Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-297/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužiteljice ČGS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nenadu Mamuli, odvjetniku u Karlovcu, protiv 1.tuženika ČG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], privremeno u Njemačkoj, D Amper str.12, 82275 Emering, zastupan po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, 2.tuženika UG, [adresa], sada nepoznatog boravišta, i 3.tuženika IG, [adresa], obojica zastupani po privremenom zastupniku Jasmini Brkić Kristanić, odvjetnicu u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 8. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika u zamjeni tužiteljice, RG, odvjetnika u [adresa], punomoćnice u zamjeni 1.tuženika ŠG, odvjetničke vježbenice kod Davora Bartolca, odvjetnika u Karlovcu, u zamjeni za Irenu Blauhorn, odvjetnicu u Karlovcu, i privremene zastupnice 2. i 3. tuženika UGS, odvjetnice u [adresa], **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica IGS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]:

- samovlasnica kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u Štenta bregu od 1652 m2 upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel Ozalj), što su tuženici II. UG NG, [adresa], nepoznato boravište u 114/256 dijelova te III. NG, [adresa] u 142/256 dijelova dužni priznati i trpjeti njezinu uknjižbu u Zemljišnim knjigama ili će to u protivnom zamijeniti ova presuda

- samovlasnica kč. br. [katastarska čestica] pod laz u površini od 3153 m2, upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel Ozalj) što je tuženik KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], privremeno u Njemačkoj, D Amper str.12,82275 Emering, dužan priznati i trpjeti njezinu uknjižbu u Zemljišnim knjigama ili će to uprotivnom zamijeniti ova presuda,

- samovlasnica kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u [adresa] od 1114 čhv, upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel Ozalj) što je tuženik KG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], privremeno u Njemačkoj, D Amper str.12, 82275 Emering, dužan priznati i trpjeti njezinu uknjižbu u Zemljišnim knjigama ili će to u protivnom zamijeniti ova presuda,i nadoknaditi joj solidarno ovim postupkom prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 5,49% tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a u slučaju promjene po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućom polugodištu za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II.Nalaže se tužiteljici RGS, da 1.tuženiku ČG, naknadi troškove postupka u iznosu od 1.437,50 EUR sa zateznom kamatom od 17. listopada 2025. do isplate, i to po stopi po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i podnesku od 27. svibnja 2022., kojom ispravlja grešku u pisanju točne oznake zemljišta, navodi da su u zemljišnim knjigama tuženici upisani kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u Štenta bregu od 1336 čhv (4805 m2) upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 1. tuženik KG u 156/256 dijelova, 2. tuženik UG u 36/256 dijelova i 3. tuženik IG u 64/256 dijelova. Na kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u [adresa] od 1114 čhv (4007 m2) upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao samovlasnik je upisan I. tuženik KG. Tužiteljica navodi da uživa predmetne nekretnine samostalno, i to kao nasljednica iza pok. JG. Tužiteljica navodi da plaća električnu energiju i utrošak vode po uplatnicama koje prima, vrši košnju okućnice i tamo povremeno prebiva. Naime na navedenim česticama nalazi se kuća i gospodarske zgrade, pa navodi da svoj posjed vrši već više od 60 godina zajedno sa svojim pravnim prednicima. Obzirom tuženici, a posebno 1.tuženik KG osporavaju tužiteljici vlasništvo predmetnih nekretnina, to ista ovom tužbom traži da se utvrdi vlasnicom kčbr. [katastarska čestica] oranica breg u Štenta bregu od 1336 čhv (4805 m2)upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su tuženici KG u 156/256 dijelvoa, II. UG NG u 36/256 dijelova i III. NG u 64/256 dijelova dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama ili će to u protivnom zamijeniti ova presuda, kao i da se utvrdi vlasnicom kčbr. [katastarska čestica] oranica breg u [adresa] od 1114 čhv (4007 m2) upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je 1.tuženik KG, dužan priznati i trpjeti njezinu uknjižbu u Zemljišnim knjigama ili će to u protivnom zamijeniti ova presuda. Tužiteljica traži da joj tuženici solidarno naknade parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu 1.tuženik KG priznaje da su tuženici suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a 1.tuženik vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] time da je kod ovog suda pod brojem R1-142/19 proveden postupak diobe u kojem postupku je tuženik ishodio cijepanje predmetne čestice na kčbr. [katastarska čestica] te je to rješenje postalo pravomoćno te je u provedbi. Stoga, tuženik smatra da tužiteljica treba specificirati na koji dio čestice se ova tužba odnosi. U nastavku, 1.tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu jer tužiteljica nema kvalificiran posjed i nikada ne može steći pravo vlasništva dosjelošću jer su njezini prednici znali, a zna i ona sama, da njezin posjed nije pošten niti zakonit. Tuženik navodi da je tužiteljica zaista u posjedu predmetne nekretnine, ali ne samostalno već zajedno sa 1.tuženikom, odnosno radi se u suposjedu, a ne o samostalnom posjedu kako tužiteljica navodi budući ključeve kuće imaju obje stranke. Tuženik navodi da je predmetnu nekretninu tužiteljica nastavila koristiti nakon smrti JG bez valjanog pravnog osnova već isključivo inercijom jer su tu nastavili živjeti AG, otac 1.tuženika i njegova druga supruga PG.

