Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-332/2024-99

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja Proizvodno uslužna zadruga SALIĆ, OIB: 37479324115, Cerna, Velika Cerna 75, kojeg zastupa Jasna Špiranović, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/1, protiv tuženika TRIGLAV osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, kojeg zastupa Mićo Ljubenko, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Zagrebu, Branimirova 29, Branimir centar-ulaz Draškovićeva, p.p. 488, radi isplate 35.377,04 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV osiguranje d.d., OIB: 29743547503, Zagreb, Antuna Heinza 4, isplatiti tužitelju Proizvodno uslužna zadruga SALIĆ, OIB: 37479324115, Cerna, Velika Cerna 75, iznos od 35.377,04 EUR (tridesetpettisućatristosedamdesetsedameura i četiricenta) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 15. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 19.781,83

EUR

(devetnaesttisućasedamstoosamdesetjedaneura i

osamdesettricenta) zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 17. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 7.875,00 EUR (sedamtisućaosamstosedamdesetpeteura), odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako je 13. svibnja 2022. policom osiguranja usjeva i nasada br. 070007020016 osigurao svoje poljoprivredne kulture od nabrojenih osnovnih rizika i od dopunskog rizika suše, a u polici osiguranja navedeno je kako polica udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. i predmetnog natječaja za provedbu podmjere 17.1. "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka". Također je navedeno kako su pokrivene isključivo štete veće od 20% gubitka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje i kako je predmet osiguranja vrijednost proizvodnje – prinos ili urod, a naznačeno je i kako je daljnji uvjet za ostvarivanje prava nadoknade štete po polici osiguranja i proglašenje elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ili potvrda DHMZ-a o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području, iz čega je razvidno kako je predmetni Ugovor sklopljen u skladu sa traženjem iz natječajne dokumentacije za provedbu podmjere 17.1., a istom je, između ostalog, predviđeno da pokriva isključivo gubitke godišnje poljoprivredne proizvodnje korisnika od jednog ili više osiguranih rizika i to nepovoljnih klimatskih prilika i pokriva isključivo štete koje su nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 20 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Dalje navodi kako je sa tuženikom sklopio Ugovor o osiguranju u kojem se navodi kako je osiguranje sklopljeno uz primjenu, između ostalog, Općih uvjeta za osiguranje usjeva i plodova i Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše, koji su u primjeni od 15. ožujka 2022., a u Uvjetima je navedeno kako je pokriven dio štete koji nastane zbog pomanjkanja vlage u tlu na području promatrane općine u odnosu na vrijednost dugogodišnjeg prosjeka (prethodnih 20 godina), a suša se definira kao odstupanje, odnosno pomanjkanje količine vlage u tlu u promatranom razdoblju u odnosu na dugogodišnji prosjek te se može pojaviti u 3 pojavna oblika i to kao umjerena, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 6 godina, značajna, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 12 godina i ekstremna, koja se u prosjeku pojavljuje svakih 20 godina; tuženik razdvaja razdoblja pokrića na razdoblje od 15. lipnja do 14. srpnja i od 15. srpnja do 14. kolovoza. Nadalje, prije sklapanja ugovora o osiguranju tužitelju je uručen propagandni materijal, odnosno brošura tuženika, u kojem su navedene sve činjenice bitne za donošenje odluke o sklapanju ugovora, odnosno u istom je navedeno kako se u svrhu dokazivanja ostvarivanja osiguranog rizika mjeri prosječna vlaga u tlu do dubine od 40 cm, kako se izračunava pomanjkanje vlage u tlu u odnosu na višegodišnji prosjek, tj. kako isto predstavlja indeks te su navedena promatrana razdoblja i gradacije suše kao u Posebnim uvjetima. Također je navedeno kako će se šteta obračunavati kao postotak štete od ugovorenog iznosa osiguranja za svako promatrano razdoblje prema razini suše na području svake promatrane općine, a također su iskazani i postotci za svaku vrstu suše u svakom od promatranih razdoblja. Tužitelj dalje navodi kako bilo kakvi indeksi za izračune nisu nigdje iskazani ili pojašnjeni te se nigdje, osim u slikovnim primjerima i to bez ikakve brojčane vrijednosti, ne navodi ništa više o poznatim vrijednostima indeksa, a također niti osoba koja je dogovorila i ugovorila osiguranje s tužiteljem nije ništa više znala o tome. Nadalje, ugovoreni osigurani rizik ostvario se na osiguranim površinama kukuruza, proglašena je prirodna nepogoda, a tužitelj je imao umanjene prinose na kukuruzu za 54 % ugovorene vrijednosti. Nastalu štetu tuženiku kao svom osiguratelju tužitelj fizički nije prijavljivao jer mu je predstavnik tuženika rekao kako će svi postotci priznate štete biti iskazani kroz sustav i kako se isti temelje na podacima koji se dobivaju od trgovačkog društva VanderSat Soil Moisture, tako da ju ne treba prijavljivati, a također nije izvršena niti procjena štete jer je predstavnik tuženika izjavio kako ista nije potrebna jer je sve zabilježeno satelitom. Prema podacima pribavljenim