Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-89/2024-97

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja LACTIS d.o.o., OIB: 71772631361, Budrovci, Stjepana Radića 172, kojeg zastupa Jasna Špiranović, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13a, protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d. d., OIB: 29743547503, Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, kojeg zastupa ZZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u OD Ljubenko & partneri d.o.o., Zagreb, Branimirova 29, Branimir centar- ulaz Draškovićeva, p.p. 488, radi isplate iznosa od 21.747,77 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d. d., OIB: 29743547503, Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, isplatiti tužitelju LACTIS d.o.o., OIB: 71772631361, Budrovci, Stjepana Radića 172, iznos od 21.747,77 EUR (dvadesetjednutisućusedamstočetrdesetsedameura i sedamdesetsedamcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 15. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 10.827,40 EUR (desettisućaosamstodvadesetsedameura i četrdesetcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 17. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 4.131,96 EUR (četiritisućestotridesetjedaneuro i devedesetšestcenti), odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako je 23. svibnja 2022. policom osiguranja usjeva i nasada br. 070007020582 osigurao svoje poljoprivredne kulture od nabrojenih osnovnih rizika i od dopunskog rizika suše, a u polici osiguranja navedeno je kako polica udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. -2020. i predmetnog natječaja za provedbu podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka". Također je navedeno kako su pokrivene isključivo štete veće od 20% gubitka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje i kako je predmet osiguranja vrijednost proizvodnje – prinos ili urod, a naznačeno je i kako je daljnji uvjet za ostvarivanje prava nadoknade štete po polici osiguranja i proglašenje elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ili potvrda DHMZ-a o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području, iz čega je razvidno kako je predmetni Ugovor sklopljen u skladu sa traženjem iz natječajne dokumentacije za provedbu podmjere 17.1., a istom je, između ostalog, predviđeno da pokriva isključivo gubitke godišnje poljoprivredne proizvodnje korisnika od jednog ili više osiguranih rizika i to nepovoljnih klimatskih prilika i pokriva isključivo štete koje su nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Dalje navodi kako je sa tuženikom sklopio Ugovor o osiguranju u kojem se navodi kako je osiguranje sklopljeno uz primjenu, između ostalog, Općih uvjeta za osiguranje imovine i Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše, koji su u primjeni od 15. ožujka 2022., a u Uvjetima je navedeno kako je pokriven dio štete koji nastane zbog pomanjkanja vlage u tlu na području promatrane općine u odnosu na vrijednost dugogodišnjeg prosjeka (prethodnih 20 godina), a suša se definira kao odstupanje, odnosno pomanjkanje količine vlage u tlu u promatranom razdoblju u odnosu na dugogodišnji prosjek te se može pojaviti u 3 pojavna oblika i to kao umjerena, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 6 godina, značajna, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 12 godina i ekstremna, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 20 godina; tuženik razdvaja razdoblja pokrića na razdoblje od 15. lipnja do 14. srpnja i od 15. srpnja do 14. kolovoza. Nadalje, prije sklapanja ugovora o osiguranju tužitelju je uručen propagandni materijal, odnosno brošura tuženika, u kojem su navedene sve činjenice bitne za donošenje odluke o sklapanju ugovora, odnosno u istom je navedeno kako se u svrhu dokazivanja ostvarivanja osiguranog rizika mjeri prosječna vlaga u tlu do dubine od 40 cm, kako se izračunava pomanjkanje vlage u tlu u odnosu na višegodišnji prosjek, tj. kako isto predstavlja indeks te su navedena promatrana razdoblja i gradacije suše kao u Posebnim uvjetima. Također je navedeno kako će se šteta obračunavati kao postotak štete od ugovorenog iznosa osiguranja za svako promatrano razdoblje prema razini suše na području svake promatrane općine, a također su iskazani i postotci za svaku vrstu suše u svakom od promatranih razdoblja. Tužitelj dalje navodi kako bilo kakvi indeksi za izračune nisu nigdje iskazani ili pojašnjeni te se nigdje, osim u slikovnim primjerima i to bez ikakve brojčane vrijednosti, ne navodi ništa više o poznatim vrijednostima indeksa, a također niti osoba koja je dogovorila i ugovorila osiguranje s tužiteljem nije ništa više znala o tome. Nadalje, ugovoreni osigurani rizik ostvario se na osiguranim površinama kukuruza, proglašena je prirodna nepogoda, a tužitelj je imao umanjene prinose na kukuruzu za 62% ugovorene vrijednosti. Nastalu štetu tuženiku kao svom osiguratelju tužitelj fizički nije prijavljivao jer mu je predstavnik tuženika rekao kako će svi postotci priznate štete biti iskazani kroz sustav i kako se isti temelje na podacima koji se dobivaju od trgovačkog društva VanderSat Soil Mojsture, tako da ju ne treba prijavljivati, a također nije izvršena niti procjena štete jer je predstavnik tuženika izjavio kako ista nije potrebna jer je sve zabilježeno satelitom. Prema podacima pribavljenim po tuženiku na području parcela tužitelja zabilježena je značajna suša i to samo u predmetnom razdoblju pokrića od 15. srpnja do 14. kolovoza, a slijedom čega je tužitelj ostvario pravo na osigurninu u visini od 11%, za što je tužitelj saznao tek krajem rujna, kada su usjevi već bili skinuti i kada nije bilo mogućnosti provođenja bilo kakvih drugih dokaza. Tužitelj ističe kako iskazani indeks za obračun štete koji predstavlja vrijednost vlažnosti tla u promatranom razdoblju u odnosu na vrijednost dugogodišnjeg prosjeka je prvenstveno nerazumljiv i neprovjerljiv, a obračunatu štetu, koji izračun osigurnine uopće nije utemeljen na podacima koji su bili odlučni za donošenje takve odluke, smatra nedopuštenim i nezakonitim postupanjem, odnosno kako podaci DHMZ-a ukazuju na potpuno druge vrijednosti aridnosti tla (vlažnosti tla) i SPEI indeksa (standardiziranog oborinsko – evapotranspiracijskog indeksa), tj. isti ukazuju kako predmetna suša nije zabilježena niti u periodu od 20 godina te ukazuju na ekstremne vrućine i ekstremne aridnosti tla. Dalje tužitelj navodi kako je obračun štete sačinjen u suprotnosti sa pravilima osiguranja i pozitivnim zakonskim propisima, odnosno isti je ništetan i prijevaran, a pojam indeksacije i iskazivanja indeksa nerazumljiv, nejasan, neodređen i neodrediv. Također, tuženik nikada nije tužitelju dostavio niti jedan indeks ili vrijednost indeksa koji bi bio provjerljiv i razumljiv, a posebno ne iz razdoblja o kojem bi ovisio nekakav dugogodišnji prosjek kao polazna kategorija. Navodi kako je način na koji je predviđeno utvrđivanje štete suprotan načelu savjesnosti i poštenja i uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu osiguranika, a posebni uvjeti za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše su ništetni u dijelu u kojem se šteta utvrđuje na temelju podataka pribavljenih po tuženiku i koji bi bili ekvivalent klasifikaciji suše kako je ona navedena. Navedenim obračunom štete tuženik je postupio suprotno svrsi ugovora o osiguranju te je isto primjer neetičnog i nemoralnog ponašanja. Tužitelj se također poziva na čl. 296. i čl. 320. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Također ističe kako je pored predmetne tzv. „europske“ police osiguranja imao sklopljenu i običnu policu osiguranja, kojom je osigurao sušu na svojim kulturama kukuruza i koja pokriva posljedice pomanjkanja u prinosima do 20 %, a prilikom sklapanja ugovora dogovoreno je ako prinosi uslijed suše budu do 20 %, osigurnina se rješava po običnoj polici, a ako budu preko 20 %, rješava se po europskoj polici, po kojom nije imao nikakva prava na isplatu osigurnine. Nadalje, osigurana svota na obje police osiguranja ugovorena je u visini od 528.576,00 kn, a tužitelju je priznato 11% prava na osigurninu po tzv. „europskoj“ polici tako da je osigurnina iznosila 58.143,36 kn, o čemu tužitelj nije dobio nikakvu obavijest od tuženika, već je isto bilo vidljivo iz izjava o prijeboju dostavljenih u svrhu zatvaranja dugovanja po premiji osiguranja po obje police. Tužitelj je u više navrata ulagao prigovore tuženiku vezano uz način obračuna štete, a tužbom potražuje daljnjih 31 % ugovorene svote jer je isti ugovorio maksimalno pravo na 42% ugovorene svote, dok mu je tuženik isplatio 11% ugovorene svote.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan te ističe prigovor mjesne nenadležnosti. Nadalje, osporava navode iz tužbe vezano za natječaj za provedbu mjere 17, jer isto nije primjenjivo u konkretnom slučaju jer je predmetna polica osiguranja sklopljena 2022. po pravilima Natječaja iz 2022., a ne natječaja objavljenog u 2020., što je bitno iz razloga jer je u odredbama natječaja iz 2022. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju propisala kako će se u slučaju osiguranja od suše smatrati prihvatljivim i podaci o vlažnosti tla kojima raspolaže neovisna pravna osoba osposobljena za prikupljanje i obradu relevantnih podataka na temelju satelitskih snimaka. Dalje navodi kako predmetno osiguranje nije obavezno za tužitelja, odnosno kako je isti imao mogućnost i pravo prije i nakon sklapanja ugovora zatražiti od tuženika bilo kakva pojašnjenja i informacije ako mu je što bilo nejasno, a što tužitelj nije učinio. Tuženik se dalje poziva na čl. 6. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše, odnosno ističe ako se dogodi osigurani slučaj, osiguranik je obvezan prijaviti štetu od 14 dana od isteka razdoblja pokrića, odnosno tuženik osporava dio tužbe u kojem tužitelj navodi kako nije izvršio prijavu štete jer mu je predstavnik tuženika rekao da to ne mora. Dalje ističe kako je čl. 7. Posebnih uvjeta jasno definiran način utvrđivanja štete, koji se utvrđuje i određuje na temelju satelitskih podataka, a koji su svakodnevno dostupni tužitelju putem web aplikacije, odnosno kako nije riječ o tajnim i nepovjerljivim podacima, već o javno dostupnim podacima i objektivnim podacima koje daje satelit, a tužitelj je kroz aplikaciju imao svakodnevni pristup svim relevantnim podacima. Nadalje, ugovoreno je kako će se stupanj suše utvrđivati ovisno o podacima koje daje satelit pa se tužitelj ne može pozivati na podatke DHMZ, odnosno tuženik je utvrdio stupanj suše na temelju finalnih podataka koje je dobio od MZ. Zaključno, tuženik se poziva na čl. 949. st. 4. Zakona o obveznim odnosima te ističe kako je tuženik tužitelju isplatio osigurninu u skladu s Uvjetima iz police osiguranja.