1.tuženiku nije poznato da bi tužiteljica bila nasljednica JG budući je ista bila baka njezinog pok. supruga ĆG, a pok. PG i AG imali su tri kćeri pa nije jasno kako je baš tužiteljica nasljednica iz bake svog pok. supruga. Bez obzira na to, taj posjed nije kvalificiran te nema uvjeta za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Naime, otac tužitelja AG dva puta se ženio i to prvi puta majkom 1.tuženika TG u kojem braku je rođen 1.tuženik, a drugi puta oženio se PG te dobio tri kćeri, SG, Č i GG. Predmetne nekretnine bile su vlasništvo obitelji pok. TG, prve supruge DG te AG nikada tu nije imao udio u vlasništvu, iako je tu nastavio živjeti sa drugom suprugom PG. Nitko od obitelji AG i nitko od nasljednika iza pok. FG iz braka sa PG nikada nije tražio vlasništvo na predmetnoj čestici jer su znali da se ne radi o imovini MG već o imovini obitelji MG TG, a isto nije tražio niti suprug tužiteljice jer je isto tako znao da mu pripada pravo na posjed, ali mu ne pripada pravo vlasništva.

1.tuženik je dio predmetnih nekretnina naslijedio iza majke i njezinih srodnika, a dio su mu darovali ostali vlasnici tih nekretnina. Prema tome, usprkos suposjedu, tužiteljica nema kvalificiran suposjed i nije mogla steći pravo vlasništva dosjelošću bez obzira na godine korištenja jer iste koristi bez pravne osnove. Obzirom tužiteljica posjeduje predmetne nekretnine bez pravne osnove 1.tuženik navodi da će, odmah nakon što gore navedeni izvanparnični postupak bude proveden u zemljišnim knjigama i čim tužiteljica specificira točnu nekretninu koju tužbom potražuje, uložiti protutužbu za predaju u posjed.

3. Obzirom na cijepanje predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljica je u podnesku od 5. studenog 2024. specificirala tužbeni zahtjev tako što traži da se utvrdi samovlasnicom:

- kčbr. [katastarska čestica] oranica breg u Štenta bregu od 1652 m2 upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel [adresa]), što su 2.tuženik u 114/256 dijelova te 3. tuženik u 142/256 dijelova dužni priznati i trpjeti uknjižbu tužiteljice u zemljišnim knjigama

- kč. br. [katastarska čestica] pod laz u površini od 3153 m2, upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel [adresa]) i kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u [adresa] od 1114 čhv, upisano u ZK ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (zemljišnoknjižni odjel [adresa]) što je 1.tuženik dužan priznati i trpjeti njezinu uknjižbu u zemljišnim knjigama.