po tuženiku na području parcela tužitelja registrirana je i umjerena i značajna suša i to samo u predmetnom razdoblju pokrića od 15. srpnja do 14. kolovoza 2022., a dio katastarskih čestica tužitelja nalazi se na području Općine Babina Greda za koje je donesena odluka tuženika da se radi o umjerenoj suši u drugom razdoblju i slijedom navedenog, pravo na isplatu 5 % osigurane svote za površine na toj općini, dok drugi dio katastarskih čestica tužitelja se nalazi na području Općine Cerna za koje je donesena odluka tuženika da se radi o značajnoj suši u drugom razdoblju i slijedom navedenog, pravu na isplatu 11 % osigurane svote za površine na toj općini, za što je tužitelj saznao tek krajem rujna, kada su usjevi već bili skinuti i kada nije bilo mogućnosti provođenja bilo kakvih drugih dokaza. Tužitelj ističe kako iskazani indeks za obračun štete koji predstavlja vrijednost vlažnosti tla u promatranom razdoblju u odnosu na vrijednost dugogodišnjeg prosjeka je prvenstveno nerazumljiv i neprovjerljiv, a obračunatu štetu, koji izračun osigurnine uopće nije utemeljen na podacima koji su bili odlučni za donošenje takve odluke, smatra nedopuštenim i nezakonitim postupanjem, odnosno kako podaci DHMZ-a ukazuju na potpuno druge vrijednosti aridnosti tla (vlažnosti tla) i SPEI indeksa (standardiziranog oborinsko – evapotranspiracijskog indeksa), tj. isti ukazuju kako predmetna suša nije zabilježena niti u periodu od 20 godina te ukazuju na ekstremne vrućine i ekstremne aridnosti tla. Dalje tužitelj navodi kako je obračun štete sačinjen u suprotnosti sa pravilima osiguranja i pozitivnim zakonskim propisima, odnosno isti je ništetan i prijevaran, a pojam indeksacije i iskazivanja indeksa nerazumljiv, nejasan, neodređen i neodrediv. Također, tuženik nikada nije tužitelju dostavio niti jedan indeks ili vrijednost indeksa koji bi bio provjerljiv i razumljiv, a posebno ne iz razdoblja o kojem bi ovisio nekakav dugogodišnji prosjek kao polazna kategorija. Navodi kako je način na koji je predviđeno utvrđivanje štete suprotan načelu savjesnosti i poštenja i uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu osiguranika, a posebni uvjeti za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše su ništetni u dijelu u kojem se šteta utvrđuje na temelju podataka pribavljenih po tuženiku i koji bi bili ekvivalent klasifikaciji suše kako je ona navedena. Navedenim obračunom štete tuženik je postupio suprotno svrsi ugovora o osiguranju te je isto primjer neetičnog i nemoralnog ponašanja. Tužitelj se također poziva na čl. 296. i čl. 320. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Također ističe kako je pored predmetne tzv. „europske“ police osiguranja imao sklopljenu i običnu policu osiguranja, kojom je osigurao sušu na svojim kulturama kukuruza i koja pokriva posljedice pomanjkanja u prinosima do 20 %, a prilikom sklapanja ugovora dogovoreno je ako prinosi uslijed suše budu do 20 %, osigurnina se rješava po običnoj polici, a ako budu preko 20 %, rješava se po europskoj polici, po kojoj nije imao nikakva prava na isplatu osigurnine. Nadalje, osigurana svota na obje police osiguranja ugovorena je za kukuruz u visini od 776.304,00 kn, a tužitelju je priznato 5 % prava na osigurninu za štete na području Općine Babina Greda u iznosu od 21.578,40 kn i 11 % prava na osigurninu na području Općine Cerna u iznosu od 37.920,96 kn, odnosno ukupno po tzv. „europskoj“ polici 59.499,36 kn, o čemu tužitelj nije dobio nikakvu obavijest od tuženika, već je isto bilo vidljivo iz izjava o prijeboju dostavljenih u svrhu zatvaranja dugovanja po premiji osiguranja po obje police. Tužitelj je u više navrata ulagao prigovore tuženiku vezano uz način obračuna štete, a tužbom potražuje daljnji iznos osigurnine do ukupno 42 % osigurane svote za sve katastarske čestice obuhvaćene policom osiguranja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan te kako predmetno osiguranje nije obavezno za tužitelja, odnosno kako ga nitko nije prisilio ni na koji način da isto sklopi, već je riječ o dobrovoljnom osiguranju koje tužitelj može i ne mora ugovoriti, a također polica osiguranja sklopljena u svibnju 2022. nije bila prva polica koju je za ovo osiguranje sklopio tužitelj. Tuženik se dalje poziva na čl. 6. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše, odnosno ističe ako se dogodi osigurani slučaj, osiguranik je obvezan prijaviti štetu u roku od 14 dana od isteka razdoblja pokrića, odnosno tuženik osporava dio tužbe u kojem tužitelj navodi kako nije izvršio prijavu štete jer mu je predstavnik tuženika rekao da to ne mora. Dalje ističe kako je čl. 7. Posebnih uvjeta jasno definiran način utvrđivanja štete, koji se utvrđuje i određuje na temelju satelitskih podataka, a koji su svakodnevno dostupni tužitelju putem web aplikacije, odnosno kako nije riječ o tajnim i nepovjerljivim podacima, već o javno dostupnim podacima i objektivnim podacima koje daje satelit, a tužitelj je kroz aplikaciju imao svakodnevni pristup svim relevantnim podacima. Nadalje, ugovoreno je kako će se stupanj suše utvrđivati ovisno o podacima koje daje satelit pa se tužitelj ne može pozivati na podatke DHMZ. Zaključno, tuženik se poziva na čl. 949. st. 4. Zakona o obveznim odnosima te ističe kako je tuženik tužitelju isplatio osigurninu u skladu s Uvjetima iz police osiguranja.