3. Podneskom od 15. ožujka 2023. tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu te u bitnom naveo kako mu prilikom ugovaranja osiguranja nisu bili prezentirani nikakvi indeksi i pojašnjen način njihovog formiranja s transparentnom mogućnošću utvrđivanja njihove točnosti, a prije i tijekom sklapanja ugovora ništa nije bilo dostupno i vidljivo, izuzev uvjeta osiguranja. Nadalje, ulaz u aplikaciju s indeksima bio je omogućen tek nakon sklapanja ugovora, a indeksi su neodređeni i neodredivi te nedopušteni. Također, tužitelj je sklopio ugovor o osiguranju po prvi puta ugovarajući sušu kao dopunski rizik te nije imao nikakvih prethodnih informacija o načinu obračuna štete, osim onih iz prethodnih godina kada se šteta utvrđivala izlaskom na teren i procjenom štete od strane ovlaštenog procjenitelja, a isti je sklopio dvije police, jednu koja pokriva štete nastale do 20 % gubitka i drugu koja pokriva preko 20 % gubitka proizvodnje. Tužitelj ističe kako tuženik u Uvjetima osiguranja ne ukazuje na nikakvu proporciju ili franšizu ili bilo što na temelju čega bi se stekli uvjeti za umanjenje nastale štete, on samo određuje gornju granicu prava na štetu kao 21 % za prvo osigurano razdoblje i 21 % za drugo, ukupno 42 %. Dalje se tužitelj poziva na čl. 433. Zakona o osiguranju.