4. Dostava 2.tuženiku UG nije bila moguća obzirom nije utvrđena određena adresa u Argentini.

5. Dostava tužbe na odgovor 3.tuženiku IG na naznačenu adresu u [adresa] nije se mogla obaviti time da provjera podataka u Jedinstvenom registru osoba RH koji vodi MUP RH nije dala rezultate, a nije utvrđena niti okolnost da je 3.tuženik umro.

6. Stoga je, rješenjem ovog suda poslovni broj P-297/2022-15 od 13. lipnja 2024.

2.tuženiku postavljen privremeni zastupnik temeljem odredbe članka 84. stavak 1. i stavak 2. točka 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), dok je 3.tuženiku postavljen temeljem odredbe 84. stavak 1. i stavak 2. točka 4. ZPP, obojici u osobi UGS, odvjetnici u [adresa].

7. U odgovoru na tužbu 2. i 3. tuženici po privremenom zastupniku priznaju činjenice navedene u tužbi ukoliko proizlaze iz dokumentacije priložene uz tužbu. Ne protive se provođenju očevida na licu mjesta uz mjerničkog vještaka, kao niti provođenju drugih dokaza, te odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva prepuštaju sud.

Opreza radi, predlažu odbiti tužbeni zahtjev.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Karlovcu, O- 769-56 od 23. siječnja 1957., rješenje ovog suda poslovni broj: R1-142/2019-54 od 5. rujna 2022., geodetski elaborat na listu 36-50, preslik iz zemljišne knjige na listu 54- 63, preslik iz zemljišne knjige na listu 449-460, povijesni prikaz iz zemljišne knjige na listu 462-489, račune i ostalu dokumentaciju na listu 93-441, proveo očevid na licu mjesta 4. lipnja 2025., saslušao tužitelja i 1. tuženika, zatim svjedoke BG, OG, FG, te proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o.

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Prema stanju u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Ozalj Općinskog suda u Karlovcu:

- kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u Štenta bregu od 1652 m2 upisana je zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo 2.tuženika UG iz [adresa] u 114/256 dijela, i 3.tuženika IG, Ferneci 8, u 142/dijela

- kč. br. [katastarska čestica] pod laz od 3153 m2 (livada od 3153 m2), upisana je u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo 1.tužitelja ČG,

- kč. br. [katastarska čestica] oranica breg u [adresa] od 1114 čhv, upisana je u zk.ull. 511, k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo 1.tužitelja ČG.

11. Na očevidu 4. lipnja 2025., uz pomoć geodetskog vještaka iz CADCOM d.o.o. identificirane su predmetne čestice time da se na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze kuća i gospodarska zgrada, na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gospodarska i pomoćna zgrada, dok je kčbr. [katastarska čestica] u naravi livada, bez objekata.

12. Tužiteljica u tužbi i svom iskazu tvrdi da je predmetne nekretnine stekla na temelju dosjelosti održavanje predmetne nekretnine nakon smrti JG koja je umrla 1995. Prema navodima tužiteljice, od tada su nekretnine kosili i plaćali režije, sada pokojna svekrva tužiteljice SG, r. JG i njen sin, odnosno sada pokojni suprug tužiteljice. Tužiteljica je iskazala da je JG stekla vlasništvo od svog supruga DG, dok joj nije poznato kako je AG stekao vlasništvo.

13. Tužiteljica je dalje iskazala da su nasljednici JG bili: CG udana SG, HG, r. CG i ŽG r. CG. Nasljednici pok.SG su njen sin ĆG (pokojni suprug tužiteljice) i kćerka ĐG.

14. Tužiteljica je iskazala da niti ona niti njeni prednici nisu znali da su na predmetnim nekretninama upisani tuženici.