3. Podneskom od 13. ožujka 2023. tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu te u bitnom naveo kako u polici nisu navedeni nikakvi indeksi niti su mu isti bili poznati prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, odnosno kako niti jedan indeks za niti jedno razdoblje nije prezentiran niti se on mogao vidjeti sve do sklapanja ugovora. Nadalje, za ulazak u aplikaciju bilo je potrebno ulogirati se s korisničkim imenom i lozinkom, a isto se dobivalo nakon sklapanja ugovora, odnosno ne odmah, nego nakon dva do tri tjedna na traženje osiguranika, a kada se osiguranik ulogira bili su mu vidljivi indeksi za njegovu katastarsku općinu, odnosno nekakvi brojevi koji nisu imali svoj izvor i značenje, tj. iz istih ništa nije bilo vidljivo. Dalje tužitelj ističe neodređenost i neodredivost mogućnosti klasifikacije nastale suše jer se nigdje ne navodi u kojem razdoblju se uzimaju podaci za određivanje pojma "svakih", odnosno je li to razdoblje od 20, 30, 50, 100 godina i gdje su provjerljivi podaci za svakih 6, 12 i 20 godina, tj. tko ih je utvrdio, izmjerio, javno i transparentno objavio. Nadalje, navodi kako nije nigdje isključena mogućnost provjere podataka preko DHMZ-a, a tužitelju prije i tijekom sklapanja ugovora nisu bili prezentirani nikakvi indeksi i pojašnjen način njihovog formiranja s transparentnom mogućnošću utvrđivanja njihove točnosti. Također navodi kako je po prvi puta sklopio ugovor o osiguranju ugovarajući sušu kao dopunski rizik, odnosno kako nije imao nikakvih prethodnih informacija o načinu obračuna štete, osim onih iz prethodnih godina kada se šteta utvrđivala izlaskom na teren i procjenom štete od strane ovlaštenog procjenitelja te kako za ugovoreni rizik nije imao razloga sumnjati u bilo kakva skrivena obilježja jer je na polici navedeno kako se osigurateljna zaštita pruža u slučaju gubitka godišnje poljoprivredne proizvodnje korisnika od nepovoljnih klimatskih uvjeta. Tužitelj ističe kako je tuženik postupio suprotno pravnoj naravi i svrsi uvjeta o osiguranju, a uvjetima osiguranja onemogućeno je ostvarivanje prava iz temeljnih načela pod kojima se ugovor o osiguranju sklapa.

4. Nadalje, podneskom od 11. kolovoza 2023. tužitelj je u bitnom naveo kako se isplata osigurnine traži s kamatom počevši od 15. rujna 2022., odnosno tužitelj se poziva na čl. 943. Zakona o obveznim odnosima i navodi kako je osigurani slučaj nastupio istekom drugog promatranog razdoblja, tj. 15. kolovoza 2022. Naime, već 15. kolovoza 2022. tuženik je imao saznanja o kakvoj se suši radi i pripadajućem postupku svote osiguranja jer su navedenog dana dovršena sva mjerenja na temelju kojih je iskazan finalni rezultat, a razdoblje nakon 15. kolovoza 2022. više nije bilo bitno za niti jednu odluku ni zaključak. Osigurani slučaj nastupio je 14. kolovoza 2022. i tuženik je bio u obvezi isplatiti osigurninu u daljnjem roku od 14 dana.

5. Dana 27. listopada 2023. u konkretnoj pravnoj stvari donesena je presuda poslovni broj P-16/2023-36, a protiv koje presude je tuženik podnio žalbu pa je ista rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 4044/2023-2 od 1. listopada 2024. ukinuta u toč. I. i II. izreke i predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sa uputom kako će prvostupanjski sud prvo utvrditi odlučnu činjenicu je li odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna u smislu odredbe čl. 322. ZOO-a, a ako sud ocijeni da je ta odredba ništetna ocijenit će povlači li ta djelomična ništetnost i ništetnost cijelog ugovora o osiguranju. Nadalje, ako sud ocijeni da ugovor može opstati bez te ugovorne odredbe (u slučaju ocjene ništetnosti te odredbe) provest će dokaze predložene na okolnost osnove i visine tužbenog zahtjeva.

6. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ČP (str. 638-639 spisa), LP (str. 639 spisa) i ĆP (str. 644-646 spisa) te izvršio uvid u police osiguranja broj [broj police osiguranja] sa prilogom i 070007020017 (str. 8-10 spisa), Natječaj za provedbu mjere 17 „Upravljanje rizicima“, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. (str. 11-33 spisa), Opće uvjete za osiguranje usjeva i plodova (str. 34-37 spisa), Posebne uvjete za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše (str. 38 spisa), reklamnu brošuru tuženika „NOVO Osiguranje usjeva od opasnosti suše“ (str. 39-42 spisa), Odluku o proglašenju prirodne nepogode suše Vukovarsko-srijemske županije, KLASA: 920-09/22-01/10, URBROJ: 2196-01-22-2 od 6. rujna 2022., (str. 43 spisa), skladišne primke (str. 44-45 spisa), izjavu o prijeboju broj 510397 od 25. listopada 2022. tuženika na ime tužitelja (str. 46 spisa), odštetni zahtjev tužitelja na ime tuženika od 27. listopada 2022. (str. 47-49 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev tužitelja putem elektroničke pošte od 20. prosinca 2022. (str. 50-52 spisa), ispis e-mail komunikacije od 16. rujna 2022. (str. 68-71 spisa), konačne podatke VanderSat za svaku pojedinu općinu u Republici Hrvatskoj (str. 256-602 spisa), podnesak Ministarstva poljoprivrede, KLASA: 740-08/23-01/214, URBROJ: 525- 06/206-23-2 od 11. travnja 2023. (str. 614-615 spisa), Ocjenu sušnosti ljeta 2022. za Cernu i Babinu Gredu Državnog hidrometeorološkog zavoda, Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj, Službe za klimatologiju (str. 620-632 spisa), podnesak Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, KLASA: 422-02/23-01/31, URBROJ: 513-06-02-23-2 od 19. lipnja 2023. (str. 647 spisa), presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-65/2023-22 od 21. srpnja 2023. (str. 657-669 spisa), presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-15/2023-17 od 12. srpnja 2023. (str. 670-678 spisa) i ovjereni prijevod s engleskog jezika dijela konačnih podataka Č (str. 685-701 spisa). Također, sud je izveo dokaz meteorološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tanji Likso na okolnost sušnosti tla u 2022. godini u promatranim razdobljima od 15. lipnja do 14. srpnja 2022. i od 15. srpnja do 14. kolovoza 2022. i na okolnost kakva se suša ostvarila u navedenom razdoblju, odnosno da li se radi o suši koja se ponavlja svakih šest, svakih dvanaest ili svakih dvadeset godina (nalaz i mišljenje vještaka, str. 812-843 spisa), poljoprivrednim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Ziti Ladocki-Jularić na okolnost meteorološke suše i umanjenja prinosa na usjevima tužitelja (nalaz i mišljenje vještaka, str. 869-887 spisa) i gospodarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Ivanu Bešliću na okolnost jesu li pravila VanderSat ispravna i je li na temelju njih donesena ispravna odluka o klasifikaciji suše, odnosno na okolnost mogu li se podaci sa ovdje predmetne web aplikacije provjeriti i može li se na temelju njih zaključiti je li ili nije tuženik pravilno zaključio o klasifikaciji suše za oba sporna razdoblja (nalaz i mišljenje vještaka, str. 916-952 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Nisu sporne činjenice kako su tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o osiguranju (str. 8-10 spisa), odnosno kako je tužitelj sa tuženikom sklopio dvije police osiguranja, a predmetnim ugovorima tužitelj je osigurao svoje usjeve i plodove.