4. Dana 21. srpnja 2023. u konkretnoj pravnoj stvari donesena je presuda poslovni broj P-65/2023-22, a protiv koje presude je tuženik podnio žalbu pa je ista rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2609/2023- 2 od 17. siječnja 2024. ukinuta u toč. I. i II. izreke i predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sa uputom kako će prvostupanjski sud prvo utvrditi odlučnu činjenicu je li odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna u smislu odredbe čl. 320. ZOO-a, a ako sud ocijeni da je ta odredba ništetna ocijenit će povlači li ta djelomična ništetnost i ništetnost cijelog ugovora o osiguranju sve u smislu odredbe čl. 326. ZOO-a. Nadalje, ako sud ocijeni da ugovor može opstati bez te ugovorne odredbe (u slučaju ocjene ništetnosti te odredbe) provest će dokaze predložene na okolnost osnove i visine tužbenog zahtjeva.

5. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka HZ (str. 455-456 spisa), EZ (str. 456 spisa), NZ (str. 459-461 spisa), zakonskog zastupnika tužitelja LZ (str. 461 spisa) te izvršio uvid u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] sa prilogom (str. 7-8 spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] (str. 9 spisa), Natječaj za provedbu mjere 17 „Upravljanje rizicima“, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. (str. 10-32 spisa), Opće uvjete za osiguranje usjeva i plodova (str. 33-36 spisa), Posebne uvjete za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše (str. 37 spisa), reklamnu brošuru tuženika „NOVO Osiguranje usjeva od opasnosti suše“ (str. 38-41 spisa), Rješenje o proglašenju prirodne nepogode na području Osječko-baranjske županije, KLASA: 320-07/22-01/12, URBROJ: 2158-02-22-15 od 5. rujna 2022., (str. 42-43 spisa), račun broj 456/VP/1 tužitelja (str. 44 spisa), obračun otkupa za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. (str. 45 spisa), odvage (str. 46- 47 spisa), primku PRM-23-02-00001 za kukuruznu silažu (str. 48 spisa), izjavu o prijeboju broj 510796 tuženika na ime tužitelja (str. 49 spisa), odštetni zahtjev tužitelja na ime tuženika od 27. listopada 2022. (str. 50-52 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev tužitelja putem elektroničke pošte od 20. prosinca 2022. (str. 53-55 spisa), konačne podatke MZ za svaku pojedinu općinu u Republici Hrvatskoj (str. 66-412 spisa), ispis e-mail komunikacije od 16. rujna 2022. (str. 418-421 spisa), podnesak Ministarstva poljoprivrede, KLASA: 740-08/23-01/215, URBROJ: 525- 06/206-23-2 od 11. travnja 2023. (str. 432-433 spisa), podnesak Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, KLASA: 422-02/23-01/14, URBROJ: 513-06-02-23-4 od 24. travnja 2023. (str. 436 spisa) i Ocjenu sušnosti ljeta 2022. za Đakovo Državnog hidrometeorološkog zavoda, Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj, Službe za klimatologiju (str. 439-449 spisa). Također, sud je izveo dokaz meteorološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tanji Likso na okolnost sušnosti tla u 2022. godini u promatranim razdobljima od 15. lipnja do 14. srpnja 2022. i od 15. srpnja do 14. kolovoza 2022. i na okolnost kakva se suša ostvarila u navedenom razdoblju, odnosno da li se radi o suši koja se ponavlja svakih šest, svakih dvanaest ili svakih dvadeset godina (nalaz i mišljenje vještaka, str. 540- 562 spisa), poljoprivrednim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Ziti Ladocki-Jularić na okolnost agronomske suše na usjevima tužitelja u razdoblju od 15. lipnja 2022. do 15. kolovoza 2022. (nalaz i mišljenje vještaka, str. 592-610 spisa) i gospodarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Ivanu Bešliću na okolnost jesu li pravila VanderSat ispravna i je li na temelju njih donesena ispravna odluka o klasifikaciji suše, odnosno na okolnost utvrđenja pravilne primjene podataka satelitskih snimaka i utvrđenja stupnja suše na konkretnom području u skladu s tim podacima (nalaz i mišljenje vještaka, str. 657-707 spisa).