15. Obzirom tužiteljica tvrdi da je predmetne nekretnine stekla dosjelošću od svoje pravne prednice JG, a u postupku je sud utvrdio da se JG udala za [adresa]., a da prije toga JG nije posjedovala nekretnine, to su za dosjelost u konkretnom slučaju mjerodavne odredbe još Općeg građanskog zakonika (u daljnjem tekstu: OGZ) koji je objavljen 1.lipnja 1911.g., i to paragraf 1468. OGZ kojim je bilo određeno da dosjelost završava protekom 30 godina. Nakon toga, 1. rujna 1980. stupio je na snagu Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) koji propisuje dvadesetogodišnji rok dosjelosti. Ako do 1.siječnja 1997. kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV) nije istekao propisani dvadesetgodišnji rok, to je odredbom članka 159. stavaka 3. ZV također propisano dvadeset godina samostalnog i poštenog posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću nekretnine.

16. Tužiteljica je iskazala da na predmetne nekretnine dolazi od 1994. od kada je upoznala svog supruga, a osim njih, dolazile su i sestre njene svekrve, GG i Č obzirom su se tu družili, a dolazio je i 1.tuženik KG, i to uglavnom kad njih nije bilo. Ključ od kuće, osim njih, ima i KG.

17. U odnosa na ČG, tužiteljica je iskazala da je 1.tuženik EG, sin DG iz njegovog prvog braka, a da je majka 1.tuženika umrla tijekom 2.svjetskog rata. Prema navodima tužiteljice, KG je živio u [adresa] od 70tih godina.

18. Tužiteljica je iskazala da se KG nije protivio što je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima dolazila jer navodi da su nekretnine održavali i plaćali režije. Tužiteljica je iskazala da je zajedno sa svojim pravnim prednicima unatrag 20 do 30 godina redovito kosila zemljište, čistila šipražje, jedno vrijeme održavali vinograde, a onda je njen suprug počupao stare loze i zasadio orahe. U odnosu na kuću, tužiteljica je iskazala da su nekoliko puta krečili prostorije, promijenili kabel za struju jer je bilo problema sa strujom te sanirali šternju koja je služila za skupljanje kišnice koju su ponovno betonirali jer je iznutra popucala, a sa strane napravili hidroizolaciju. U odnosu na 1.tuženika ČG i ostale tuženike, tužiteljica je iskazala da nisu sudjelovali u snašanju troškova plaćenih režija, niti su poduzimali bilo kakve druge radnje koji se tiču održavanja nekretnine, te da KG nije nikada kosio predmetne nekretnine.

19. Saslušan kao stranka, 1.tuženik KG iskazao je da su vlasnici i posjednici predmetnih nekretnina bili LG (teta tuženikove majke TG) i Janin suprug, tetak VG, koji su živjeli na predmetnim nekretninama i koristili ih do svoje smrti time da je tetak umro 1932., a LG, 1965. Obzirom nisu imali svoje djece, doveli su i brinuli se o majci tuženika, TG koja je s njima živjela. Iako je njegova majka imala druge braće i sestara, oni nisu živjeli s LG i VG, tako da 1.tuženik navodi da ih je naslijedila samo njihova majka TG. Tuženik dalje navodi da se njegov otac DG priženio tako da na početku nije bilo ništa njegovo, a 1942.umrla je njegova majka TG pri porodu, a već iduće godine njegov otac se oženio sa PG i nastavio živjeti s njom na predmetnoj nekretnini. Tuženik je iskazao da su drvenu kuću na predmetnoj nekretnini sagradili 1947. njegov otac i maćeha JG, a drveni sjenik 1952. Prije toga su njegov otac i majka TG živjeli u maloj kući iza šternje, u kojoj je rođen 1.tuženik KG.

20. EG je iskazao da je na predmetnim nekretninama nastavila živjeti teta LG, brat tuženika ZG (koji je umro u dječjoj dobi obzirom je rođen 1937., a umro 1944.), i tuženik, zajedno sa FG i JG time da je AG umro 1979., a Zora Ferenac 1995., i to u [adresa].