9. Nesporno je i kako polica osiguranja broj [broj police osiguranja] udovoljava odredbama Pravilnika o provedbi mjera programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. do 2020. i natječaja za provedbu podmjere 17.1 "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka", kako su pokrivene isključivo štete više od 20 % gubitaka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a predmet osiguranja je vrijednost proizvodnje. Također, uvjet po polici osiguranja u svrhu stjecanja prava na nadoknadu štete je da nepovoljnu klimatsku priliku mora službeno proglasiti nadležno tijelo, što znači da je potrebno proglašenje elementarne nepogode sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda ili je osiguravatelj prije isplate naknade štete po predmetnoj polici dužan zatražiti potvrdu DHMZ-a o evidentiranoj nepovoljnoj klimatskoj prilici na pogođenom području, a između ostalog predmet osiguranja je osiguranje poljoprivrednih kultura – kukuruz od rizika suše (str. 8 spisa).

10. Također je nesporno i kako su policom osiguranja broj [broj police osiguranja] pokrivene štete do 20 % od iznosa osiguranja po svakoj proizvodnoj cjelini zasebno (str. 9 spisa).

11. Nije sporno niti kako se u Natječaju za provedbu mjere 17 „Upravljanje rizicima“, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. -2020. (str. 11-33 spisa) pod toč. 4. navodi kako je osigurninu po polici osiguranja moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo, između ostalog, nepovoljnu klimatsku priliku.

12. Nesporno je i kako je čl. 8. Općih uvjeta za osiguranje uvjeta i plodova (str. 34-37 spisa) propisano kako nakon zaprimanja prijave o osiguranom slučaju, društvo za osiguranje mora pristupiti utvrđivanju i procjeni štete koja se obavlja u više navrata i to predprocjena, kontrolna procjena i konačna procjena te kako je Posebnim uvjetima za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti štete propisano kako se razdobljem pokrića prema predmetnim Uvjetima smatra promatrano razdoblje koje je podijeljeno na razdoblje 1 (od 15. lipnja do 14. srpnja) i razdoblje 2 (od 15. srpnja do 14. kolovoza) te kako se pojava i klasifikacija suše utvrđuje i određuje na temelju satelitskih podataka, a web aplikacija prikazuje dnevni tijek intenziteta suše za promatrano razdoblje osiguranja na području pojedine općine. Također, najveća moguća naknada iz osiguranja predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa osiguranja za osnovne rizike u oba promatrana razdoblja ukupno, a ukoliko se dogodio osigurani slučaj, osiguranik je obvezan prijaviti štetu u roku od 14 dana od isteka razdoblja pokrića (str. 38 spisa).

13. Nije sporno kako je tužitelju prilikom sklapanja ugovora predočen reklamni letak tuženika koji se nalazi na str. 39 do 42 spisa, iz kojeg je razvidno kako se nastanak i razina suše utvrđuju na temelju svakodnevnih satelitskih slika koje obrađuje VanderSat u suradnji sa Swiss RE.

14. Također je nesporno kako je za područje Općine Cerna i Općine Babina Greda proglašena prirodna nepogoda (str. 43 spisa), kako je uvidom u registar šteta za tužitelja utvrđeno kako je prijavljena šteta od prirodne nepogode – suša u 2022. godini za područje Cerna na prinosu kukuruza s prijavljenim oštećenjem od 70 %, a za područje Babina Greda na prinosu kukuruza s prijavljenim oštećenim od 70 % (str. 614-615 spisa) te kako je za područje Općine Babina Greda i Općine Cerna procjena štete na prinosu kukuruza, nastala od prirodne nepogode suša u 2022., iznosila 70 % (str. 647 spisa).

15. Tuženik ne osporava činjenicu kako je tužitelj imao umanjene prinose na kukuruzu te kako je tužitelju na ime naknade štete zbog suše priznao iznos koji odgovara visini od 5 % ugovorene svote za područje Općine Babina Greda i 11 % ugovorene svote za područje Općine Cerna.

16. Dalje je nesporno kako se tužitelj 27. listopada 2022. tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom (str. 47-49 spisa), a kojem nije udovoljeno (str. 50-52 spisa).

17. Nije sporno niti kako je šteta utvrđena na temelju satelitskih podataka (str. 256-602 i 685-701 spisa).

18. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

19. Naime, prvenstveno je sporno je li odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna u smislu odredbe čl. 322. ZOO-a, a ako sud ocijeni da je ta odredba ništetna, sporno je povlači li ta djelomična ništetnost i ništetnost cijelog ugovora o osiguranju, odnosno može li ugovor opstati bez te ugovorne odredbe (u slučaju ocjene ništetnosti te odredbe).