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Nisu sporne činjenice kako su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o osiguranju (str. 7-10 spisa), odnosno kako je tužitelj sa tuženikom sklopio dvije police osiguranja, a predmetnim ugovorima tužitelj je osigurao svoje usjeve i plodove.

8. Nesporno je i kako polica osiguranja broj [broj police osiguranja] udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020. i natječaja za provedbu podmjere 17.1 "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka", kako su pokrivene isključivo štete više od 20 % gubitaka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a predmet osiguranja je vrijednost proizvodnje. Također, uvjet po polici osiguranja u svrhu stjecanja prava na nadoknadu štete je da nepovoljnu klimatsku priliku mora službeno proglasiti nadležno tijelo, što znači da je potrebno proglašenje elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ili je osiguravatelj prije isplate naknade štete po predmetnoj polici dužan zatražiti potvrdu DHMZ-a o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području, a između ostalog predmet osiguranja je osiguranje poljoprivrednih kultura – kukuruz od rizika suše (str. 7-8 spisa).

9. Također je nesporno i kako su policom osiguranja broj [broj police osiguranja] pokrivene štete do 20 % od iznosa osiguranja po svakoj proizvodnoj cjelini zasebno (str. 9 spisa).

10. Nije sporno niti kako se u Natječaju za provedbu mjere 17 „Upravljanje rizicima“, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. (str. 10-32 spisa) pod toč. 4. navodi kako je osigurninu po polici osiguranja moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo, između ostalog, nepovoljnu klimatsku priliku.

11. Nesporno je i kako je čl. 8. Općih uvjeta za osiguranje uvjeta i plodova (str. 33-37 spisa) propisano kako nakon zaprimanja prijave o osiguranom slučaju, društvo za osiguranje mora pristupiti utvrđivanju i procjeni štete koja se obavlja u više navrata i to predprocjena, kontrolna procjena i konačna procjena te kako je Posebnim uvjetima za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti štete propisano kako se razdobljem pokrića prema predmetnim Uvjetima smatra promatrano razdoblje koje je podijeljeno na razdoblje 1 (od 15. lipnja do 14. srpnja) i razdoblje 2 (od 15. srpnja do 14. kolovoza) te kako se pojava i klasifikacija suše utvrđuje i određuje na temelju satelitskih podataka, a web aplikacija prikazuje dnevni tijek inteziteta suše za promatrano razdoblje osiguranja na području pojedine općine. Također, najveća moguća naknada iz osiguranja predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa osiguranja za osnovne rizike u oba promatrana razdoblja ukupno, a ukoliko se dogodio osigurani slučaj, osiguranik je obvezan prijaviti štetu u roku od 14 dana od isteka razdoblja pokrića.

12. Nije sporno kako je tužitelju prilikom sklapanja ugovora predočen reklamni letak tuženika koji se nalazi na str. 38 do 41 spisa iz kojeg je razvidno kako se nastanak i razina suše utvrđuju na temelju svakodnevnih satelitskih slika koje obrađuje VanderSat u suradnji sa Swiss RE.

13. Također je nesporno kako je za područje Osječko-baranjske županije proglašena prirodna nepogoda (str. 42-43 spisa), kako je uvidom u registar šteta za tužitelja utvrđeno kako je prijavljena šteta od prirodne nepogode – suša u 2022. godini na prinosu kukuruza s prijavljenim oštećenjem od 65 % (str. 432-433 spisa) te kako je za Grad Đakovo prijavljena šteta od prirodne nepogode – suša u 2022. na prinosu kukuruza 65 % (str. 436 spisa).

14. Tuženik ne osporava činjenicu kako je tužitelj imao umanjene prinose na kukuruzu te između stranaka nije sporno kako je tuženik tužitelju na ime naknade štete zbog suše priznao iznos koji odgovara visini od 11 % ugovorene svote, odnosno nesporno je kako tužitelj tužbom potražuje daljnji iznos od 31 % ugovorene osigurane svote (str. 49 spisa).

15. Dalje je nesporno kako se tužitelj 27. listopada 2022. tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom (str. 50-52 spisa), a kojem nije udovoljeno (str. 53-55 spisa).

16. Nije sporno niti kako je šteta utvrđena na temelju satelitskih podataka (str. 66-412 spisa).

17. U ovoj pravnoj stvari sporna je mjesna nadležnost, koji prigovor je sud odbio kao neosnovan na ročištu održanom 30. ožujka 2023. (str. 424-425 spisa).

18. Naime, sud je izvršio uvid u Opće uvjete za osiguranje usjeva i plodova te utvrdio kako sporove između ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika na jednoj strani i društva za osiguranje na drugoj strani rješava sud nadležan po mjestu sklapanja ugovora o osiguranju (čl. 16.). Također, sud je izvršio uvid u police osiguranja te utvrdio kako su iste sklopljene u Đakovu pa je slijedom navedenog utvrdio kako je u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan Trgovački sud u Osijeku.

19. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

20. Naime, prvenstveno je sporno je li odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna u smislu odredbe čl. 320. ZOO-a, a ako sud ocijeni da je ta odredba ništetna, sporno je povlači li ta djelomična ništetnost i ništetnost cijelog ugovora o osiguranju, odnosno može li ugovor opstati bez te ugovorne odredbe (u slučaju ocjene ništetnosti te odredbe).

21. Dakle, sporan je način utvrđivanja štete, odnosno je li tužitelj bio upoznat sa istim te ima li tužitelj pravo na isplatu utuženog iznosa.