21. Tuženik EG iskazao je da je živio u [adresa] dok 1962. nije otišao na rad u Njemačku, u kojoj i danas živi iako je prestao raditi 1. prosinca 1998. Međutim, u Hrvatskoj je cijelo vrijeme prijavljen na predmetnoj adresi te kada dolazi u Hrvatsku, tada prespava, odnosno stanuje u predmetnoj kući. Ranije je dolazio tri do četiri puta godišnje te znao ostati i po mjesec dana, sada dolazi dvaput godišnje. Iskazao je da je ranije kosio i održavao nekretninu, ponekad bi pokosili Oslovari, a pred petnaest godina su počeli kositi tako da pokose prije nego što bi 1. tuženik došao.

22. U odnosu na preostala dva suvlasnika i tuženika, tuženik KG je iskazao da nije uspio saznati temeljem čega se 2.tuženik UG upisao u zemljišne knjige obzirom je mlad otišao u Argentinu i tu nikada nije boravio niti živio, niti je bio s njima u rodu. U odnosu na 3.tuženika IG, obzirom su bila dva NG, stariji i mlađi, tuženik KG pretpostavlja da se radi o NG koji je bio svekar moje sestrične, a kako se on upisao u zemljišne knjige, nije mu poznato obzirom je živio na drugoj nekretnini i nema nikakvih prava na predmetnoj nekretnini jer su njegovi brat i sestra donijeli predmetnu zemlju tetki ČĆ kod koje su živjeli jer ih je IG, koji je bio njihov brat, tukao i nije im dao jesti.

23. Tuženik je dalje iskazao da je krajem 60tih godina predložio svojim polusestrama tj.SG, Č i ŽG da se predmetne nekretnine upišu na njih četvero i da popravljaju i održavaju kuću, ali se one nisu s tim složile. Tuženik je iskazao da su mu rekle da se ne isplati ulagati u staru kuću, i da to njima ne treba jer su one dolazile samo dok je njihova mati bila živa. Tuženik navodi da je 2002. krenuo sređivati zemljišnoknjižno stanje i tada je upisao svoje suvlasništvo, odnosno vlasništvo na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Tuženik je iskazao da mu je poznato da cijelo vrijeme na nekretninu dolaze U, tj.prednici tužiteljice. Međutim, obzirom njegove polusestre nisu htjele srediti zemljišnoknjižno stanje i baviti se održavanjem nekretnine dok su bile žive, pa stoga smatra da im ništa ne pripada, a posljedično tome ne pripada niti tužiteljici.

25. Tuženik priznaje da su tužiteljica i njeni prednici kosili nekretninu, ali je tuženik održavao nekretninu jer je na kući napravio vanjske stepenice, iza kuće poljski wc, sredio kuhinju da se u kući može stanovati, opločio pod na ulazu, uredio zidove. Kada je krov počinjao prokišnjavati, popravio je krov i promijenio crijep koji je na tačkama vozio iz sela.

26. U odnosu na namještaj, tuženik je iskazao da U nisu nabavili niti kupili namještaj za kuću. Tuženik je iskazao da je na katu krevet s madracem kojeg je kupio, te je nabavio hladnjak, prošle godine i novi plinski šparet te i zamrzivač. Jedino što su tužiteljica i njeni prednici donijeli je bio stari kauč koji je jedno vrijeme bio u kući, a potom na livadi kojeg su uklonili nakon što im je tuženik ostavio poruku da kauč uklone.

27. Tuženik je iskazao da je šternju popravila tužiteljica, ali je pritom iskoristila njegovih 50 betonskih blokova, a da pritom nije pitala tuženika za dozvolu.

28. Saslušan kao svjedok BG, unuk 3.tuženika je iskazao da živi u blizini te mu je poznato da je na predmetnim nekretninama živjela baka PG, te su dolazili KG, obitelj ĐG, obitelj ŽG te neki iz Australije, ali su dolazili pojedinačno. Svjedok je iskazao da je shvatio da su svi suvlasnici nekretnine. Inače obrađuje njihovu zemlju pa je uvijek pitao dozvolu i ČG i obitelj ĐG.