20. Dakle, sporan je način utvrđivanja štete, odnosno je li tužitelj bio upoznat sa istim te ima li tužitelj pravo na isplatu utuženog iznosa.

21. Svjedok ČP na ročištu održanom 6. lipnja 2023. (str. 638-639 spisa) u bitnom je navela kako je ista kao zaposlenik trgovačkog društva Anoval zastupanje d.o.o. u ime tuženika sklopila ovdje sporan ugovor sa tužiteljem te kako je tužitelju prilikom sklapanja ugovora pokazala letak na kojem je bilo objašnjeno kako je suša podijeljena na umjerenu, značajnu i ekstremnu te je tužitelj potpisao ugovor. Prilikom sklapanja ugovora tužitelju je rekla kako će se šteta očitati putem satelita te kako nije potrebno prijavljivati štetu tuženiku, već će šteta svakako biti vidljiva tuženiku. Također je navela kako je tužitelj, kada mu je nastala šteta, došao do nje i tražio izlazak na teren i da se utvrdi kolika je šteta, na što mu je ona rekla, a u prethodnom dogovoru sa tuženikom, kako nije potreban izlazak na teren jer je sve vidljivo putem satelita. Ističe kako je tužitelj dobio link na mail putem kojeg je mogao pratiti stanje vlage u tlu, međutim, tužitelj kao i ostale osobe koje su sklopile ugovor o osiguranju, nisu se uspjele spojiti na link, a ako su se i spojile, iz navedenog ništa nisu mogle vidjeti, odnosno nije im bilo jasno kakvi su to podaci. Svjedok dalje navodi kako je tužitelj imao dvije police koje čine jednu cjelinu i to malenu (komercijalnu) i europsku (veliku); komercijalna polica sadržava osnovna pokrića i sušu, ali s tim da su priznate štete do 20 %, a europska polica sadržava sve ono što i komercijalna samo što se po njoj isplaćuju nastale štete veće od 20 %, s tim da je premija za sušu u postotku u odnosu na premiju za sve druge rizike dva ili tri puta veća. Nadalje, kvalifikacije suše koje su prikazane u letku navedenu su u postotku, a u rujnu 2022. obavijestila je tužitelja o visini prava na štetu. Dalje navodi kako je od tuženika dobila mail u kojem su dobili link u koji su upisali osigurane županije te se izbacio graf s takozvanim triggerima i onda se trigger množio sa osiguranom svotom i tako su dobili svotu za isplatu, o čemu je ona obavijestila osiguranike, odnosno kolika je šteta priznata po osiguranim kulturama, a likvidator šteta kod tuženika je za svakog ponaosob poslao mail u kojem je iskazao štetu. Zaključno navodi kako je prije, ali i nakon slanja obavijesti zaprimala prigovore i zahtjev za izlazak na teren te kako predmetna polica ne sadrži franšizu ili proporciju.

22. Svjedok PP u svom iskazu na ročištu održanom 6. lipnja 2023. (str. 639 spisa) u bitnom je navela kako je zaposlena na radnom mjestu direktora u Anoval zastupanja d.o.o., a predmetno trgovačko društvo je distributer osiguranja, odnosno isto radi za osiguravajuća društva, tj. zastupa ih. Dalje navodi kako je letak koji je bio predan prilikom sklapanja ugovora o osiguranju Anoval zastupanja d.o.o. dobilo od ovdje tuženika, a u bitnom je sadržavao kategorije suše i postotke po kategoriji. U Uvjetima osiguranja je bilo navedeno kako nema prijave štete, nego će sve biti vidljivo satelitski i putem aplikacije, a također je osiguranicima dostavljen i link, za koji svjedok navodi kako isti u početku nije radio te kako se kasnije na linku nije uspio vidjeti postotak suše, odnosno podaci nisu bili provjerljivi. Također, klijenti su tražili izlazak na teren, a do izlaska nije došlo jer su se držali Uvjeta kako će jedino satelitsko mjerenje biti mjerodavno. Nadalje, na aplikaciji se nije mogla vidjeti povijest podataka koji su iskazani, odnosno iz istih se nije moglo iščitati kakva je suša bila unazad 20 godina, a prilikom prodaje osiguranja stranci je garantirano pokriće ekonomskih gubitaka, odnosno prinosa, ali do određenog iznosa, tj. postotka.

23. Svjedok ĆP u svom iskazu na ročištu održanom 20. lipnja 2023. (str. 644-646 spisa) u bitnom je naveo kako je suša jedini rizik za koji se ne izlazi na teren, nego se procjena štete obavlja putem indeksa, koji se odnose na nedostatak vode u tlu, a navedeni indeksi dobiju se putem satelitskih snimki. U odnosu na link kojim se moglo pratiti stanje vlage u tlu, svjedok ističe kako je u početku bilo problema sa povezivanjem na isti, no kasnije se istom moglo pristupiti i moglo se pratiti stanje. Nadalje, vezano za isplatu naknade štete navodi kako se iznos dobije na način da se prema uvjetima osiguranja naknada obračunava na temelju koeficijenata ostvarene razine suše koji se nalaze u pripadajućim uvjetima osiguranja. Navodi kako je temeljno obećanje prilikom ugovaranja police osiguranja bilo isplatiti osigurninu u slučaju ostvarenja osiguranog slučaja prema uvjetima osiguranja, a cijena osiguranog pokrića, odnosno rizik suše skuplji je od ostalih rizika ugovorenih po toj polici. Također navodi kako se osigurani slučaj dogodio, a podacima pružatelja podataka u odnosu na policu osiguranja koju je tužitelj sklopio moglo se pristupiti početkom lipnja do 7. kolovoza i onda tek od 20. kolovoza s finalnim podacima. Svjedok dalje navodi kako je rizik suše sistemski rizik koji pokriva katastrofalne štetne događaje i prema tome je šteta isplaćena po polici kojom je pokrivena vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznad 20 %, a obračun naknade iz osiguranja je napravljen u skladu s pripadajućim uvjetima osiguranja. Zaključno, navodi kako u slučaju ostvarenja ekstremne suše obračun naknade iznosi 21 % od ugovorenog iznosa osiguranja, a baza podataka, odnosno podloge je algoritam za utvrđivanje i obračun štete je na pružateljima usluga, tj. kreatorima proizvoda VanderSat i Swiss RE.