22. Svjedok HZ na ročištu održanom 6. lipnja 2023. (str. 454-456 spisa) u bitnom je navela kako je ista kao zaposlenik trgovačkog društva Anoval zastupanje d.o.o. u ime tuženika sklopila ovdje sporan ugovor sa tužiteljem te kako je tužitelju prilikom sklapanja ugovora pokazala letak na kojem je bilo objašnjeno kako je suša podijeljena na umjerenu, značajnu i ekstremnu te je tužitelj potpisao ugovor. Prilikom sklapanja ugovora tužitelju je rekla kako će se šteta očitati putem satelita te kako nije potrebno prijavljivati štetu tuženiku, već će šteta svakako biti vidljiva tuženiku. Također je navela kako je tužitelj kada mu je nastala šteta došao do nje i tražio izlazak na teren i da se utvrdi kolika je šteta, na što mu je ona rekla, a u prethodnom dogovoru sa tuženikom, kako nije potreban izlazak na teren jer je sve vidljivo putem satelita. Ističe kako je tužitelj dobio link na mail putem kojeg je mogao pratiti stanje vlage u tlu, međutim, tužitelj kao i ostale osobe koje su sklopile ugovor o osiguranju, nisu se uspjele spojiti na link, a ako su se i spojile, iz navedenog ništa nisu mogle vidjeti, odnosno nije im bilo jasno kakvi su to podaci. Svjedok dalje navodi kako je tužitelj imao dvije police koje čine jednu cjelinu i to malenu (komercijalnu) i europsku (veliku); komercijalna polica sadržava osnovna pokrića i sušu, ali s tim da su priznate štete do 20 %, a europska polica sadržava sve ono što i komercijalna samo što se po njoj isplaćuju nastale štete veće od 20 %, s tim da je premija za sušu u postotku u odnosu na premiju za sve druge rizike dva ili tri puta veća. Nadalje, kvalifikacije suše koje su prikazane u letku navedenu su u postotku, a u rujnu 2022. obavijestila je tužitelja o visini prava na štetu. Dalje navodi kako je od tuženika dobila mail u kojem su dobili link u koji su upisali osigurane županije te se izbacio graf s takozvanim triggerima i onda se trigger množio sa osiguranom svotom i tako su dobili svotu za isplatu, o čemu je ona obavijestila osiguranike, odnosno kolika je šteta priznata po osiguranim kulturama, a likvidator šteta kod tuženika je za svakog ponaosob poslao mail u kojem je iskazao štetu. Zaključno navodi kako je prije, ali i nakon slanja obavijesti zaprimala prigovore i zahtjev za izlazak na teren te kako predmetna polica ne sadrži franšizu ili proporciju.

23. Svjedok FZ u svom iskazu na ročištu održanom 6. lipnja 2023. (str. 456 spisa) u bitnom je navela kako je zaposlena na radnom mjestu direktora u Anoval zastupanja d.o.o., a predmetno trgovačko društvo je distributer osiguranja, odnosno isto radi za osiguravajuća društva, tj. zastupa ih. Dalje navodi kako je letak koji je bio predan prilikom sklapanja ugovora o osiguranju Anoval zastupanja d.o.o. dobilo od ovdje tuženika, a u bitnom je sadržavao kategorije suše i postotke po kategoriji. U Uvjetima osiguranja je bilo navedeno kako nema prijave štete, nego će sve biti vidljivo satelitski i putem aplikacije, a također je osiguranicima dostavljen i link, za koji svjedok navodi kako isti u početku nije radio te kako se kasnije na linku nije uspio vidjeti postotak suše, odnosno podaci nisu bili provjerljivi. Također, klijenti su tražili izlazak na teren, a do izlaska nije došlo jer su se držali Uvjeta kako će jedino satelitsko mjerenje biti mjerodavno. Nadalje, na aplikaciji se nije mogla vidjeti povijest podataka koji su iskazani, odnosno iz istih se nije moglo iščitati kakva je suša bila unazad 20 godina, a prilikom prodaje osiguranja stranci je garantirano pokriće ekonomskih gubitaka, odnosno prinosa, ali do određenog iznosa, tj. postotka.

24. Svjedok NZ u svom iskazu na ročištu održanom 20. lipnja 2023. (str. 459-461 spisa) u bitnom je naveo kako je suša jedini rizik za koji se ne izlazi na teren, nego se procjena štete obavlja putem indeksa, koji se odnose na nedostatak vode u tlu, a navedeni indeksi dobiju se putem satelitskih snimki. U odnosu na link kojim se moglo pratiti stanje vlage u tlu, svjedok ističe kako je u početku bilo problema sa povezivanjem na isti, no kasnije se istom moglo pristupiti i moglo se pratiti stanje. Nadalje, vezano za isplatu naknade štete navodi kako se iznos dobije na način da se prema uvjetima osiguranja naknada obračunava na temelju koeficijenata ostvarene razine suše koji se nalaze u pripadajućim uvjetima osiguranja. Navodi kako je temeljno obećanje prilikom ugovaranja police osiguranja bilo isplatiti osigurninu u slučaju ostvarenja osiguranog slučaja prema uvjetima osiguranja, a cijena osiguranog pokrića, odnosno rizik suše skuplji je od ostalih rizika ugovorenih po toj polici. Također navodi kako se osigurani slučaj dogodio, a podacima pružatelja podataka u odnosu na policu osiguranja koju je tužitelj sklopio moglo se pristupiti početkom lipnja do 7. kolovoza i onda tek od 20. kolovoza s finalnim podacima. Svjedok dalje navodi kako je rizik suše sistemski rizik koji pokriva katastrofalne štetne događaje i prema tome je šteta isplaćena po polici kojom je pokriva vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznad 20 %, a obračun naknade iz osiguranja je napravljen u skladu s pripadajućim uvjetima osiguranja. Zaključno, navodi kako u slučaju ostvarenja ekstremne suše obračun naknade iznosi 21 % od ugovorenog iznosa osiguranja, a baza podataka, odnosno podloge je algoritam za utvrđivanje i obračun štete je na pružateljima usluga, tj. kreatorima proizvoda VanderSat i Swiss RE.

