodi da prema Katalogu radnih mjesta po kategorijama složenosti, koji je sastavni dio Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog električnog tramvaja iz 2015. u grupi složenosti poslova IV postoje radna mjesta: Kontrolor karata I '' s koeficijentom složenosti poslova 2,00 i '' Kontrolor karata II'' s koeficijentom 2,10. Navodi da je tužitelj s tuženikom sklopio tri ugovora o radu i to Ugovor o radu od 10.6.2016., zatim Ugovor o radu od 21.4.2023. te Ugovor o radu od 11.4.2024. Međutim, iz sadržaja tužbe se ne može sa sigurnošću reći koju razliku plaće tužitelj potražuje i za koje razdoblje. Navodi da je tužba neuredna te da predlaže dostavu dokumentacije koja nije potrebna za dokazivanja tužbenog zahtjeva slijedom čega se opterećuje rad tuženika. Predlaže da sud prvog stupnja odbaci tužbu tužitelja, podredno odbije zahtjev tužitelja.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušao je svjedoke CT, i RT te tužitelja.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika za isplatu razlike neisplaćene plaće u razdoblju od listopada 2019. do veljače 2024. između pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova 2,20 i obračunatog koeficijenta složenosti poslova 2,00, i to u razdoblju od 1. listopada 2019. do 28. veljače 2023. te pripadajućeg koeficijenta složenosti poslova 2,20 i obračunatog koeficijenta složenosti poslova 2,10 u razdoblju od 1. ožujka 2023. do 28. veljače 2024.

6. Među strankama nije sporno da je:

- da je tuženik u razdoblju od listopada 2019. do veljače 2023. obračunavao i isplaćivao plaću tužitelju temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00,

- da je tuženik u razdoblju od ožujka 2023. do veljače 2024. obračunavao i isplaćivao plaću tužitelju temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,10,

- nije sporan niti matematički obračun potraživanja koji je načinio tuženik u iznosu od 4.684,20 eura s pripadajućim zateznim kamatama.

7. Među strankama je sporno jesu li poslovi na radnom mjestu "Kontrolor karata I'', "Kontrolor karata II", ''Kontrolor karata III'' te "Kontrolor karata" kod tuženika u naravi isti poslovi, u smislu čl. 91. Zakona o radu (''Narodne novine'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 u daljem tekstu: ZOR), za koje je poslodavac dužan isplaćivati jednaku osnovnu plaću za jednak rad, odnosno ima li tužitelj, slijedom toga, pravo na naknadu razlike u bruto plaći u iznosu razlike između koeficijenta 2,00 i 2,20 u razdoblju od 1. listopada 2019. do 28. veljače 2023. te razlike između koeficijenata 2,10 i 2,20 u razdoblju od 1. ožujka 2023. do 29. veljače 2024.

8. Iz Ugovora o radu od 10. lipnja 2016. ovaj sud je utvrdio da je tužitelj u razdoblju do 21. travnja 2023. kod tuženika bio zaposlen na radnom mjestu “Kontrolor karata I” s plaćom koja se obračunava prema koeficijentu složenosti poslova 2,00.

9. Uvidom u ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 21. travnja 2023. ovaj sud je utvrdio da je tužitelj kod tuženika u razdoblju od 21. travnja 2023. (pa do 11. travnja 2024.) bio zaposlen na radnom mjestu “Kontrolor karata” s plaćom koja se obračunava prema koeficijentu složenosti poslova 2,10. U čl. 2. navedenog ugovora ugovoreno je da će radnik na temelju tog Ugovora obavljati poslove radnog mjesta "Kontrolor karata" kod tuženika sukladno Dodatku Kolektivnom ugovoru za radnike kod tuženika od 31. ožujka 2023. koji se primjenjuje od 1. ožujka 2023.

10. Uvidom u čl. 2. i čl. 6. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 11. travnja 2024. ovaj sud je utvrdio da je tužitelju povećan koeficijent složenosti poslova na 2,20, a s primjenom od 1. ožujka 2024.

11. Uvidom u Ugovor o radu koji je s pravnim prednikom tuženika sklopio CT od 24. listopada 2016. ovaj sud je utvrdio da je taj radnik zaposlen na radnom mjestu "Kontrolor karata III" te da mu je utvrđen koeficijent složenosti poslova od 2,20.