24. Nadalje, sud je izvršio uvid u Ocjenu sušnosti ljeta 2022. za Cernu i Babinu Gredu Državnog hidrometeorološkog zavoda, Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj, Službe za klimatologiju (str. 620-632 spisa) te utvrdio kako se dogodio osigurani slučaj, odnosno kako je u ovdje spornom razdoblju bila suša, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka ĆP.

25. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka Tanje Likso (str. 812-843 spisa) sud je utvrdio kako je nedvojbeno potvrđeno postojanje meteorološke suše na području Cerne i Babine Grede u ljeto 2022., odnosno kako su VanderSatovi podaci neodredivi, tj. kako se radi o neprovjerljivoj kategoriji, budući su na raspolaganju samo konačne vrijednosti indeksa nedostatka vlage u tlu (deficit vlage u tlu u odnosu na višegodišnji prosjek) dobivene na temelju satelitskih mjerenja. Također, upitna je klasifikacija suše temeljem koje se utvrđuje postotak za naknadu od osigurane svote, odnosno vještak ne nalazi znanstvenu utemeljenost prema kojoj je napravljena klasifikacija suše na način da je umjerena suša ona koja se u prosjeku pojavljuje svakih 6, značajna svakih 12, a ekstremna svakih 20 godina. Nadalje, satelitska mjerenja vlage u tlu imaju brojne nedostatke, a posebno nedostatke VanderSatovih podatka o vlažnosti tla, koji mogu dovesti do pogrešne procjene i zaključaka. Dalje je utvrđeno kako je u rano i kasno ljeto 2022. utvrđen manjak vode u tlu, a što tijekom vegetacijskog razdoblja uzrokuje stres u biljkama, a posljedica stresa je redukcija prinosa i kakvoće poljoprivrednih kultura. Zaključno, utvrđeno je i kako ne postoji periodičnost u pojavi suše određenog intenziteta, odnosno da se intenzitet suše iz ljeta 2022. ne pojavljuje na način na kojem se zasniva indeksno osiguranje, tj. da se umjerena suša u prosjeku ostvaruje svakih šest, značajna svakih dvanaest, a ekstremna svakih dvadeset godina.

26. Na ročištu održanom 4. ožujka 2025. vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja, a stranke nisu imale pitanja za vještaka.

27. Sud je izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Zite Ladocki- Jularić (str. 869-887 spisa) i utvrdio postojanje meteorološke i agronomske suše u razdoblju od 15. lipnja do 14. kolovoza 2022., koja je uvjetovala vrlo visoki gubitak u prinosu i kvaliteti kukuruza. Također je utvrđeno kako u dijagramu iz satelitskih mjerenja VanderSat gornja linija predstavlja višegodišnji prosjek koja je u cijelom razdoblju u točki trajnog uvenuća, a kamoli pojas deficita vode po periodima koji je ograničen donjom linijom koja predstavlja utvrđenu vlagu u tlu; tlo u pojedinim danima mjerenja ima 2-3 % vlage, a u razdoblju od 1. – 9. kolovoza 2022. u tlu je zabilježeno oko 0,1 vol.m3 vode, što nije vjerojatno.

28. Na ročištu održanom 15. svibnja 2025. vještak je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja te također naveo kako se kod tužitelja ostvarilo umanjenje prinosa od najmanje 42 %, a što je razvidno iz rješenja Ministarstva poljoprivrede u kojem se navodi kako šteta iznosi 70 %, a procjena lokalne samouprave je bila da šteta iznosi 80 %. Vještak također ističe kako prilikom kreiranja algoritma u VanderSat pravilima nisu uzete u obzir 10 % totalno nepristupačne vode za biljku pa je cijeli izračun u startu kriv.

29. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Ivana Bešlića (str. 916-952 spisa) sud je utvrdio kako VanderSatovi satelitski podaci nisu potpuno, nego su relativno pouzdani, ali za prosječnog korisnika osiguranja nisu provjerljivi i to im onemogućava učinkovitu kontrolu ugovora o osiguranju. Nadalje, satelitski podaci o stanju padalina (SPI) ne bi trebali biti jedina mjera suše, odnosno isti ne mogu poslužiti kao isključiva i jedina baza za ocjenu razine suše, nego su samo jedan od pokazatelja i moraju se kombinirati sa cijelim nizom podataka o izmjerenoj stvarnoj vlažnosti tla te sa DHMZ meteorološkim podacima (oborine i naoblaka, temperature, dnevne količine sunca, vjetar, stvarno stanje usjeva itd.), što u ovom slučaju nije učinjeno. Također je utvrđeno kako L ne donosi odluku o klasifikaciji suše, SPI indeks je matematički unaprijed formatiran, a matematički izračun indeksa suše, kao ni primjena stvarnih podataka, kao temelj za klasifikaciju suše, nije poznat korisniku. Nadalje, tuženik je utvrdio stupanj suše na konkretnom području u skladu s podacima dobivenim od Č, a nivoe (razrede) je postavio previsoko, obzirom na stvarno stanje suše, a broj nivoa (razreda) raspoređen u svega tri razreda je pregrubo pa se suša u 2022. tumači kao uobičajena i značajna, a ne kao ekstremna suša.