25. Zakonski zastupnik tužitelja LZ u svom iskazu na ročištu održanom 20. lipnja 2023. (str. 461 spisa) u bitnom je naveo kako je prošle godine bila ekstremna suša te je donesena odluka o proglašenju elementarne nepogode, a kada je shvatio kako se radi o ekstremnoj suši i kako su uništeni usjevi, kontaktirao je HZ te ju pitao hoće li netko izaći na teren kako bi se utvrdilo radi li se o osiguranom riziku, na što mu je ista odgovorila kako se u slučaju suše ne izlazi na teren, nego se procjena obavlja putem satelita, a šteta isplaćuje putem indeksa. U odnosu na link navodi kako se na isti nije mogao spojiti, a također je i naveo kako je u drugom razdoblju osiguranja nastupila ekstremna suša.

26. Nadalje, sud je izvršio uvid u Ocjenu sušnosti ljeta 2022. za Đakovo Državnog hidrometeorološkog zavoda, Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj, Službe za klimatologiju (str. 439-449 spisa) te utvrdio kako se dogodio osigurani slučaj, odnosno kako je u ovdje spornom razdoblju bila suša, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka NZ.

27. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Tanje Likso (str. 540-562 spisa) sud je utvrdio kako je potvrđeno postojanje meteorološke suše na području Đakova u ljeto 2022., odnosno kako je u 2022. utvrđen manjak vode u tlu, a što tijekom vegetacijskog razdoblja uzrokuje stres u biljkama, a posljedica stresa je redukcija prinosa i kakvoće poljoprivrednih kultura. Također je utvrđeno kako je definiranje indeksa suše utemeljenog na satelitskim podacima nejasno i neprovjerljivo imajući u vidu duljinu niza, odnosno raspoloživost takvih podataka. Naime, u brošuri NOVO Osiguranje usjeva od opasnosti suše pojam višegodišnji prosjek nije jasno definiran kada se govori o deficitu vlage u tlu u odnosu na višegodišnji prosjek, odnosno nije precizirano razdoblje na koje se taj prosjek odnosi. Nadalje, u svim analizama DHMZ-a uvijek se navodi razdoblje na koje se određeni višegodišnji prosjek odnosi, što ovdje nije slučaj kod izračuna deficita vlage u tlu na osnovi satelitskih mjerenja. Zaključno, utvrđeno je i kako se intenzitet suše iz ljeta 2022. ne pojavljuje na način na kojem se zasniva indeksno osiguranje, tj. da se umjerena suša u prosjeku ostvaruje svakih šest, značajna svakih dvanaest, a ekstremna svakih dvadeset godina.

28. Na ročištu održanom 13. rujna 2024. vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, a stranke nisu imale pitanja za vještaka.

29. Sud je izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Zite Ladocki- Jularić (str. 592-610 spisa) i utvrdio postojanje agronomske suše u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza 2022., koja je uvjetovala vrlo visoki gubitak u prinosu kukuruza. Također je utvrđeno kako u dijagramu iz satelitskih mjerenja VanderSat gornja linija predstavlja višegodišnji prosjek koja je u cijelom razdoblju u točki trajnog uvenuća, a kamoli pojas deficita vode po periodima koji je ograničen donjom linijom koja predstavlja utvrđenu vlagu u tlu; tlo u pojedinim danima mjerenja ima 2-3 % vlage, a u razdoblju od 1. – 9. kolovoza 2022. u tlu je zabilježeno oko 0,5 % vode, što nije vjerojatno.

30. Na ročištu održanom 29. siječnja 2025. vještak je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te također naveo kako MZ nije dobro postavio dijagram, odnosno isti navodi na krive podatke. Nadalje, niti jedan dijagram koji se nalazi u spisu nije dobro postavljen jer ne može biti ista početna mjerna crta za sve regije u Hrvatskoj te vještak napominje kako dijagram počinje od 0, a kemijski nedostupna voda u tlu je 10%, odnosno ne može biti 0% vode.

31. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Ivana Bešlića (str. 657-707 spisa) sud je utvrdio kako VanderSatovi satelitski podaci nisu potpuno, nego su relativno pouzdani, ali za prosječnog korisnika osiguranja nisu provjerljivi i to im onemogućava učinkovitu kontrolu ugovora o osiguranju. Nadalje, satelitski podaci o stanju padalina (SPI) ne bi trebali biti jedina mjera suše, odnosno isti ne mogu poslužiti kao isključiva i jedina baza za ocjenu razine suše, nego su samo jedan od pokazatelja i moraju se kombinirati sa cijelim nizom podataka o izmjerenoj stvarnoj vlažnosti tla te sa DHMZ meteorološkim podacima (oborine i naoblaka, temperature, dnevne količine sunca, vjetar, stvarno stanje usjeva itd.), što u ovom slučaju nije učinjeno. Također je utvrđeno kako MZ ne donosi odluku o klasifikaciji suše, SPI indeks je matematički unaprijed formatiran, a matematički izračun indeksa suše, kao ni primjena stvarnih podataka, kao temelj za klasifikaciju suše, nije poznat korisniku. Nadalje, tuženik je utvrdio stupanj suše na konkretnom području u skladu s podacima dobivenim od Z, a nivoe (razrede) je postavio previsoko, obzirom na stvarno stanje suše, a broj nivoa (razreda) raspoređen u svega tri razreda je pregrubo pa se suša u 2022. tumači kao uobičajena i značajna, a ne kao ekstremna suša.