29. Svjedok OG je suprug GG koja je bila kćerka PG i DG, i polusestra 1.tuženika. Svjedok GG je iskazao da je na predmetnu nekretninu počeo dolaziti 1972. kada se vjenčao sa suprugom GG, a tada su vlasnici bili PG i AG. Obzirom je AG umro prvi, njegova nasljednica je bila JG, pa kada je umrla i PG, nju su naslijedile njene kćeri, svaka u 1/3 dijela, ali nju nije naslijedio 1.tuženik jer nije bio zakonski posvojen. Svjedok je iskazao da se 1.tuženik KG žalio na rješenje, ali mu je žalba pravomoćno odbijena.

30. Svjedok GG je nadalje iskazao da su na predmetnu nekretninu najviše dolazili U, odnosno najstarija kćerka FG i JG, CG koja je u međuvremenu umrla, a bila je u braku s ĆG koji je umro prije nje, a u njihovom braku je rođeno dvoje djece, ĐG i sada pok. ĆG kojeg je naslijedila tužiteljica IGS i njihovo troje djece: pozvani svjedok, sin UĆ te kćerke I i R. Svjedok je iskazao je bila i sestra GG, njegova supruga, koju je on naslijedio i njihove dvije kćerke Š i N. Sestra Č je živa i živi u [adresa].

31. Svjedok GG je iskazao da su U do smrti majke PG održavali nekretninu i plaćali režije. Za života pok.PG napravljen je novi dio kuće, uz veliku financijsku pomoć sestre Č iz [adresa], svjedok je iskazao da je on dolazio i brinuo oko majstora, a što se tiče starog dijela kuće, ne zna tko ga je sagradio.

32. Svjedok GG je iskazao da je u predmetnu kuću dolazio 2 do 3 puta godišnje po nekoliko tjedana i stanovao u njoj KG. U to vrijeme, oni nisu dolazili jer nije bilo mjesta za sve. Također je dodao da kada je KG dolazio iz Njemačke, da bi izvadio cilindar da nitko drugi ne može ući u kuću, a kad bi odlazio, vratio bi stari cilindar.

33. Prema navodima svjedoka danas je vlasnica nekretnina tužiteljica jer su se ostali nasljednici za sestara GG i CG te još sestra Č dogovorili da bi sve darovali tužiteljici li njenom sinu ĆG, dok tuženika ČG ne pripada ništa jer je on davno rekao da o tome odluči sud, a sud je odlučio da on nema pravo.

34. Svjedok GG je iskazao da je nakon smrti svoje supruge GG dolazio na nekretninu jer živi u [adresa] pa mu je najbliže dolaziti.

35. Svjedok GG je iskazao da su svi skupa, uključujući i ČG angažirali čovjeka iz sela koji im je na prijateljskoj osnovi (bez plaćanja) napravio drvene stepenice koje s vanjske strane vode na prvi kat kuće, i to od hrastovine za koju je svjedok OG iskazao da je on kupio.

36. Svjedok UĆ je sin tužiteljice koji je iskazao da njegova obitelj preko 30 godina koristi nekretninu tako da plaća režije, održava je i kosi pa stoga smatra da pripada njima i obitelji GG i Č. Nije mu poznato pripada li nešto ČG. Nije mu poznato niti s koje osnove dolazi na nekretninu KG koji dolazi i kosi kad oni odu time da nikada nikome nije bilo zabranjeno dolaziti. Spor je nastao kada je KG prepisao nekretninu na sebe u zemljišnim knjigama.

37. Stanje u zemljišnim knjigama prema povijesnim prikazima (strana 449 do 489 spisa) upućuje na ono što je iskazao 1.tuženik KG obzirom su navedeni LG i IG bili upisani, između ostalih, kao suvlasnici nekretnine, pa je 1. tuženik u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kuća i gospodarska zgrada) upisan na njihovim suvlasničkim omjerima, i to:

- iza pok.IĆ dr.K na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu Stalne službe u [adresa] od 10. rujna 2009. poslovni broj O-1847/09-4

- iza pok.RĆ na temelju rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 27. rujna 2010. poslovni broj O-1920/09-10,

dok je u odnosu na preostale suvlasničke omjere:

- u odnosu na suvlasnički dio ŠĆ, na temelju darovnog ugovora od 28. listopada 2010.

- u preostalom dijelu u pojedinačnom ispravnom postupku pod brojem RZ- 133/10.

38. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kasnije cijepana na predmetne kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]) 1.tuženik KG uknjižio je pravo suvlasništva u 156/256 dijela, dok su ostali suvlasnici IG u 64/256 dijela i UG u 36/256 dijela te je nakon postupka razvrgnuća u predmetu ovog suda na temelju rješenja o razvrgnuću poslovni broj R1-142/2019-54 od 5. rujna 2022. upisan 1.tuženik KG kao vlasnik novonastale kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostala u suvlasništvu IG i UG iz [adresa], koje je i u tom postupku, kao osobe nepoznatog boravišta, zastupao privremeni zastupnik u osobi odvjetnika.

39. Dakle, prema zemljišnoknjižnom redu nasljeđivanja 1.tuženik KG naslijedio je svoje prednike majku TG i njenu tetu ČĆ, (umrla 1963.) koja je očito naslijedila svog supruga IG koji je umro prije nje, 1932.

40. Stranke i saslušani svjedoci slažu se u tome da je nekretninu posjedovala i živjela na njoj JG, koja je bila druga supruga DG, oca 1.tuženika koji se nakon smrti svoje prve žene TG (Kate) i majke 1.tuženika, ponovno oženio.

41. Obzirom su LG i IG bili pravni prednici 1.tuženikove majke TG (Kate) na predmetnim nekretninama, tada ovaj sud zaključuje da su tada pokojnu TG naslijedili njen suprug AG i sin, 1.tuženik EG. Nakon toga, AG se ponovno oženio pa je na predmetne nekretnine došla živjeti njegova druga supruga, JG, koja je stoga imala saznanja da se ne radi o njenoj nekretnini u trenutku udaje.

42. Osim, potrebnog roka za dosjelosti samostalnog i neometanog posjeda, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću neophodna pretpostavka je poštenje posjednika. Ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništvu putem dosjelosti. Posjednik koji nije barem pošten ne može svoj posjed pretvoriti u pravo vlasništva putem izvanredne dosjelosti bez obzira na to koliko dugo trajao taj posjed.

41. AG umro je 1979., prije svoje supruge JG, koja je umrla 1995. pa su suvlasnički dio DG po zakonskom redu, naslijedili njegova supruga JG, njegove kćerke J, Č i ŽG udana OG, te 1.tuženik KG, njegov sin iz prvog braka, koji osim sada naslijeđenog dijela iza oca FG, ima i od ranije naslijeđenu ½ dijela iza svoje majke TG.

42. Kada je naposljetku umrla PG, tada su njen suvlasnički dio naslijedile njene kćeri: kćerke J, Č i ŽG udana OG, dok 1.tuženik KG, kao sin iz prvog braka njenog supruga, nije bio pozvan na nasljedstvo.

43. Od nasljednica iza pok.JG, živa je HG, dok su umrle:

- SG koju su naslijedili kćer ĐG i sin ĆG, koji je umro pa su njegovi nasljednici supruga IGS (tužiteljica) i njihova djeca: DG, I i R

- GG koju su naslijedili suprug OG i njihova djeca: Š i N.

44. Kada se ovako utvrđeno rodoslovlje dovede u vezu s iskazima stranaka i svjedoka, iz čijih iskaza proizlazi da su tužiteljica i njeni prednici te 1. tuženik naizmjenično i pojedinačno dolazili i posjedovali nekretninu, tada tužiteljica niti njeni prednici nisu mogli dosjelošću steći pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu ČG koji je svoj dio naslijedio iza svoje majke TG i oca FG, i za koji je tužiteljica morala znati da ga 1.tuženik posjeduje temeljem nasljedstva iza pokojne majke i oca.

45. S druge strane, i tužiteljica i njeni prednici su posjedovali predmetnu nekretninu, koju su kosili, održavali, za nju plaćali račune, ali su nekretninu posjedovali i obilazili i drugi nasljednici sada pok.JG.

46. U odnosu na tužiteljicu moglo bi se raditi o stjecanju na temelju dosjelosti naslijeđenog dijela iza pok. prednice JG, a koja ga je naslijedila iza svog supruga DG.

47. Obzirom iz iskaza stranaka proizlazi da su i ostali nasljednici JG iz utvrđenog rodoslovlja dolazili na predmetnu nekretninu i na njoj boravili, to tužiteljica IGS nije u ovom postupku dokazala, niti predložila dokaze na tu okolnost, da su joj ostali nasljednici, pozvani na nasljedstvo iza pok.JG, ustupili svoje nasljedne dijelove na predmetnoj nekretnini. Stoga, po mišljenju ovog suda iako je dokazala da ima osnov pošteno posjedovati dio nekretnine koje proizlazi na temelju nasljeđivanja, tužiteljica nije dokazala visinu jer nije dostavila dokaz da su joj ostali nasljednici prepustili nasljedstvo. Obzirom nije dokazala visinu svog zahtjeva, to je odbijen njen zahtjev kojim traži da se utvrdi vlasnicom nekretnina u cijelosti temeljem dosjelosti.

48. Račune (strana 93 do 440) koje je tužiteljica dostavila i iz kojih proizlazi da je plaćala troškove za predmetne nekretnine ne predstavljaju sami za sebe dokaz da je tužiteljica posjedovala nekretninu u cijelosti jer je evidentno da je nekretninu posjedovao i 1.tuženik, što u svom iskazu potvrđuje i tužiteljica, i saslušani svjedoci te su nekretninu koristili i posjedovali ostali nasljednici pok.JG.

49. Iz iskaza tužiteljice proizlazi još i to da su AG i JG izgradili na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuću i gospodarsku zgradu, ali tužiteljica nije u tužbi niti određeno niti sadržajno postavila zahtjev stjecanjem prava vlasništva građenjem niti je iznijela činjenični osnov i predložila dokaze na ovaj pravni osnov prije zaključenja prethodnog postupka pa tužiteljica nije dokazala pravo vlasništva niti temeljem ovog osnova time da bi i u tom slučaju za visinu zahtjeva tužiteljice bio odlučan nasljedni udio temeljem zakonskog reda nasljeđivanja.

50. Stoga je sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev.

51. 1.tuženiku pripada pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) obzirom je u cijelosti uspio u sporu, dok je u odnosu na troškove privremenog zastupnika odlučeno posebnim rješenjem.

52. 1.tuženik je imao trošak zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav odgovora na tužbu iznos od 200,00 EUR prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na raspravi 6.11.2024. iznos od 50,00 EUR prema Tbr.9.t.5., za zastupanje na raspravama 5.2.2205., 5.3.2025.,. i 8.9.2025. iznos od 200,00 EUR za svaku raspravu prema Tbr.9.t.1., za zastupanje na očevidu 4.6.2025. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.7., za pristup na ročište za objavu presude 100,00 EUR Tbr.9.t.3. sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46., ukupno iznosi 1.437,50 EUR, koji iznos je naložen tužiteljici isplatiti 1.tuženiku na ime naknade troškova postupka zajedno sa zatraženom zateznom kamatom do dana donošenja prvostupanjske presude.

53. 1.tuženiku ne pripada trošak sastava podneska od 5.3.2025. kojim je samo priložio isprave koje je ranije predložio kao dokaz.

54. 1.tuženiku ne pripada zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu. Obzirom na uspjeh u sporu tuženik se ne nalaze u obvezi plaćanja pristojbe na odgovor na tužbu sukladno odredbi članka 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23).

55. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 17. listopada 2025.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Nenad Mamula, odvjetnik u Karlovcu

2. Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu

3. privremena zastupnica UGS, odvjetnica u [adresa]