30. Na ročištu održanom 23. rujna 2025. vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja te također odgovorio na pitanja iz tuženikovog podneska od 10. lipnja 2025., odnosno vještak je naveo kako se kod parametarskog osiguranja koriste jedan, dva ili deset parametara, odnosno to su stvarno očitani podaci na terenu te se njihovim prosjekom utvrđuje nekakva veličina, dok indeksno osiguranje je osiguranje koje koristi indekse koji se referiraju u odnosu na neki višegodišnji prosjek, odnosno kod indeksnog osiguranja se ne koriste stvarni parametri nego se uspoređuje višegodišnji prosjek sa jednim iskazanim parametrom ili jednom iskazanom mjernom jedinicom.

31. Materijalnu dokumentaciju u spisu, kao i iskaze svjedoka, koji su jasni, uvjerljivi i logični te nalaze i mišljenje vještaka, koji su nedvosmisleni i sastavljeni u skladu s pravilima struke, sud je prihvatio kao vjerodostojne.

32. Tijekom postupka utvrđeno je kako je tužitelj sa tuženikom sklopio Ugovor o osiguranju, odnosno tužitelj je imao dvije police osiguranja koje čine jednu cjelinu i to malenu (komercijalnu) i europsku (veliku) policu. Komercijalna polica sadržava osnovna pokrića i sušu i priznate su štete do 20 %, a europska polica sadržava sve ono što i komercijalna, ali se po istoj isplaćuju nastale štete veće od 20 %.

33. Također je utvrđeno kako je osigurninu po polici osiguranja moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo, između ostalog, nepovoljnu klimatsku priliku, a što je ovdje slučaj te kako je prema Ugovoru o osiguranju tužitelj imao pravo na najveću moguću naknadu iz osiguranja, odnosno na isplatu štete, u visini od 42 % od ugovorenog iznosa osiguranja i kako je tuženik tužitelju priznao naknadu u visini od 5 % za štetu na području Općine Babina Greda i naknadu u visini od 11 % za štetu na području Općine Cerna.

34. Dakle, tužitelj ima pravo na osigurninu, a vezano za prijavu štete tuženik je isticao kako je tužitelj bio dužan prijaviti nastalu štetu, što po navodima tuženika tužitelj nije učinio.

35. Iz iskaza svjedoka ČP i LP proizlazi kako je tužitelj obavijestio Anoval zastupanje d.o.o., putem kojeg je i sklopio ugovor, o nastaloj šteti i isti je tražio izlazak na teren radi procjene visine štete, što je za ovaj sud dokaz kako je isti prijavio štetu. Nadalje, tužitelju je rečeno kako nije potreban izlazak na teren jer je sve vidljivo putem satelita.

36. Čl. 7. toč. 1. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše propisano je kako pojava i klasifikacija suše utvrđuje se i određuje na temelju satelitskih podataka čiji je izvor – VanderSat soil moisture product i NASA SMAP L-band, a podaci su dostupni na web aplikaciji koju, u suradnji sa švicarskom reosiguravajućom kućom – Swiss RE, uređuje – VanderSat BV, Ć 43, 2011. Haarlem, Nizozemska, dok je toč. 2. predmetnog članka propisano kako web aplikacija prikazuje dnevni tijek inteziteta suše za promatrano razdoblje osiguranja na području pojedine općine; uvid u web aplikaciju omogućen je na https://triglav- hrv.opti-crop.com/map.

37. Čl. 320. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako u slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed propisanom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane.

38. Čl. 322. st. 1. ZOO-a propisano je kako ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako Zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

39. Čl. 324. st. 1. ZOO-a propisano je kako ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen, dok je st. 2. istog članka propisano kako će ugovor ostati valjan čak i ako je ništetna odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora u slučaju kad je ništetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i vrijedio bez nje.

40. Nakon što je proveo dokazni postupak sud je utvrdio kako je odredba čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti od suše ništetna.

41. Naime, tijekom postupka utvrđeno je kako su iskazani indeksi bili nerazumljivi i neprovjerljivi i to iz razloga što iz iskaza svjedoka, a koje je sud u potpunosti prihvatio, proizlazi kako se tužitelj, a kao i ostale osobe koje su sklopile ugovor o osiguranju, nisu uspjele spojiti na link, a ako su se spojile iz navedenog ništa nisu mogle vidjeti, odnosno nije im bilo jasno kakvi su to podaci. Također, svjedok ĆP, zaposlenik tuženika, u svom iskazu naveo je kako se podacima moglo pristupiti do 7. kolovoza i onda tek od 20. kolovoza s finalnim podacima.

42. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Ivana Bešlića proizlazi kako predmetni satelitski podaci nisu potpuno, nego su relativno pouzdani, ali za prosječnog korisnika osiguranja nisu provjerljivi i to im onemogućava učinkovitu kontrolu ugovora o osiguranju.

43. Također, iz nalaza vještaka Tanje Likso utvrđeno je i kako se intenzitet suše iz ljeta 2022. ne pojavljuje na način na kojem se zasniva indeksno osiguranje, tj. da se umjerena suša u prosjeku ostvaruje svakih šest, značajna svakih dvanaest, a ekstremna svakih dvadeset godina, dok je iz nalaza vještaka mr. sc. Zite Ladocki- Jularić utvrđeno kako je cijeli izračun po pravilima VanderSata u startu kriv (str. 903 spisa).

44. S obzirom na prethodno navedeno, sud je mišljenja kako je tužitelj doveden u neravnopravan položaj sa tuženikom jer isti nije imao nikakvu mogućnost provjeriti točnost podataka, a što je suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu i načelu savjesnosti i poštenja (čl. 3. i 4. ZOO-a), odnosno sud je utvrdio kako je predmetna odredba ništetna.