32. Na ročištu održanom 23. rujna 2025. vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja te također odgovorio na pitanja iz tuženikovog podneska od 10. lipnja 2025., odnosno vještak je naveo kako se kod parametarskog osiguranja koriste jedan, dva ili deset parametara, odnosno to su stvarno očitani podaci na terenu te se njihovim prosjekom utvrđuje nekakva veličina, dok indeksno osiguranje je osiguranje koje koristi indekse koji se referiraju u odnosu na neki višegodišnji prosjek, odnosno kod indeksnog osiguranja se ne koriste stvarni parametri nego se uspoređuje višegodišnji prosjek sa jednim iskazanim parametrom ili jednom iskazanom mjernom jedinicom.

33. Materijalnu dokumentaciju u spisu, kao i iskaze svjedoka, koji su jasni, uvjerljivi i logični te nalaze i mišljenje vještaka, koji su nedvosmisleni i sastavljeni u skladu s pravilima struke, sud je prihvatio kao vjerodostojne.

34. Tijekom postupka utvrđeno je kako je tužitelj sa tuženikom sklopio Ugovor o osiguranju, odnosno tužitelj je imao dvije police osiguranja koje čine jednu cjelinu i to malenu (komercijalnu) i europsku (veliku) policu. Komercijalna polica sadržava osnovna pokrića i sušu i priznate su štete do 20 %, a europska polica sadržava sve ono što i komercijalna, ali se po istoj isplaćuju nastale štete veće od 20 %.

35. Također je utvrđeno kako prema Ugovoru o osiguranju najveća moguća naknada iz osiguranja predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa osiguranja te kako je tuženik tužitelju priznao štetu u visini od 11 %.

36. Tuženik je istaknuo u odgovoru na tužbu kako je polica osiguranja sklopljena 2022. godine po pravilima natječaja iz 2022., a ne po pravilima natječaja za razdoblje od 2014. do 2020. godine, što nije točno. Naime, sud je izvršenim uvidom u Policu osiguranja na str. 7-8 spisa utvrdio kako ista udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014. do 2020. i predmetnog natječaja za provedbu podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka".

37. U prethodno navedenom natječaju propisano je kako je osigurninu po polici moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo nepovoljnu klimatsku priliku, a što je u konkretnom slučaju i učinila Osječko-baranjska županija.

38. Također, iz podneska Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i iz podneska Ministarstva poljoprivrede razvidno je kako je nastupila prirodna nepogoda.

39. Dakle, tužitelj ima pravo na osigurninu, a vezano za prijavu štete tuženik je isticao kako je tužitelj bio dužan prijaviti nastalu štetu, što po navodima tuženika tužitelj nije učinio.

40. Iz iskaza svjedoka HZ i EZ i zakonskog zastupnika tužitelja proizlazi kako je tužitelj Anoval zastupanje d.o.o., putem kojeg je i sklopio ugovor, obavijestio o nastaloj šteti i isti je tražio izlazak na teren radi procjene visine štete, što je za ovaj sud dokaz kako je isti prijavio štetu. Nadalje, tužitelju je rečeno kako nije potreban izlazak na teren jer je sve vidljivo putem satelita.

41. Čl. 7. toč. 1. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše propisano je kako pojava i klasifikacija suše utvrđuje se i određuje na temelju satelitskih podataka čiji je izvor – VanderSat soil moisture product i NASA SMAP L-band, a podaci su dostupni na web aplikaciji koju, u suradnji sa švicarskom reosiguravajućom kućom – Swiss RE, uređuje – VanderSat BV, M 43, 2011. Haarlem, Nizozemska, dok je toč. 2. predmetnog članka propisano kako web aplikacija prikazuje dnevni tijek inteziteta suše za promatrano razdoblje osiguranja na području pojedine općine; uvid u web aplikaciju omogućen je na https://triglav- hrv.opti-crop.com/map.

42. Čl. 320. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako u slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed propisanom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane.

43. Čl. 324. st. 1. ZOO-a propisano je kako ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen, dok je st. 2. istog članka propisano kako će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.

44. Nakon što je proveo dokazni postupak sud je utvrdio kako je odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna.

45. Naime, tijekom postupka utvrđeno je kako su iskazani indeksi bili nerazumljivi i neprovjerljivi i to iz razloga što iz iskaza svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja, koje je sud u cijelosti prihvatio, proizlazi kako se tužitelj, a kao i ostale osobe koje su sklopile ugovor o osiguranju, nisu uspjele spojiti na link, a ako su se spojile iz navedenog ništa nisu mogle vidjeti, odnosno nije im bilo jasno kakvi su to podaci. Također, svjedok NZ, zaposlenik tuženika, u svom iskazu naveo je kako se podacima moglo pristupiti do 7. kolovoza i onda tek od 20. kolovoza s finalnim podacima.

46. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Ivana Bešlića proizlazi kako predmetni satelitski podaci nisu potpuno, nego su relativno pouzdani, ali za prosječnog korisnika osiguranja nisu provjerljivi i to im onemogućava učinkovitu kontrolu ugovora o osiguranju.

47. Također, iz nalaza vještaka Tanje Likso utvrđeno je i kako se intezitet suše iz ljeta 2022. ne pojavljuje na način na kojem se zasniva indeksno osiguranje, tj. da se umjerena suša u prosjeku ostvaruje svakih šest, značajna svakih dvanaest, a ekstremna svakih dvadeset godina, dok je iz nalaza vještaka mr. sc. Zite Ladocki- Jularić utvrđeno kako MZ nije dobro postavio dijagram, odnosno isti navodi na krive podatke.