12. Svjedok CT je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu kontrolora karata te da se uvijek radi u timovima po troje. Naveo je da u svom radu pregledava karte putnicima u gradskom prijevozu. Kod tuženika se zaposlio 2016. godine i tada je imao koeficijent 2,20 sve do nedavno odnosno do prošle godine kada mu je koeficijent povećan. Poslove kontrole karata obavljaju u smjenama, a u nekom navratu je radio i sa tužiteljem. Iskazao je da neovisno o nazivu radnog mjesta "Kontrolor karata I'', "Kontrolor karata II" ili ''Kontrolor karata III'', svi kontrolori su radili iste poslove, pa je tako tužitelj radio isti posao kao i svjedok. Svi su imali iste odgovornosti, u timu od troje nitko nije imao neko posebno zaduženje. Prema njegovom saznanju postojao je velik raspon koeficijenata koji su zaposlenici imali na istom radnom mjestu, poznato mu je da se radilo o koeficijentu od 2,00 do 2,90. S ugovorom od 1. ožujka 2024. mu se promijenio naziv radnog mjesta te sada isto glasi zamjenik koordinatora kontrole karata. Naveo je da je i on podnio tužbu sudu radi obračuna razlike plaće koja se odnosi na razliku u koeficijentu složenosti poslova.

13. Svjedok RT je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu kontrolor koordinator zadnjih 15 godina. Zadnjih 13 godina, a možda i više nema razlike u radnom mjestu kontrolor koordinator u odnosu na radno mjesto kontrolor karata I, II ili III. Njegovi radni zadaci sastoje se od toga da zaduži aparat te pregledava karte putnicima u autobusu ili tramvaju ovisno o dionici. Do uvođenja aparata za kontrolu karata je imao veća zaduženja na način da je vodio evidenciju radnika koji su dolazili na posao, a s pojavom aparata ta funkcija se izgubila. Preuzimanjem aparata je vidljivo kad je tko došao na posao pa više nema potrebe za vođenjem posebne evidencije. Ranije je također obavljao poslove inspekcije na prodajnim mjestima i žičari, međutim to se u potpunosti izgubilo i više se ne radi. Danas obavlja isključivo poslove kontrolora karata. Navodi da i drugi koordinatori kao i on također obavljaju poslove isključivo kontrolora karata. Od trenutka kada ne obavlja složenije poslove dakle od pojave aparata njegov koeficijent složenosti poslova iznosi 2,40 sve do prošle godine kada je povećan na 2,50. Poznaje tužitelja jer je s njim radio u istom timu na posve istim poslovima pregledavanja karata. Navodi u tom timu nema neka veća zaduženja u odnosu na tužitelja, rade isti posao.

14. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je kod tuženika zaposlen na radnom mjestu kontrolora karata od 2016. godine. Koeficijent mi je bio 2,0 a onda nakon sistematizacija 2,10 i 2,20. Unatoč rastu koeficijenta radi posve iste poslove kao i do sada, nema novih zaduženja. U odnosu na kolege koji imaju viši koeficijent od njegovog poznato mu je da je to kolega Ć koji je njim u timu i radi iste poslove, a za druge ne zna točno jer ne pita kolege koliki im je koeficijent. Radi u timu od dvoje do četvoro kolega. Kreće u pet ujutro sa svojom smjenom, a rade po sektorima bilo u autobusu ili tramvaju. U timu svi rade posve isti posao. Koordinator kontrolora radi posve iste poslove kao i on, ima aparat i pregledava karte putnicima. Nadređen mu je PT.

15. Ovaj sud ocijenio je iskaze svjedoka CT i RT kao životne i uvjerljive. Iskazi su u bitnome suglasni jedan s drugim oko odlučnih činjenica koje se odnose na to da su kao kontrolori karata i to na radnim mjestima kontrolor karata I, kontrolor karata II i kontrolor karata III te kontrolor karata radili iste poslove kao i tužitelj.

16. Svjedok CT je također naveo i da neovisno što je radio iste poslove kao i tužitelj, da mu se plaća obračunavala prema koeficijentu složenosti poslova 2,20, a koji navodi proizlaze i iz pisane dokumentacije u spisu odnosno Ugovoru od radu Dubravka CT od 24. listopada 2016. Iako je svjedok i sam podnio tužbu sudu radi isplate razlike plaće, ovaj sud ocjenjuje njegov iskaz kao nepristran jer je svjedok u svom iskazu opisao radne zadatke koje je obavljao, a koji iskaz je u cijelosti suglasan s dokumentacijom u spisu te iskazu ostalih svjedoka i tužitelja koje je sud prihvatio. Isto tako svjedok RT navodi da iako je zaposlen na radnom mjestu naziva kontrolor koordinator da je obavljao istovjetne poslove kao i tužitelj jer nakon pojave aparata kojim se registrira prisutnost radnika na radnom mjestu, više ne postoje razlike u poslovima koje obavljaju članovi tima te niti jedan od članova nema neka posebna zaduženja, a njegov je koeficijent iznosio od trenutka kada ne obavlja složenije poslove, dakle od pojave aparata, 2,40 sve do prošle godine kada je povećan na 2,50, a koji iskaz je istovjetan iskazu svjedoka CT i tužitelja.