45. Međutim, predmetna odredba ne povlači ništetnost cijelog ugovora o osiguranju, odnosno po mišljenju ovog suda, ugovor može opstati bez te ugovorne odredbe.

46. Naime, navedena odredba nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen jer je ugovor prvenstveno sklopljen kako bi se nadoknadila šteta na osiguranim usjevima u slučaju suše.

47. Također, iz toč. 4. (1.) Natječaja za provedbu mjere 17 "Upravljanje rizicima" iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., kojem Natječaju udovoljava predmetna polica osiguranja, razvidno kako je osigurninu moguće ostvariti ako je nadležno tijelo proglasilo, između ostalog, nepovoljnu klimatsku priliku, a što je ovdje slučaj.

48. Kako je, kao što je i navedeno, proglašena nepovoljna klimatska prilika, tužitelj može ostvariti osigurninu i to u utuženom iznosu, koji predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa, a sve s obzirom na činjenicu kako je tužitelj sklopio dvije police osiguranja, kojima su pokrivene štete do 20 % od iznosa osiguranja i štete više od 20 % gubitka prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje, a iz nalaza i mišljenja vještaka mr. sc. Zite Ladocki-Jularić razvidno je kako se kod tužitelja ostvarilo umanjenje prinosa od najmanje 42 %, a što je vještak utvrdio iz rješenja Ministarstva poljoprivrede u kojem se navodi kako šteta iznosi 70 %, a procjena lokalne samouprave je bila kako šteta iznosi 80 %.

49. Naime, u konkretnom slučaju osigurana svota ugovorena je u visini od 776.304,00 kn, a prema Posebnim uvjetima za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše najveća moguća naknada iz osiguranja predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa osiguranja. Međutim, tužitelju je isplaćeno, odnosno priznata je šteta u iznosu od ukupno 59.499,36 kn (str. 46 spisa). Matematičkim izračunom utvrđeno je kako 42 % od ugovorene svote iznosi 326.047,68 kn tako da utuženi iznos od 266.548,32 kn, odnosno sada 35.377,04 EUR, čini daljnji iznos do ukupno ugovorene osigurane svote.

50. Dakle, sud je utvrdio kako je ovdje sporna odredba i to čl. 7. Posebnih uvjeta za dodatno indeksno osiguranje usjeva od opasnosti suše ništetna i kako se ostvario osigurani rizik, a što prvenstveno proizlazi iz meteorološkog i poljoprivrednog vještačenja te kako tužitelj u ovom postupku ima pravo na osigurninu u iznosu od 35.377,04 EUR, koji iznos predstavlja 42 % od ugovorenog iznosa pa je prihvatio tužbeni zahtjev, odnosno naložio tuženiku isplatu utuženog iznosa.

51. Odluku o kamatama sud je donio u skladu s čl. 29. i čl. 943. st. 1. ZOO- a.

52. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka DP, EP, IP, CP i ĐP te zakonskog zastupnika tužitelja AP, kao i dokazni prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza ponovnim saslušanjem svjedoka ĆP, iz razloga što je činjenično stanje jasno i dovoljno utvrđeno kako bi sud mogao donijeti odluku te nije bilo potrebe za daljnjim izvođenjem dokaza, a u skladu sa čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu ZPP).

53. Također, sud je odbio dokazni prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka MP, u skladu sa čl. 299. st. 1. ZPP-a.

54. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi ZPP-a i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23; u daljnjem tekstu OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

55. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 19.781,83 EUR, odnosno tužitelju je priznat trošak sastava tužbe od 23. siječnja 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 13. ožujka 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 21. travnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 12. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 30. lipnja 2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 11. kolovoza 2023. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT), trošak sastava podneska od 6. studenog 2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 13. veljače 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 16. travnja 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 9. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak sastava podneska od 29. srpnja 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. OT), trošak sastava podneska od 22. rujna 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 3. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 30. ožujka 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 6. lipnja 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 20. lipnja 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 5. listopada 2023. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 28. studenog 2024. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 4. ožujka 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu održanom 15. svibnja 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT) i trošak zastupanja na ročištu održanom 23. rujna 2025. u iznosu od 1.000,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), sve uvećano za PDV.

56. Također, sud je tužitelju priznao trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 200,11 EUR (Tar. br. 1. t. 1.) i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 400,22 EUR (Tar. br. 2. t. 1.), kao i trošak u iznosu od 1.369,00 EUR na ime predujma za izvođenje dokaza vještačenjem.

57. Cijeneći koji su troškovi bili potrebni za vođenje ovog spora i u kojoj visini, sud je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u preostalom iznosu od 7.875,00 EUR odbio kao neosnovan.

58. Naime, tužitelj je tražio trošak za sastav podneska od 21. travnja 2023., 12. svibnja 2023., 30. lipnja 2023., 6. studenog 2024., 9. svibnja 2025. i 22. rujna 2025. po Tbr. 8. t. 1. OT, a u konkretnom slučaju radi se o trošku iz Tbr. 8. t. 3. OT, dok je tužitelj tražio trošak za sastav podneska od 11. kolovoza 2023. po Tbr. 8. t. 1. OT, a u konkretnom slučaju radi se o trošku iz Tbr. 8. t. 4. OT.

59. Nadalje, tužitelj je tražio trošak sastava podnesaka od 3. listopada 2023. i 8. studenog 2023., međutim sud mu navedeni trošak nije priznao jer isti nije bio potreban za vođenje parnice, kao ni trošak konferencije sa strankom i pribave dokumentacije za tužbu.

60. Zaključno, tužitelj je tražio trošak zastupanja na ročištu na kojem se objavljuje presuda (27. listopada 2023. i 17. listopada 2025.), a u konkretnom slučaju ne radi se o trošku potrebnom za vođenje parnice jer se presuda ističe na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

61. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 17. listopada 2025.

Sutkinja

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana putem ovog suda.