48. S obzirom na prethodno navedeno, sud je mišljenja kako je tužitelj doveden u neravnopravan položaj sa tuženikom jer isti nije imao nikakvu mogućnost provjeriti točnost podataka, a što je suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu i načelu savjesnosti i poštenja (čl. 3. i 4. ZOO-a), odnosno sud je utvrdio kako je predmetna odredba ništetna.

49. Međutim, predmetna odredba ne povlači ništetnost cijelog ugovora o osiguranju, odnosno po mišljenju ovog suda, ugovor može opstati bez te ugovorne odredbe.

50. Naime, navedena odredba nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen jer je ugovor prvenstveno sklopljen kako bi se nadoknadila šteta na osiguranim usjevima u slučaju suše.

51. Također, iz toč. 4. (1.) Natječaja za provedbu mjere 17 "Upravljanje rizicima" iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., kojem Natječaju udovoljava predmetna polica osiguranja, razvidno kako je osigurninu moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo, između ostalog, nepovoljnu klimatsku priliku, a što je ovdje slučaj.

52. Kako je, kao što je i navedeno, proglašena nepovoljna klimatska prilika, tužitelj može ostvariti osigurninu i to u utuženom iznosu, koji predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa, a sve s obzirom na činjenicu kako je tužitelj sklopio dvije police osiguranja, kojima su pokrivene štete do 20 % od iznosa osiguranja i štete više od 20 % gubitka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a uvidom u podnesak Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda proizlazi kako prijavljena šteta od prirodne nepogode suše u 2022. na prinos kukuruza za Grad Đakovo iznosi 65 %.

53. Naime, u konkretnom slučaju osigurana svota ugovorena je u visini od 528.576,00 kn, a tužitelju je isplaćeno 11 % osigurane svote, odnosno 58.143,36 kn. Matematičkim izračunom utvrđeno je kako 42 % od ugovorene svote iznosi 222.001,92 kn tako da utuženi iznos od 163.858,56 kn, odnosno sada 21.747,77 EUR, čini daljnji iznos od 31 % osigurane svote.

54. Dakle, sud je utvrdio kako je ovdje sporna odredba i to čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše ništetna i kako se ostvario osigurani rizik, a što prvenstveno proizlazi iz meteorološkog i poljoprivrednog vještačenja te kako tužitelj u ovom postupku ima pravo na osigurninu u iznosu od 21.747,77 EUR, koji iznos predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa pa je prihvatio tužbeni zahtjev, odnosno naložio tuženiku isplatu utuženog iznosa.

55. Odluku o kamatama sud je donio u skladu s čl. 29. i čl. 943. st. 1. ZOO- a.

56. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza ponovnim saslušanjem svjedoka NZ, iz razloga što je činjenično stanje jasno i dovoljno utvrđeno kako bi sud mogao donijeti odluku te nije bilo potrebe za daljnjim izvođenjem dokaza, a u skladu sa čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu ZPP).

57. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi ZPP-a i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23; u daljnjem tekstu OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

58. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 10.827,40 EUR, odnosno tužitelju je priznat trošak sastava tužbe od 23. veljače 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 14. ožujka 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 12. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 7. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 29. srpnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 5. rujna 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 13. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 23. siječnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT), trošak sastava podneska od 8. travnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT), trošak sastava podneska od 26. lipnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 2. rujna 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 30. ožujka 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 6. lipnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 20. lipnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 11. travnja 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 13. rujna 2024. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 29. siječnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 10. travnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak zastupanja na ročištu održanom 23. rujna 2025. u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), sve uvećano za PDV.

59. Također, sud je tužitelju priznao trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 131,97 EUR (Tar. br. 1. t. 1.) i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 263,93 EUR (Tar. br. 2. t. 1.), kao i trošak u iznosu od 1.369,00 EUR na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem.

60. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 4.131,96 EUR odbio kao neosnovan.

61. Naime, tužitelj je tražio trošak sastava odštetnog zahtjeva od 27. listopada 2022., međutim sud mu navedeni trošak nije priznao jer isti nije bio potreban za vođenje parnice, kao ni trošak konferencije sa strankom i pribave dokumentacije za tužbu.

62. Nadalje, tužitelj je tražio trošak za sastav podneska od 12. svibnja 2023., 7. ožujka 2024. i 5. rujna 2024. po Tbr. 8. t. 1. OT, a u konkretnom slučaju radi se o trošku iz Tbr. 8. t. 3. OT, dok je tužitelj tražio trošak za sastav podneska od 23. siječnja 2025., 8. travnja 2025. i 2. rujna 2025. po Tbr. 8. t. 1. OT, a u konkretnom slučaju radi se o trošku iz Tbr. 8. t. 4. OT. 63. Također, tužitelj je tražio trošak podneska od 18. rujna 2024., međutim uvidom u spis sud je utvrdio kako navedeni podnesak nije niti dostavljen.

64. Dalje, tužitelj je tražio trošak zastupanja na ročištu na kojem se objavljuje presuda, a u konkretnom slučaju ne radi se o trošku potrebnom za vođenje parnice jer se presuda ističe na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

65. Zaključno, tužitelj je tražio i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 263,93 EUR, a sud mu je priznao trošak u iznosu od 131,97 EUR, koji trošak mu i pripada.

66. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 17. listopada 2025.

Sutkinja

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana putem ovog suda.