17. Sud je iskaz tužitelja također u cijelosti prihvatio jer je suglasan sa iskazom saslušanih svjedoka, no dok se svjedoku CT plaća obračunavala prema koeficijentu 2,20, a RT prema koeficijentu 2,40, tužitelju je njegov koeficijent za izračun plaće u utuženom razdoblju iznosio 2,00, pa potom i 2,10 iako je radio iste poslove.

18. Odredbom čl. 91. st. 1. ZOR propisano je da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti, dok je odredbom čl. 91. st. 2. ZOR propisano da se o radu jednake vrijednosti radi ako dvije osobe različitoga spola obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju, ako je rad koji jedna od njih obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti, te je odredbom čl. 91. st. 3. ZOR propisano da je to rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzimajući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi. Pri tome odredbe ZOR o jednakosti plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti koje se odnose na jednakost plaća žene i muškarca valja tumačiti ekstenzivno tako da se ne odnose samo na osobe različitoga spola nego općenito na jednakost plaća svih radnika koji obavljaju jednake poslove bez obzira na naziv radnog mjesta, kao što je ovdje slučaj. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u presudi Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž R-432/2020 od 12. rujna 2022. Isto pravno shvaćanje izrazio je i Županijski sud u Velikoj Gorici u presudi poslovni broj Gž R-112/2023 od 6. lipnja 2024. te Županijski sud u Sisku u presudu poslovni broj Gž R-51/2023 od 10. studenog 2023.

19. Nadalje, odredbom čl. 7. st. 1. ZOR propisano je da je poslodavac obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Odredbom čl. 90. st. 1. ZOR propisano je da se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada.

20. Ove odredbe valja tumačiti na način da je poslodavac dužan isplatiti plaću za konkretno obavljen faktični rad, pa i za onaj koji se ne odnosi na poslove za koje je sklopljen ugovor o radu jer je plaća ekvivalent davanja za faktični rad te njezina isplata ovisi o obavljenom faktičnom radu. Poslodavac je dakle dužan isplatiti plaću tužitelju nakon faktično izvršenog rada, bez obzira na to što bi prema ugovoru o radu tužitelju pripadala manja plaća. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 2088/2019-5 od 13. srpnja 2022.

21. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao isti posao, u istim uvjetima kao i drugi zaposlenici tuženika na radnom mjestu kontrolora karata neovisno o samom nazivu radnog mjesta, te ga je u obavljanju tog posla mogao zamijeniti bilo koji kontrolor karata koji je u navedenom razdoblju primao plaću obračunatu temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,20. Također je i on mogao zamijeniti njih u obavljanju njihovog posla, unatoč tome što je njemu bila obračunavana plaća temeljem koeficijenta složenosti poslova 2,00, a potom i 2,10.

22. Prema tome, iako tužitelj i tuženik nisu sklopili ugovor o radu za poslove „Kontrolor karata II“ ili "Kontrolor karata III", u situaciji kada je tužitelj faktično obavljao te poslove, tada on ima pravo na plaću u visini predviđenoj za posao koji je stvarno obavljao.

23. Uzimajući u obzir da matematički obračun potraživanja među strankama nije sporan, valjalo je naložiti tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 4.684,20 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

24. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/23, u daljem tekstu: ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane tražbine duguje i zatezne kamate, stoga je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju zatezne kamate u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koje teku od šesnaestog u mjesecu za prethodni mjesec sukladno odredbi čl. 92. st. 3. ZOR do isplate, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza sadržan u bruto plaći.

25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

26. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP i sukladno odredbi Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 4.684,20 eura. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), sastava podneska od 16.12.2024. od 200,00 eura (Tbr.8.1. Tarife), zastupanja na ročištu od 21.3.2025. od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), sastava podneska od 23.4.2025. od 200,00 eura (Tbr.8.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 27.5.2025. od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife) i na ročištu od 5.9.2025. od 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 42. Tarife), a što sve ukupno iznosi 1.500,00 eura.

27. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 17.3.2025. budući da je istim dostavljena zamjenička punomoć za zastupanje na ročištu od 21.3.2025. stoga isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka budući da je zamjenik punomoćnika istu mogao prezentirati sudu i na samom ročištu, a za koje zastupanje su mu priznati troškovi. Prema tome, tužitelju ne pripada iznos od 250,00 eura slijedom čega je njegov zahtjev odbijen.

28. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

29. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. II. i III. izreke ove presude.

U Zagrebu 17. listopada 2025.

Sutkinja

Martina Sučević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem e-komunikacije ili pisano u četiri primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku