REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: P Ob-151/2021-74

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u pravnoj stvari tužiteljice MH, OIB [osobni identifikacijski broj], M. 27, München, Njemačka, zastupana po punomoćnici Matijani Paljetak, odvjetnici iz OD Anić i Partneri iz Zagreba, protiv prvo tužene JH, OIB [osobni identifikacijski broj], Kandinskystr. 27, München, Njemačka i drugo tužene BH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Maši Gluhinić, odvjetnici iz ZOU Maša Gluhinić i Monji Matić iz Zagreba, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 16. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, a u odsutnosti uredno pozvane prvo tužene, 17. listopada 2025., donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice MH, OIB [osobni identifikacijski broj], M. 27, [adresa] i ĆH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Polje Krapinsko (Kandinskystr. 27, München, Njemačka) u periodu od 14.11.2006., pa do smrti ĆH **.**.2020.

II Prvo tužena JH, OIB [osobni identifikacijski broj], M. 27, München, Njemačka i drugo tužena BH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužne su solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.954,63 € sa zateznim kamatama tekućim od 17. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III O d b i j a j u s e prvo i drugo tužena sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je 8.6.2021. održano kod javnog bilježnika Konstantina Dike iz [adresa] ostavinsko ročište u ostavinskom postupku iza pok. ĆH, nadimak: TH, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koji predmet se vodi pod posl. brojem: O-989/21, UPP-OS-71/21, a na koje ročište je pristupila tužiteljica kao izvanbračna partnerica ostavitelja te tuženice kao kćeri ostavitelja. Na predmetnom ročištu tužiteljica je izjavila da je s ostaviteljem bila u izvanbračnoj zajednici, a kojim navodima su tuženice prigovorile te tvrdile da nije postojala izvanbračna zajednica između ostavitelja i tužiteljice. Obzirom na navedeno Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini donio je 12.8.2021. rješenje posl. broj:

O-989/2021 kojim je prekinuo ostavinski postupak te uputio tužiteljicu da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti predmetnog rješenja pokrene parnični postupak radi utvrđenja da je s ostaviteljem ĆH bila u izvanbračnoj zajednici te je tužiteljica u ostavljenom roku podnijela predmetnu tužbu.

1.1. Ostavitelj ĆH i tužiteljica živjeli su dugi niz godina u [adresa] na adresi [adresa]. 27, u istoj zgradi i na istom katu te su se poznavali još za vrijeme dok je ostavitelj bio u braku s njegovom pokojnom suprugom BH, s kojom je ostavitelj imao dvoje djece - tuženice. Kada je pok. BH oboljela od raka tužiteljica je istoj često pomagala te se, kad god je bilo moguće, brinula o njoj i djeci. Tako je pok. BH tužiteljica između ostaloga vozila i na preglede. Nakon što je pok. BH **.**.2001. preminula tužiteljica je ostavitelju ĆH pomagala u administrativnim pitanjima, osiguranju, pitanjima o školi i slično. Kroz navedeni period tužiteljica i pok. ĆH su se zbližili i zaljubili te su od siječnja 2002. pa sve do smrti ostavitelja bili zajedno. Od navedenoga perioda pok. ĆH živio je i spavao zajedno s tužiteljicom u njenom stanu te se brinuo o svojoj djeci, tuženicama, koje su živjele u susjednom stanu (dijelom skupa, a dijelom naizmjenično).Tužiteljica je svakodnevno svima zajedno kuhala i brinula se o ostaviteljevim poslovima u Njemačkoj. Tužiteljica je uvijek s ĆH odlazila na godišnji odmor, mnogo svojih slobodnih vikenda provela je s njim u [adresa] i pomagala mu u obnovi kuće, garaže, zatim pomagala u vrtu, vinogradu, na polju i šumi, od rano ujutro pa sve do kasno u noć, a ponekad bi kuhala i za 15 ljudi koji su pomagali u obnovi. Nakon što je pok. ĆH otišao u mirovinu puno je vremena provodio u [adresa] jer se njegov brat razbolio pa se više nije mogao brinuti za vinograde i ostalo imanje pa je ostavitelj morao voditi brigu o svemu i ujedno paziti na brata. Od tada je pok. ĆH odlazio u [adresa] uvijek kada bi trebao pomagati oko vinograda i slično, dok je tužiteljica, budući da još uvijek radi, odlazila u [adresa] uvijek kada je imala godišnji odmor ili produženi vikend. Sve ostalo vrijeme kada pok. ĆH nije bio u [adresa] živio je s tužiteljicom u [adresa]. Nakon što je u rujnu 2020. pok. ĆH otišao u bolnicu u [adresa] tužiteljica se brinula o njemu svakodnevno tri mjeseca, donosila mu sve potrepštine i posjećivala ga svaki dan. Ostavitelj je tada zbog bolesti tjednima loše spavao i imao je napadaje panike. Cijelo to vrijeme tužiteljica je zajedno s liječnicima pokušavala olakšati teško stanje pok. ĆH te mu nabavila sve vrste pomagala, a naposljetku tužiteljica je pok. ĆH odvela u svoj dom gdje ga je danonoćno njegovala sve do njegove smrti 11.12.2020. Za cijelo to vrijeme I-tuženica bi ostajala s ostaviteljem samo dok bi tužiteljica otišla u kupnju, dok je II-tuženica došla posjetiti ostavitelja tri dana prije njegove smrti.

1.2. Da su tužiteljica i pok. ĆH bili u izvanbračnoj zajednici jasno u svom pismu potvrđuje njihova zajednička liječnica MHI. Također, iz police osiguranja vozila tužiteljice navodi se da osiguranja vrijedi za tužiteljicu i TH (Dragutina) Hršak kao glavne vozače, te za BH (II- tuženicu) kao suvozača tužiteljičinog vozila. Nadalje, iz police privatnog osiguranja osiguravatelja Württembergische Versicherung AG jasno proizlazi da je korisnik iste i životni partner/izvanbračni partner tužiteljice – ĆH. Ostavitelj ĆH također je zaveden kao izvanbračni partner tužiteljice te bi kao takav ostvarivao sva prava iz mirovinskog osiguranja tužiteljice kod Pro bAV Pensionskasse AG. Također, ostavitelj TH i tužiteljica su 31.5.2017. jedan drugome dali generalnu punomoć za zastupanje svih interesa. Nakon što je ĆH umro tužiteljica je platila sve troškove prijevoza i sahrane pok. ostavitelja. Iz svega navedenoga jasno proizlazi da su tužiteljica i ĆH bili u izvanbračnoj zajednici, odnosno da je između njih postojala takva zajednica života koja se po svom sadržaju može izjednačiti s brakom. ĆH je cijelo vrijeme imao prijavljenu i adresu stanovanja u [adresa]. 27.

1.3. Tužiteljica se formalno i pravomoćno razvela 14.11.2006. pa se u smislu odredbi Obiteljskog zakona smatra da je od navedenoga datuma i formalno bila u izvanbračnoj zajednici s ostaviteljem ĆH, iako je njihov zajednički život započeo u siječnju 2002. ĆH bio je slobodnog bračnog stanja od 3.1.2001., odnosno udovac, kada je umrla njegova supruga BH.

1.4. Konačno, tužiteljica predlaže da se donese presuda kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između tužiteljice i ĆH u periodu od 14.11.2006., pa sve do smrti ĆH, **.**.2020., kao i da tužene naknade tužiteljici parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu prvo tužena JH tvrdi kako se ona i njezina sestra ne slažu da je tužiteljica MH bila s njihovim pokojnim ocem 19 godina. Da su zajedno bili 18 godina, kako je ispričala obiteljska liječnica, zajedno su od 2002. Obiteljska liječnica je ispričala i da su od 2008. živjeli u istom stanu, njihov otac imao je svoj stan i plaćao je stanarinu za stan. Obiteljska liječnica je to napisala na papir. One, kćeri su bile u stanu i također su tamo živjele, njihov otac spavao je kod MH (tužiteljice) jer nije mogao spavati u istoj sobi s njima kćerima, a ona im je bila susjeda zato je njihov otac više vremena provodio s MH (tužiteljicom), to ne znači da žive u istom stanu. Ne misle da su fotografije ili činjenica da ona MH ide na tuđi Facebook profil i ispisuje fotografije ili poruke i da MH jednostavno ima grob njihovog pokojnog oca na svom facebook profilu ne spada na Internet. MH nije platila troškove sprovoda iz svog džepa, MH je uzela novac s računa njihovog pokojnog oca na šalteru što banka također može potvrditi i dokazati da je uzela novac da plati sve što nije iz džepa kao što je rekla MH. Vijence ono što je MH platila mora da je dobila novac od obitelji da bi kupila vijence za braću i sestre i mamu i kćer jer nisu bili na sprovodu. Sestra i ona su svoje vijence platile od tatinog novca. Njihov ujak platio je svoj vijenac svojim novcem, a ne MH. MH je htjela sve sama potpisati da bi rekla da je sve ona platila iz svog džepa, ali nije baš tako. MH i njihov otac nikada nisu bili vjenčani, samo su bili zajedno, ništa drugo. Prije nego što je njihov otac otišao u mirovinu, živio je ovdje u [adresa] (Njemačka) čim je otišao u mirovinu njihov otac je živio u [adresa], više je bio u [adresa] nego u [adresa] (Njemačka). U [adresa] je dolazio samo u posjet ili kod liječnika, inače je više bio u Hrvatskoj, zato žele znati o kakvom partnerstvu je riječ kad partner više živi u inozemstvu nego s partnerom. MH kaže da ima pravo na nešto jer je tako dugo bila s njihovim ocem, onda bi htjele znati na što ona ima pravo, pa mogu opet o tome razgovarati, njihov otac nije radio zavjet. MH ima punomoć da li to vrijedi i nakon smrti, ne znaju točno. MH ima ključ od njihovog doma u Hrvatskoj, njezina sestra i ona nisu znale ništa o tome. I ona je tamo spavala, a one su to znale samo jer su im susjedi javili. MH napravila im je i očev grob iza leđa kako je voljela, njih nitko ništa nije pitao. MH nije bila niti je registrirana u [adresa]. Njihov otac je ostavio novac za njih MH ima papire, a ona ima i papire njihovog oca iz banke, ali MH im ne želi dati te papire. Htjeli bi znati zašto im ne želi dati ove papire. Poslati će sve papire koje ima. Njihov otac je ostavio novac za unuku i MH to ima kod sebe, a njima ne daje, željele bi znati zašto.

3. U odgovoru na tužbu drugo tužena BH ističe prvenstveno da se u konkretnom slučaju ima primijeniti njemačko pravo, s obzirom da se radi o odnosu dvije osobe koji se odvijao u Njemačkoj, da su oba sudionika navedenog odnosa imali prebivalište u [adresa], a tužiteljica ima i njemačko državljanstvo pa nema mjesta primijeni hrvatskog prava. Sukladno tome II-tuženica navodi da njemački pravni poredak i njemački zakoni ne poznaju pojam, a niti odnos izvanbračne zajednice, kakovu poznaje hrvatsko pravo. U njemačkom pravu kao oblici zakonski priznate zajednice postoji brak (između slobodne žene i slobodnog muškarca) i životno partnerstvo (između istospolnih partnera). Obje zajednice moraju biti registrirane pri nadležnim tijelima, inače se smatra da ne postoje. S tim u skladu prava i obveze iz registiranih zajednica slična su kao i u hrvatskom pravu, dok osobe koje ne žive u braku ili životnom partnerstvu nemaju pravo nasljeđivanja jednih iza drugih, pravo uzdržavanja, udovičke mirovine i slično. Dakle, u konkretnom slučaju, tužiteljica nema nikakovo pravo nasljeđivanja iza pok. ĆH, s obzirom da s istim nije bila u braku, a njemačko pravo, dakle pravo države u kojoj su oboje živjeli i gdje je navodna zajednica postojala, ne poznaje oblik izvanbračne zajednice.

3.1. II-tuženica nadalje ne osporava se da su tužiteljica i pok. ĆH bili u vezi, no osporava se da bi isti bili u izvanbračnoj zajednici, čak i prema hrvatskom pravu. Točno je da su tužiteljica i pok. ĆH živjeli u istoj zgradi i na istom katu, no nije točno da bi isti živjeli zajedno u istom stanu. Pok. ĆH prespavao bi ponekad kod tužiteljice, no nije s njom živio u istom kućanstvu, niti je dijelio režije u njenom stanu, niti je na bilo koji drugi način ostvarivao životnu zajednicu s tužiteljicom te je bio prijavljen na drugoj adresi. Pok. ĆH imao je svoje odvojeno kućanstvo sa svojim kćerima, dok se koja nije odselila ili ponovno doselila, imao je odvojene račune, imao je svoj stan za koji je plaćao stanarinu te nije sudjelovao u podjeli troškova s tužiteljicom, niti ona u njegovim troškovima. Tužiteljica i pok. ĆH funkcionirali su kao "cura i dečko", kao par, ali ne kao bračni par. Nije točno da je pok. ĆH nakon odlaska u mirovinu odlazio u [adresa] uvijek kada je trebao pomagati oko vinograda ili slično, već se pok. ĆH nakon odlaska u mirovinu preselio u [adresa], a povremeno je odlazio u Njemačku i to isključivo kada je išao raditi ili je išao kod liječnika, budući je zdravstveno bio osiguran u Njemačkoj. Da je tome tako može potvrditi i njegov bivši poslodavac, g. NH u [adresa], za kojeg je, kada bi ga ovaj pozvao, povremeno iz [adresa] dolazio u Njemačku raditi. Pok. ĆH nakon odlaska u mirovinu 2009. samostalno je 11 godina živio u [adresa], a ne u Njemačkoj s tužiteljicom, a sporadično je odlazio u Njemačku. II-tuženica ne spori da bi tužiteljica provodila godišnje odmore s pok. ĆH, niti, kao što je već naprijed navedeno, da bi oni bili u vezi, no ne u izvanbračnoj zajednici, a što mogu posvjedočiti brojni prijatelji i susjedi pok. ĆH.

3.2. Dokazi koje tužiteljica dostavlja u prilog tome da bi bila u izvanbračnoj zajednici s pok. ĆH nisu relevantni, niti dokazuju postojanje iste. Obiteljska liječnica nije nadležna, niti ovlaštena izdavati potvrdu o tome da li su njeni pacijenti bili životni partneri, niti to ona može znati. Nije sporno da je na kraju svog života tužiteljica brinula o pok. ĆH, no to ne znači da bi isti bili u vanbračnoj zajednici. Iz police osiguranja vozila tužiteljice od 1.11.2012. vidi se jedino da su TH i KH također ovlašteni voziti vozilo tužiteljice, dok se II-tuženica ne spominje, a uz sve to radi se o polici osiguranja od pred 10 godina, čime se ne bi moglo dokazivati postojanje vanbračne zajednice 8 godina kasnije. Navod tužiteljice da bi pok. ĆH bio zaveden kao "izvanbračni partner" kod Pro bAV Pensionskasse AG te da bi kao takav ostvarivao sva prava iz mirovinskog osiguranja tužiteljice upućuje na pogrešan zaključak da se radi o zakonskom mirovinskom osiguranju i mogućnosti nasljeđivanja, što nije točno. U Njemačkoj postoji samo jedno zakonsko mirovinsko osiguranje, sa svojim podružnicama, i to Deutsche Rentenversicherung (poput našeg Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje), a Pensionskassa koju navodi tužiteljica dobrovoljno je osiguranje te se razni oblici osiguranja mogu ugovoriti u korist bilo koje osobe. Točno je da je tužiteljica nakon smrti pok. ĆH platila neke troškove sahrane, no ne iz svojih sredstava, već je novac za navedene troškove podigla s računa pok. ĆH i to iznos od 5.000,00 EUR te je tim novcem podmirila sve troškove. Također II-tuženica dostavlja dokaz o tome da je troškove prijevoza, kao i lijesa, snosila I-tuženica, a ne tužiteljica, kako to ista navodi u tužbi. Kako u konkretnom slučaju smatra da nema primjene Obiteljskog zakona, već njemačkih pravnih propisa ireleventano je kada se tužiteljica formalno razvela. Konačno, II-tuženica predlaže da se nakon provedenog postupka odbije tužba i tužbeni zahtjev uz dosudu troškova II-tuženice na teret tužiteljice.

4. U odnosu na navode drugo tužene u odgovoru na tužbu, a koji se odnose na pitanje mjerodavnog prava, tužiteljica u podnesku od 30. kolovoza 2022. ističe da budući se radi u ovom sporu radi o sporu s međunarodnim elementom, a odnosi se na pitanje utvrđenja izvanbračne zajednice za period do 2020., za spor je mjerodavan Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (88/01), koji je prestao važiti 2019., ali koji je bio na snazi za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice tužiteljice i pokojnog ĆH, a koji sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za statusne, porodične i imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s međunarodnim elementom. Na navode drugo tuženice kako je mjerodavno njemačko pravo s obzirom da se radi odnosu dvije osobe koji se odvijao u Njemačkoj, da su oba sudionika imali prebivalište u [adresa] i da tužiteljica ima njemačko državljanstvo, tužiteljica navodi kako ne postoji zakonska odredba koja mjerodavno pravo određuje na temelju „odvijanja nekog odnosa na nekom mjestu“. Tužiteljica također ističe da je drugo tuženica u svom odgovoru na tužbu pod točkom II./ i sama navela da se pok. ĆH nakon odlaska u mirovinu preselio u [adresa], znači da je imao prebivalište u [adresa]. Glede navođenja kako je tužiteljica njemački državljanin, ponovno se poziva na primjenu Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, budući da činjenicom njenog njemačkog državljanstva i hrvatskog državljanstva pok. ĆH, imamo međunarodni element, koji je i potreban za primjenu navedenog zakona. Sukladno čl. 2 Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ako u tom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos se odgovarajuće primjenjuje odredbe i načela tog zakona, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i načela međunarodnog privatnog prava. U hrvatskom pravnom poretku, detaljnije uređeno čl. 11. st. 2 Obiteljskog zakona (NN 98/19), izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istog članka (traje najmanje 3 godine), stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. S obzirom da su u hrvatskom pravnom poretku bračni i izvanbračni drugovi jasno izjednačeni u svojim pravima, tužiteljica ponovno navodi Zakon o rješavanju sukoba zakona, točnije čl. 36 i 39. navedenog zakona. Po čl. 36 za bračne drugove (ponovno napominjemo jasnu izjednačenost bračnih i izvanbračnih drugova), mjerodavno bi bilo pravo države čiji su oni državljani. Budući da je pok. ĆH hrvatski državljanin, a tužiteljica njemačka državljanka, do primjene bi došao stavak 2. tog članka, po kojem bi kao mjerodavno bilo pravo države u kojoj imaju prebivalište. S obzirom da je pok. ĆH imao prebivalište u [adresa], a tužiteljica ima prebivalište u [adresa], za pitanje mjerodavnog prava vrijedilo bi pravo države zajedničkog prebivališta. Budući da tužiteljica i pok. ĆH nisu formalno imali prebivalište u istom stanu nego samo u istoj zgradi, ni taj stavak nije relevantan za određivanje mjerodavnog prava. Naposljetku, dolazimo do stavka 4. odnosnog čl. 39. Zakona o rješavanju sukoba zakona, po kojem se za slučaj da se mjerodavno pravo ne može odrediti po gore navedena prethodna tri stavka, kao mjerodavno se uzima pravo Republike Hrvatske. Do istog zaključka o primjeni hrvatskog prava na pitanje postojana ove sporne izvanbračne zajednice, dolazi se i primjenom čl. 39. Zakona o rješavanju sukoba zakona, a kojim se uređuje mjerodavno pravo za imovinske odnose u izvanbračnoj zajednici. Nadalje, nakon što je ĆH otišao u mirovinu većinu vremena je provodio u Republici Hrvatskoj gdje je imao i prebivalište, a u prilog tome ide i činjenica da se ostavinski postupak nakon njegove smrti provodi pred hrvatskim sudom i po hrvatskom pravu. Također je i Zakonom o nasljeđivanju (NN 14/19), točnije čl. 8., uređeno da ostavitelja na temelju zakona nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim.

4.1. Na navode tužiteljice, drugo tužena se očitovala podneskom zaprimljenim kod ovoga suda 16. rujna 2022. u kojem navodi da je točno da se u ovom sporu radi o sporu s međunarodnim elementom, koji se odnosi na pitanje utvrđenja izvanbračne zajednice tužiteljice i pok. oca tuženica. Nije, međutim, točno, a niti razumljivo, što tužiteljica misli pod time da se radi o utvrđenju izvanbračne zajednice za "period do 2020. " pa da je za spor mjerodavan Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (u daljnjem tekstu: ZRS), koji je prestao važiti 28.1.2019. godine. Polazeći od tvrdnji tužiteljice da je izvanbračna zajednica trajala do smrti oca tuženica, svakako se na utvrđivanje postoji li ili ne izvanbračna zajednica ima primjenjivati Zakon o međunarodnom privatnom pravu (u daljnjem tekstu: ZMPP), koji je stupio na snagu 29.1.2019. i bio je na snazi u trenutku smrti oca tuženica i to gotovo dvije godine nakon njegovog stupanja na snagu. Sukladno čl. 38. ZMPP-a za zasnivanje i prestanak izvanbračne zajednice mjerodavno je pravo države s kojom ona ima ili, ako je prestala postojati, je imala najužu vezu. Nesporno je da je zajednica tužiteljice i pok. oca tuženica imala najužu vezu s SR Njemačkom pa je stoga i mjerodavno njemačko pravo, a kao što je drugo tuženica obrazložila svojim podneskom od 22.8.2022. Međutim, čak i da se primjenjuje ZRS, pogrešno tužiteljica interpretira odredbe članaka 2., 36. i 39. ZRS-a. Člankom 2. upućuje se na odredbe hrvatskog prava, ako u ZRS-u ne bi bilo odredbi o mjerodavnom pravu – što ovdje nije slučaj, jer ih ZRS sadrži. Članak 36. odnosi se na imovinsko pravne odnose bračnih drugova – što također ovdje nije slučaj, ali čak i njegovom primjenom dolazi se do toga da je mjerodavno njemačko pravo. Navedeni članak izričito propisuje ako bračni drugovi nemaju ni zajedničko državljanstvo ni prebivalište u istoj državi, mjerodavno je pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko prebivalište. U konkretnom slučaju nedvojbeno je da su posljednje zajedničko prebivalište imali u [adresa]. Konačno, niti članak 39. na kojeg se tužiteljica poziva ne upućuje na mjerodavno pravo Republike Hrvatske, već ponovno na pravo zajedničkog prebivališta. Činjenica da tužiteljica i pok. otac tuženica nisu imali prijavljeno prebivalište u istom stanu nije relevantna, budući ZRS govori o državi prebivališta. S druge strane, ako tužiteljica smatra da bi se na odnos između nje i pok. oca tuženica trebao primjenjivati ZRS, koji je bio na snazi do 28.1.2019., moglo bi se zaključiti da tužiteljica smatra da je navedeni zakon relevantan jer je izvanbračna zajednica prestala početkom 2019. pa u svakom slučaju nije postojala u trenutku smrti oca tuženica. Ostavinski postupak vodi se pred hrvatskim sudom iz razloga što je preminuli bio hrvatski državljanin, što je imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti u [adresa] te se nekretnina preminulog nalazi u Hrvatskoj pa sukladno Uredbi (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju hrvatski sud ima nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti.

4.2. Podneskom od 8. prosinca 2023. tužiteljica ističe da obzirom je ostavinski postupak pokrenut pred nadležnim sudom u Republici Hrvatskoj, te uzimajući u obzir činjenicu da je Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini rješenjem broj O- 989/2021 od 12.8.2021. tužiteljicu uputio da pokrene ovaj postupak radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice između nje i pok. ĆH, očito je da je ovaj sud jedini nadležan da donese odluku u pogledu predmeta spora, i to temeljem hrvatskog prava. Nadalje, drugo tuženica traži od suda da odluči koje pravo se primjenjuje, ali pri tome misli na mjerodavno pravo za ostavinski postupak. Obzirom da ovo nije ostavinski postupak, nego parnica radi utvrđenja proizašla iz ostavinskog postupka, očito je da donošenju odluke o mjerodavnom pravu nema mjesta u ovom postupku, nego je drugo tužena mogla navedeni prigovor staviti samo i jedino u okviru ostavinskog postupka, što ista nije nikada učinila. Slijedom navedenoga drugo tužena ne može spriječiti donošenje odluke u ovom predmetu, ali ako i nadalje ustraje da hrvatsko pravo nije mjerodavno isto će moći istaknuti u ostavinskom postupku nakon što naslovni sud donese odluku u ovoj pravnoj stvari. Pored svega naprijed navedenoga, čak i da se odluka o mjerodavnom pravo može donositi u ovom postupku, mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske jer isto proizlazi iz odredbe članka 21. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, koja glasi: „Osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom, pravo mjerodavno za nasljeđivanje u cijelosti pravo je države u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti.“ Iz dokaza provedenih tijekom dosadašnjeg postupka jasno i nesumnjivo proizlazi da je pok. ĆH od 2009., kada je otišao u mirovinu, živio u [adresa], a da je u Njemačku odlazio samo povremeno u posjetu, a neposredno prije smrti zbog zdravstvenog stanja i mjera zbog korona virusa nije bio u mogućnosti vratiti se u Republiku Hrvatsku te je uslijed pogoršanja preminuo u stanu tužiteljice, a nakon toga pokopan je u [adresa]. Iz svega navedenoga jasno proizlazi da je pok. ĆH imao težište života u Republici Hrvatskoj, a ne u Njemačkoj, te je upravo zbog te činjenice ostavinski postupak i pokrenut kod nadležnog suda u Republici Hrvatskoj, i to temeljem odredbe članka 4. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju, koja glasi: „Sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti.“ Bitno je istaknuti da je tuženicama bilo poznato da je uobičajeno boravište i težište života pok. ĆH u [adresa] pa nikada nisu istaknule prigovor da hrvatski sud nije nadležan, iako bi za njih bilo puno lakše da se postupak vodi u Njemačkoj gdje one žive.

4.3. Na navode iz podneska tužiteljice pod točkom 4.2., drugo tužena na zapisniku od 6. rujna 2024. istaknula je da u svom podnesku tužiteljica navodi da bi u ovom predmetu trebalo primjenjivati uredbu Europskog parlamenta i Vijeća od 4.7.2012. o nadležnosti mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima. Međutim, u ovom konkretnom predmetu uopće se ne radi o nasljednom postupku već se radi o postupku s područja obiteljskog prava, a da je tome tako navodi i sama tužiteljica u istom podnesku gdje govori da "obzirom da ovo nije ostavinski postupak…". Također tužiteljica navodi da je pokojni ĆH od 2009. kad je otišao u mirovinu živio u [adresa] pa stoga proizlazi da čak i u tom slučaju je eventualna izvanbračna zajednica prestala postojati s obzirom da se ĆH odselio iz Njemačke te je živio u [adresa] i ovdje imao težište života. Također tužena ne spori nadležnost hrvatskog suda, ali smatra da se treba primijeniti njemačko pravo.

5. Tijekom postupka izvršen je uvid odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija:

Rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj O-989/2021- 10 od 12. kolovoza 2021. (list 8-10 spisa), izvršen je uvid u fotografije (list 12-37), Potvrdu radi predočenja odvjetniku od 14. rujna 2021. (list 38-40), polica osiguranja vozila od 1.11.2012. (list 42-51), polica-potvrda privatnog osiguranja od 2018. (list 55- 59), dopis-potvrdu od 23.1.2019. (list 60-62), punomoć (list 63), uplatnice i računi za troškove sahrane (list 64-71), e-mail korespondencija (list 72-76), fotografije drugo tužene s Facebook stranice (list 77-80), osmrtnica za pok. ĆH (list 81), potvrda Okružne upravne službe u Münchenu od 23.9.2021. (list 85-89), međunarodni izvadak iz matice umrlih za ĆH (list 90), saslušani su svjedoci UH, FH, LH, OH, GH, CH, RH, ČH, ŠH, PH i ZH, zamolbenim putem na način da se saslušaju na okolnosti odnosno da odgovore na pitanja tužiteljice (list 234-235) i pitanja drugo tužene (list 237-238), saslušani su svjedoci IH, KH, EH, VH, DH, ĐH, AH, HH i ŽH, te su u svrhu dokazivanja saslušane tužiteljica MH osobno i drugo tužena BH osobno.

5.1. Prvo tužena JH nije se odazivala na pozive ovoga suda, svoj izostanak za ročište na kojem je trebalo provesti dokaz njezinim saslušanjem, ispričala je pisanim putem.

5.2. Drugo tužena odustala je od prijedloga da se kao svjedok sasluša svjedok SH jer je isti preminuo kao i od saslušanja J i MŽ (B).

6. Svjedok UH iskazala je da je pokojni TH bio njezin vjenčani kum, bili su susjedi u Münchenu. Tužiteljica je također bila njihova susjeda, a kako je bila Ć, uvijek im je pomagala s obzirom da nisu dobro govorili njemački jezik. BH i JH kćeri su njezinog kuma, pok. TH, koje je posvojio. Sjeća se da kad je kuma, a pri tome misli supruga TH, BH, umrla, tužiteljica i TH su se sprijateljili i nakon nekih godinu dana postali su prijatelji. Na pitanje raspravne sutkinje što to znači postali su prijatelji, odgovorila je da su spavali zajedno. Tužiteljica je imala trosoban stan i TH je kod nje stanovao kao prijatelj, ne kao stanar, a kćerima je TH plaćao stan. TH je inače bio jako marljiv, imao je poljoprivredu u Krapini, sve je to obrađivao, ponekad je s njim u Krapinu dolazila i tužiteljica. Kad je tužiteljica dolazila u Krapinu, stanovala je kod TH, sve mu je pomagala. Kad se TH razbolio bio je u bolnici u Hrvatskoj, ali je svejedno otišao na daljnje liječenje u Njemačku jer im je više vjerovao i bio je kod MH koja ga je njegovala par mjeseci. Sve joj je to poznato jer su tužiteljica i TH kad bi bili u Krapini dolazili kod nje u posjetu. Tužiteljica i TH su uvijek zajedno bili na "dopustu", pojašnjava godišnjem odmoru i to negdje kod Šibenika. Djecu nisu vodili sa sobom jer su već bile velike i nisu baš bile dobre. Tužiteljica i TH živjeli su kao bračni par što zaključuje iz toga što su bili stalno zajedno i svugdje su išli zajedno. TH je dolazio u Krapinu kad je imao posla, a inače se stalno vraćao u Njemačku. Ona se 1991. vratila u Hrvatsku. Sada ne zna točno kad je umrla kuma, negdje oko 2000., zna da je oboljela od raka. Ona je nakon 1991. odlazila u München skoro pa svaka 3 mjeseca te bi tamo ostajala po tjedan do dva. Nakon što je kuma umrla, TH je plaćao manji stan, jednosobni i to nakon što je počeo živjeti zajedno s tužiteljicom. Osobno nije vidjela da tužiteljica i TH zajedno spavaju, pretpostavlja da jesu kad su zajedno živjeli. Nije vidjela da bi se ljubili preda njom, oni su bili malo stariji ljudi već i pristojno su se ponašali. TH je MH predstavljao kao prijateljicu. Vidjela je da bi se tužiteljica i TH držali za ruke, poštivali su se jako.

7. Svjedok FH iskazala je da je ona bila sestra pokojne supruge TH. Godinama je dolazila u Njemačku i prije nego što su posvojili djecu, a i nakon toga, kako bi im pomagala. Kad se njezina sestra razboljela, bila je u Njemačkoj prijavljena na način da je njegovala svoju sestru i pomagala joj s djecom. Kad je davala prijedlog, pomagala joj je MH, a sve to iz razloga jer ona nije znala njemački jezik. Tužiteljica je i inače bila prijateljica s njezinom sestrom i njezinim mužem, a kad je njezina sestra oboljela isto je pomagala u vezi bolnice, djece i što je trebalo. Nakon što je njezina sestra umrla, brigu o djeci i TH, preuzela je MH. Nakon nekog vremena, nekih dvije-tri godine, više nije sigurna, tužiteljica i TH počeli su skupa živjeti kao bračni par u stanu tužiteljice. TH je zadržao odnosno plaćao svoj stan radi svoje djece jer je bilo problema, TH je jako puno radio kako bi mogao sve financirati, čak mu je i tužiteljica financijski pomagala. TH i tužiteljica zajedno su živjeli nekih 18 godina. TH je dolazio u Krapinu kao i tužiteljica s njime i ona se začudila kada je vidjela da tužiteljica zna raditi u vrtu, vinogradu. Tužiteljica s obzirom da je radila, znala se vraćati vlakom ili autobusom u Njemačku, a TH bi ostajao jer je bio u mirovini ili ako je bio na bolovanju. Prvo tužena FH se bojala, odnosno nije trpjela tužiteljicu, pretpostavlja da se bojala da bi se mogli njen otac i tužiteljica vjenčati, a TH je vodio brigu o njoj i njezinoj maloj kćeri i sve plaćao, pa sve do svoje smrti. Nakon Dragine smrti, prvo tuženica je tražila posao. Drugo tužena BH uvijek je bila dobra, sjeća se da je bila uz MH i za vrijeme sprovoda, cijelo vrijeme je plakala, a FH nije niti nazvala. O životu TH i MH zna sve jer je svakodnevno telefonom razgovarala s TH, a isto tako je povremeno razgovarala s MH, a kad se TH razbolio, često su pričale jer MH zna prilično govoriti hrvatski. TH i MH često su dolazili kod njih u Dugo Selo jer je TH uvijek želio doći na grob roditelja od njegove pokojne žene i njezinog pokojnog sina. Nikad nije pitala TH je li se oženio tužiteljicom, zna da ga je to pitala kad su razgovarali kad je već bio jako bolestan i ležao u bolnici u Njemačkoj kada je rekao da se nisu vjenčali, ali da mu je žao jer se boji da zbog toga tužiteljica ništa neće dobiti iza njega. Kad su TH i MH došli kao gosti na svadbu unuka od pokojne Dragine žene, svima su ih predstavili kao muža i ženu.

8. Svjedok LH iskazala je da je supruga pok. sina BH, pok. supruge TH. Poznato joj je da su tužiteljica i TH živjeli kao bračni par sigurno više od 16, 17 godina i kad god bi upoznavao tužiteljicu s nekim, rekao bi, to mi je supruga. TH držao je neke svoje stvari u stanu koji je iznajmio u kojem je živio i sa svojom pokojnom suprugom, a u kojem je živjela njegova kćer FH sa svojom malom kćeri, iako je TH živio u susjednom stanu s tužiteljicom. Sve to iz razloga jer mu njegova kćer FH ne bi dala da viđa unuku. Kad bi TH podmirio sve troškove, stanarinu, režije, kupovinu hrane za FH i njezinu kćer, skoro pa mu ništa nije ostao, tako da ga je "hranila" tužiteljica. Kad bi znao doći kod njih u Dugo Selo, puno je o tome pričao pri čemu je plakao. Tužiteljica je dolazila i u Krapinu gdje je radila sve poslove i kućanske i na poljoprivredi, a kad je umrla njezina svekrva, brinula se i o njezinim kćerima. Pretpostavlja da je prvo tužena FH primala socijalnu pomoć, ali je sve trošila na "tulumarenja i izlaske", tada joj je pasalo da joj tužiteljica čuva malo dijete. Skoro pred smrt TH, prvo tužena je počela tražiti posao što joj je rekao TH kad su razgovarali telefonom dok je bio u bolnici jer je znala da više neće on moći sve to podmirivati.

9. Svjedok OH iskazao je da se sjeća da je negdje kad je išao u 4. razred, oko 2005. kad je otac kupio motor, da su došli MH i TH koji su bili susjedi i pri tome je JŽ sve na njemački objašnjavao o tom motoru, nakon toga je JŽ njega zvao kod sebe da mu pokaže motor koji je on imao i pri tome je i njemu i JŽ objašnjavao sve o tome. On je tad bio dijete, ali već tad je njemu djelovalo da su oni kao muž i žena. Kad bi njegov otac i on nešto pomagali ili dolazili kod susjeda JŽ, MH je znala pripremati večeru, bila je ugodna obiteljska atmosfera, a njih dvoje su se ponašali kao bračni par, kao njegovi otac i majka. On se sada ne sjeća je li dolazio kod njih u Krapinu još netko od obitelji iz Njemačke, ali se sjeća da je jednom bio ili brat tužiteljice ili sestra tužiteljice s dvoje djece. Tad su zajedno svi šetali po brijegu i bili kod klijeti, tužiteljica i JŽ, njegov otac i on i ta četveročlana obitelj. Kad je TH otišao u mirovinu, ljeti je znao duže ostajati ovdje, a zimi kraće.

10. Svjedok GH iskazao je da su stranke njegove susjede, odnosno TH bio je njegov susjed, tuženice su njegove posvojene kćeri, a MH je njegova nevjenčana supruga najmanje 18 godina. Supruga TH umrla je 19 godina prije njega, a odmah sljedeće godine ili za godinu i pol u Krapinu je s TH došla tužiteljica i imala je malu kćer. On je u to doba bio granični policajac i sjeća se da su dolazili četvrtkom autom, a u nedjelju se tužiteljica autobusom vraćala u Njemačku jer je radila. I tako najmanje 2 put mjesečno, godinama i to kroz ljetno vrijeme, zimi nisu toliko dolazili. Zajedno su znali doći oko Nove godine. Drago je također i povremeno dolazio sam. Oni su se svi u susjedstvu divili kako je TH doveo lijepu ženu, vodili su se pod ruku, kada bi šetali po ulici, odlazili su kod susjeda. TH je dolazio i kod njega, a kako on nije znao govoriti njemački, tužiteljica nije dolazila. Kada bi nešto pomagali TH, tužiteljica je donosila večeru. Kad su djeca bila mala dolazila su zajedno s njima. Kod njih u Krapinu su dolazili i drugi ljudi iz Njemačke, ne zna jesu li bili to rođaci tužiteljice, a koji bi ostajali dan-dva i dalje išli na more. Sad ne zna jesu li tužiteljica i TH odlazili na more, misli da im je bilo draže odlaziti u toplice. I on i cijelo susjedstvo zaključili su da su tužiteljica i TH kao bračni par jer su zajedno živjeli i sve zajedno radili. Sjeća se da su imali puno obiteljskih fotografija na kojima su bili TH i MH. Nije baš bilo primjereno da pita TH zašto se nije oženio tužiteljicom. TH je predstavio tužiteljicu kao "meine Frau", na što se tužiteljica nasmijala.

11. Svjedok CH iskazala je da je TH bio njezin susjed od kad pamti za sebe, a preko njega je i upoznala tužiteljicu. Tužiteljicu je TH predstavio kao MH pri čemu nije rekao ništa o njezinom svojstvu. Nije bila u nekom kontaktu niti s TH niti s MH, radila je, imala je posla oko djece, usput bi se pozdravili kad bi se vidjeli. TH bio je malo ovdje, malo u Njemačkoj, znao je dolaziti i ostajati po dva tjedna. Ne zna je li se TH doselio u Hrvatsku.

12. Svjedok RH iskazao je da je susjed sada pok. TH i sjeća se da je tužiteljica dolazila s njim u kuću, odnosno dolazila je i sama dok je TH bio u Krapini. TH predstavio je tužiteljicu kao MH, a na posebno pitanje raspravne sutkinje, odgovorio je, kao drugu ženu. On se u Krapinu doselio 2010. i sve dok je TH bio živ, oni su dolazili i na ljeto, za Božić. Nekad je TH znao dolaziti sam, a znala je i tužiteljica dolaziti sama. Sam TH je rekao da mu je MH druga žena.

13. Svjedok JHI iskazala je da su tužene kćeri TH od kojeg su kupili kuću, postali su kumovina i na taj se način znaju. Tužiteljicu je upoznala pred nekih 20-ak godina kad su išli u Njemačku kad je njezina majka ŠH bila firmana kuma BH, tom prilikom TH predstavio ju je kao prijateljicu njegove pokojne žene i njihove susjede. Nakon što je umrla prva žena TH, tužiteljica je znala dolaziti s TH u [adresa] i to povremeno, a isto tako s njom i njezina kćer. Od kad je TH otišao u mirovinu, živio je u [adresa], i MH nije tako često dolazila. Ona ne zna zašto se TH i MH nisu oženili, zna da je TH znao reći da je jedina prava žena bila njegova prva žena, a oni su pretpostavljali da mu je MH "cura".

14. Svjedok ŠH iskazala je da poznaje TH od prije nekih 20- ak godina kada je od njega kupila kuću i u svemu tome počeli su se povremeno družiti, bila je dobra i s njegovom sada pokojnom ženom, te je i ona bila pozvana odnosno izabrana za firmanu kumu drugo tuženoj. Jednom prilikom je bila i kod njih u posjeti u Münchenu, družili su se više kod nje gdje bi dolazio kad bi dolazio u Hrvatsku. TH često je dolazio u Hrvatsku. Kćeri od TH dolazile su češće kad su bile djeca, a nakon toga jako rijetko. MH je upoznala kad je bila u Münchenu kad je bila kuma i to pred nekih i više od 20-ak godina. MH je bila prijateljica pokojne supruge TH i njegova i njihova susjeda. Kad je kum, a pri tome misli TH dolazio u Hrvatsku nakon smrti prve supruge, nakon par godina s njime je povremeno dolazila i MH koju je jednom prilikom predstavio kao svoju partnericu. Ne zna jesu li se oni vjenčali, ne zna na koji način su oni živjeli u [adresa]. Kad je MH dolazila u Hrvatsku, zajedno su odlazili na more, ona je bila uz njega kada je nešto radio, a kad su bila neka zajednička druženja s njima, rijetko je dolazila, a pretpostavlja zbog jezične barijere. U ovom se trenutku zapravo uopće ne može sjetiti je li došla ikad u njihovu kuću u posjetu. Ne zna je li se TH doselio u Hrvatsku, zna da je on često dolazio jer je brinuo i o bratu, brinuo je o svojem imanju, ali se nisu često viđali. Možda jednom godišnje.

15. Svjedok PH iskazala je da je TH bio njihov susjed, kuća nasuprot i bili su u dobrim susjedskim odnosima. Kad je umrla supruga TH, kod njega u Krapinu, jer je ovdje boravio dolazila je MH, a on je odlazio i kod nje u Njemačku, kao i kod svojih kćeri. S obzirom da MH nije znala hrvatski jezik, uvijek su razgovarali s TH. Sjeća se da ih TH nije službeno upoznao s MH i nije rekao u kom je svojstvu ta žena kod njega. MH je uvijek bila u društvu s TH dok je boravila u [adresa], a dolazila je po nekoliko puta godišnje. TH je bio ozbiljan čovjek, pristojan, bili su ljudi u godinama i ona nije vidjela da bi oni pred njima iskazivali bliskost. TH se u Hrvatsku doselio kad je otišao u mirovinu, a tad mu je već bila umrla i žena, znači doselio se sam. Od kad je TH bio u mirovini, skroz je bio u Krapini, povremeno je odlazio u Njemačku. CH je susjeda TH nasuprot njega, odnosno u istom redu kao i ona, ali je između njih još jedna kuća. TH imao je stan i u Njemačkoj u kojem je živio s kćeri JH, imao je život i u Njemačkoj i ovdje, ali je zadnjih godina cijelo vrijeme živio u [adresa].

16. Svjedok ZH iskazao je da su TH i on bili susjedi, i oni su se i družili, na način da su jedan drugome dolazili na čašu vina. MH TH smatrao je za svoju ženu, a što mu je i sam TH rekao. Požalio mu se da mu je prva žena bila bolja jer da je znala bolje kuhati, a ova druga je bila iz grada. MH je dolazila u Krapinu i sama, vidio je da su zajedno spremali drva, da su zajedno išli u berbu grožđa, da su zajedno odlazili na more, zajedno su došli kod njega kad je umrla njegova majka. TH se doselio u Hrvatsku kad je otišao u mirovinu s time da je znao u Njemačku odlaziti na mjesec-dva, pri čemu mu je rekao da odlazi raditi. TH mu nikad nije rekao zašto se doselio ovdje, a ne da bi ostao u Njemačkoj, zna da je imao stan koji je ostavio kćeri koju su zvali T, zašto je to napravio, on ne zna, samo je rekao da joj se maknuo. TH je i dok mu je bila živa prva supruga dolazio u Hrvatsku i ostajao po mjesec dana, odnosno cijeli godišnji odmor. Ne zna zašto TH nije ostao u [adresa] kod MH.

17. Svjedok HH, nesrodna sa strankama, na pitanja drugo tužene (list 238 spisa) iskazala je, a na pitanje od kuda poznaje JH i BH, da JH, koju poznaje pod imenom T je njena susjeda dok BH skoro uopće ne poznaje, znači samo iz viđenja. Na pitanje koliko dugo su bili susjedi i u kojem razdoblju, odgovorila je da u kuću su uselili u ožujku 2014. i prvi put je njih dvije prema sjećanju vidjela na hodniku u listopadu 2014. One su tamo već živjele kad su oni uselili. Pokojnog ĆH je poznavala, njegovu suprugu BH nije poznavala, bio je odgovor na pitanje je li ih poznavala. Doživljavala ih je kao par kad ih je vidjela, uvijek su se držali za ruke, bio je odgovor na pitanje u kakvom odnosu su bili g. BH i MH. Prema njenom dojmu, živio je u stanu zajedno s gospođom MH. Je li imao još neki drugi stan, ne zna, odgovori su na pitanje gdje je živio g. BH. Imaju dobar susjedski odnos s gospođom MH i imali su ga i s gospodinom BH, ali nisu bili prijatelji, odgovor je na pitanje jesu li se družili s g. BH i gđom MH. Kako je već opisala, to je prema njenom dojmu bio ljubavni par, znači gospodin BH i gospođa MH, odgovor je na pitanje zna li nešto o njihovom odnosu. Na pitanje zna li zašto se g. BH odselio u Hrvatsku nakon što je otišao u mirovinu, odgovorila je da nisu znali ni da je u mirovini ni da se preselio u Hrvatsku, u svakom slučaju uvijek bi se vidio njegov auto da stoji u blizini. I auto je i dalje imao minhenske registarske oznake. Pričao joj je da u Hrvatskoj ima vinograd gdje ima i kuću i da tamo uvijek mora odlaziti.

18. Svjedok AH, nesrodna sa strankama, na pitanja drugo tužene (list 238 spisa) iskazala je, a na pitanje od kuda poznaje JH i BH, da su se uselili u ožujku 2014. u Kandindskystrasse, prema sjećanju JH i BH upoznali su u listopadu 2014. Na pitanje koliko dugo su bili susjedi i u kojem razdoblju, odgovorila je da je JH i dalje njihova susjeda. BH se prije nekoliko godina iselila, ali se ne može točno sjetiti kada. Poznavala je pokojnog gospodina ĆH, njegovu suprugu BH nije poznavala. Ona je vjerojatno preminula mnogo prije njihova useljenja, bio je odgovor na pitanje je li ih poznavala. Poznavali su ih u apsolutnom ljubavnom odnosu. Kad su se uselili, već su ih upoznali kao ljubavni par, uvijek su se držali za ruke, bili su odgovori na pitanje u kakvom odnosu su bili g. ĆH i MH. On je živio u [adresa] i u Hrvatskoj. Ako je bio u Münchenu onda je živio kod gospođe MH. U Hrvatskoj im je pričao o vinogradu, odgovori su na pitanje gdje je živio g. ĆH. Nisu bili bliski prijatelji, ali su bili u jako dobrom susjedskom odnosu, odgovor je na pitanje jesu li se družili s g. ĆH i gđom MH. Na pitanje zna li nešto o njihovu odnosu, odgovorila je da su do kraja bili ljubavni par. Na pitanje zna li zašto se g. ĆH odselio u Hrvatsku nakon što je otišao u mirovinu, odgovorila je znači, uopće ne razumije pitanje. On je do svoje smrti uvijek bio u Münchenu. Ford od gospodina ĆH je stajao u Münchenu i imao je minhensku registarsku oznaku. Ford je stajao u Münchenu do veljače 2021. kad se selio u Hrvatsku, onda se prebacuje registracija vozila. I gospodin ĆH je također preminuo u stanu gospođe MH.

19. Svjedok KH, kćer tužiteljice, na pitanja tužiteljice (list 235 spisa) iskazala je da je veza započela otprilike 2002. bez prekida sve do smrti gospodina ĆH, bila je to ljubavna veza. Veza je od samog početka bila jako dobra i s vremenom se sve više poboljšavala. Uzajamno su se jako cijenili. Donosio joj je vino iz svog vinograda i puno joj je pomagao oko stana. Davala mu je božićne poklone i uvijek mu čestitala rođendan, pogotovo na početku, puno su vremena provodili kod njega u Hrvatskoj. Isprva je imao veći stan u susjedstvu, a zatim se preselio u manji. No taj je stan uglavnom prepustio svojim kćerima i stanovao kod njezine majke. To je bio postupan proces, ali rekla bi da je najmanje 5-6 godina prije svoje smrti živio uglavnom kod njene majke. Zajedno su provodili vrijeme, zajedno su odlazili i na obiteljske proslave s njezine strane. Puno su boravili u [adresa], a njena je majka s gospodinom ĆH sama boravila u [adresa]. Tamo je puno radio na svojoj kući, a njena majka je uvijek bila uz njega. Također su zajedno odlazili na more u Hrvatskoj. Na početku njihove veze još je bila dijete i naravno živjela je s majkom i gospodinom ĆH. 2017. se odselila, ali je gospodin ĆH već prije toga živio s njima u stanu. Zajednički život je savršeno funkcionirao. Veza između gospodina ĆH i njegovih kćeri bila je promjenjiva. Bilo je puna uspona i padova. Gospodin ĆH je volio svoje kćeri. No, kćeri su, nažalost često birale pogrešan životni put. Vrijeđale su gospodina ĆH nazivajući ga lošim ocem. Također su mu jednom prilikom ukrale novac. Jedna kći je čak njenoj majci u Hrvatskoj ukrala novac. Kćeri su bile ljubazne prema gospodinu ĆH samo kad je sve bilo po njihovom. Kao dijete se puno igrala s njegovim kćerima. No, otprilike s 13 ili 14 godina, odnos se značajno pogoršao. Znale su vikati, bile su agresivne i fizički su ju napadale. Nakon toga je pokušavala držati distancu. Kad su bile ljubazne, bila je i ona, ali s njene strane više nije bilo pokušaja da se odnos produbi. Njena majka je stvarno puno pomogla kćerima gospodina ĆH, primjerice pri izboru zanimanja. Pokušavala im je pribaviti dokumente i pomagala im je na njihovom poslovnom putu.

19.1. Svjedok KH na pitanja drugo tužene (list 237 spisa) iskazala je da je 2001. živjela kod svoje majke, a odselila je 2017. Da, jeste, bio je odgovor na pitanje je li se pok. g. ĆH ikad preselio kod nje i njene majke da je donio sve svoje stvari, odjeću, obuću, kozmetiku i slično. Ne zna sve detalje, ali primjerice zajedno su plaćali odmore i zajedničku kupnju. Vodili su kućanstvo kao i svaki par. Koliko joj je poznato takva registracija u [adresa] nije moguća, u Njemačkoj par može stupiti u brak ili ostati nevjenčan. I sama se to pitala i saznala da se nisu vjenčali zato što je g. ĆH primao obiteljsku mirovinu od svoje pokojne supruge od koje je financirao stan svoje kćeri. Da se ponovno oženio izgubio bi pravo na tu mirovinu. Koliko se sjeća od 2002. do njegove smrti, odgovore na pitanja od kada do kada su njezina majka i g. ĆH bili u vezi. Misli oko 2 godine, bio je odgovor na pitanje od kada je njezina majka u novoj vezi. Ne je bio odgovor na pitanje je li se njena majka ponovno udala. Da, zajedno su ručali, večerali, gledali filmove je odgovor na pitanje je li za vrijeme dok je živjela kod svoje majke išla na zajedničke ručkove i druga zajednička događanja k kćerima g. ĆH. Na pitanje druži li se i dalje s kćerima g. ĆH odgovorila je, ne, nisam bila prijateljica s njima. Taj je odnos ionako bio nestabilan, s jednom kćeri odnos se malo popravio prije smrti, ali nakon smrti odnosno sprovoda, drastično se pogoršao jer su tvrdile da gospodin ĆH nikad nije bio u vezi s njezinom majkom.

20. Svjedok IH, nesrodna sa strankama, na pitanja drugo tužene (list 238 spisa) iskazala je, a na pitanje koliko dugo poznaje g. ĆH, od 8.4.1994. Na pitanje je li poznavala pokojnu suprugu g. ĆH, odgovorila je da, prvi puta je kod nje u ordinaciji bila 29.4.1994., pratila ju je sve do njezine smrti 2000. Na pitanje kada je g. ĆH počeo spominjati gđu KH i u kom svojstvu, odgovorila je da je gospođa KH već tijekom faze umiranja BH brinula o obitelji, da su stanovali na istom katu i ona je kao susjeda brinula o njoj, brinula se za kćeri g. BH i kuhala za obitelj. Ne sjeća se više točno kada, ali početkom 2000. -ih joj je g. BH ispričao da je započeo vezu s gospođom KH. Bio je vrlo sretan i zahvalan zbog te veze. Na pitanje kada se g. BH preselio u Hrvatsku, odgovor je bio nakon što je otišao u mirovinu. Na pitanje zašto je i dalje dolazio k njoj na preglede odgovorila je da je on ionako i dalje posjećivao gospođu KH. Imao je veliko povjerenje u nju (svjedoka). Na pitanje zašto pok. g. BH nije ostao živjeti u [adresa], odgovorila je da su kćeri g. BH bile vrlo teške, upale su u loše društvo, a gospodin BH je želio biti u Hrvatskoj kako bi im pomogao i izvukao iz te problematične situacije. Gospođa KH je objema kćerima g. BH bila poput maćehe i također se brinula za njih. On je želio živjeti u [adresa] kako bi se obje kćeri udaljile od lošeg utjecaja. Gospodin BH je u Hrvatskoj uzgajao masline i vino. Nije želio ovisiti o drugima. Kada g. KH ode u mirovinu, htio je s njom zajedno živjeti u [adresa].

21. Svjedok DH, brat tužiteljice na pitanja tužiteljice i drugo tužene (list 235 i 238 spisa) iskazao je da kad bi trebao opisati odnos pokojnika i tužiteljice, po njegovu mišljenju živjeli su kao bračni par i to dugo vremena, oko 15-20 godina. Na pitanje kako su živjeli i kako su provodili svoje vrijeme odgovorio je živjeli su u stanu u [adresa], a povremeno u Hrvatskoj u kući koju je imao pokojnik. Tu su provodili odmore, odlazili su na odmor i druga mjesta. Na pitanje je li provodio vrijeme s tužiteljicom i pokojnikom, odgovorio je povremeno su bili skupa. Jednom su skupa bili u posjeti Hrvatskoj, inače, viđali bi se na obiteljskim proslavama, rođendanima i sl. Na pitanje je li mu poznato jesu li tužiteljica i pokojnik skupa putovali i jesu li skupa posjećivali druge događaje, odgovorio je poznato mu je da su išli na zajedničke odmore. Ne uvijek u Hrvatsku, ponekad u Austriji, ali sve su proveli skupa. Dodatno, na pitanje je li bio u prijateljskom odnosu s pokojnikom i tužiteljicom iskazao je da bi rekao da. Na pitanje je li upoznao kćeri pokojnika i koliko često ih je viđao, odgovorio je upoznao ih je, kad ih je posljednji put vidio još su bila djeca. Sada bi već trebale biti odrasle. Bilo je tako da je žena od TH umrla dok su djeca još bila mala, a njegova sestra se tada zajedno s njim brinula o djeci. Vidio ju je u Münchenu s djecom. Nisu bili kod njega u posjetu, uvijek su bili samo njih dvoje. Na pitanje kako to da se pokojni preselio u Hrvatsku nakon odlaska u mirovinu, ako su bili muž i žena odgovorio je da je pozadina ta da je pokojnik otišao u mirovinu dok je njegova sestra još radila, a pokojnik je imao kuću u [adresa]. Tamo je stalno renovirao. Imao je i druge nekretnine, dakle obveze. Pokojnik i tužiteljica su se unatoč tome redovito viđali, zato nisu bili razdvojeni. Na pitanje koliko su dugo bili u vezi, odgovorio je, to sam već rekao, 15-20 godina. Na pitanje zašto se nikad nisu vjenčali, odgovorio je da zapravo ne zna. Pretpostavlja da su razlozi financijske prirode, da je TH primao obiteljsku mirovinu i da je njegova sestra koja je bila razvedena možda također nešto primala. O tome nije razgovarao sa svojom sestrom. Na pitanje ima li neposredna saznanja o vezi ili prenosi ono što mu je rečeno, odgovorio je da namjerno nije razgovarao sa svojom sestrom prije ovog svjedočenja. Zna iz posjeta da su bili kao muž i žena. Tako su izgledali, njegova sestra je također njegovala pokojnika u Münchenu. Oprostili su se od njega. U posljednjim danima prije njegove smrti, tamo.

22. Svjedok ĐH, šogorica tužiteljice na pitanje tužiteljice i drugo tužene (list 235 i 238 spisa) iskazala je da na pitanje kako bi opisala odnos između njih dvoje: bili su par iako nisu bili u braku, bili su očito par, i to dugi niz godina, gotovo 20 godina. Na kraju su i zajedno živjeli. On je doduše povremeno boravio u [adresa], a i ona također, često je bila tamo i pomagala, primjerice kod popravaka ili pri berbi grožđa. Po njenom mišljenju, pokojnik je pripadao obitelji-bio je primjerice prisutan na rođendanima, pa i na vjenčanju njenog sina (svjedokinje). Povremeno je pomagao i svekrvi. Na pitanje koliko su se često viđali, odgovorila je možda 2-3 puta godišnje. Na pitanje kako su živjeli i kako su provodili vrijeme, odgovorila je da su oboje radili u Münchenu, on u građevinskoj firmi, ona je imala i kćer o kojoj se brinula. Isprava je pokojnik imao poseban stan, ali ga je kasnije prepustio svojoj kćeri i uselio se kod MH. Na pitanje kako su provodili vrijeme odgovorila je da su zajedno putovali na odmore, bili su sportski aktivni, primjerice išli su trčati, odmori u Hrvatskoj, uvijek su se kod njih pojavljivali zajedno. Na pitanje jesu li provodili vrijeme s MH i pokojnikom odgovorila je u Münchenu su ih češće posjećivali povodom rođendana, dolazili bi tamo često su zajedno bili u pivnicama. Bili su jednom i u Hrvatskoj jer su bili pozvani – tamo su proveli nekoliko lijepih dana. MH nije išla u Hrvatsku samo radi posla, tamo su putovali zajedno, primjerice na more. Jesu li negdje drugdje također išli na odmor, to ne zna. Na pitanje je li bila prijateljica s pokojnikom i g. MH, odgovorila je da. Na pitanje je li upoznala kćeri i koliko ih je često viđala, odgovorila je da je upoznala kćeri, no vrlo rijetko ih je viđala – jednom su bile obje na rođendanu, a misli da je jednu kasnije još jednom vidjela. U pravilu nisu dolazile. Rekla bi da ih zapravo nije poznavala. Na pitanje kako je došlo do toga da se pokojnik, kad je otišao u mirovinu, preselio u Hrvatsku, ako su bili muž i žena, odgovorila je da je razlog tomu je da je pokojnik u Hrvatskoj imao kuću i vinograde, kao i bolesnog brata, te je nakon umirovljenja imao više vremena da se time bavi. Koliko joj je poznato, nikad se nije odjavio iz Njemačke, a redovito je, osobito zimi kad je u Hrvatskoj bilo manje posla, boravio u [adresa]. Na pitanje zašto se nikad nisu vjenčali, odgovorila je da o tome može samo nagađati. Pretpostavlja da je pokojnik koristio mirovinu svoje žene kako bi pomagao kćerima. Da je htio plaćati stan za kćer. Pokojnik je uvijek pomagao svojoj kćeri, ali i MH. Zna i, primjerice da je bio zabrinut kad su je jednom morali tražiti ponoći u Münchenu. Na pitanje koliko dugo su bili u vezi, procjenjuje 15, 18, 20 godina. Na pitanje ima li neposredna saznanja o vezi ili samo prenosi ono što joj je rekla gospođa MH, odgovorila je ne znam to samo iz onoga što mi je rekla gospođa MH. I oni su to sami znali. Vidjeli su to prilikom posjeta, po njihovom srdačnom odnosu. Kao što je već rekla, pokojnik je zapravo bio dio njih.

23. Svjedok Dr. BHI, brat tužiteljice na pitanje tužiteljice i drugo tužene (list 235 i 238 spisa) iskazao je, a kako bi opisao odnos između svoje sestre i pokojnika, da je bio sličan braku. Bili su životni partneri. Na pitanje kako su živjeli i kako su provodili vrijeme, odgovorio je da misli da su od 2002. bili životni partneri. TH je dolazio na obiteljske proslave i oni su bili u Münchenu na obiteljskim okupljanjima. Jednom su bili i u Hrvatskoj. Kad kaže mi, misli na sebe svoju ženu i djecu. Kad god bi vidio svoju sestru, TH je bio s njom. Primjerice, pomagali su i kod preseljenja. Svoj 70. rođendan TH je proslavio kod njega u Waldstettenu, tamo gdje živi. I u Münchenu se često sastajao s TH. Jednom su, kao što je rekao, bili i u Hrvatskoj. Za njega je on bio dečko njegove sestre. Na pitanje kako je provodio vrijeme s MH i pokojnikom, odgovorio je da je to već opisao, može još dodati da ga je posjetio i u bolnici u Münchenu kao i u stanu njegove sestre nedugo prije nego što je preminuo. Na pitanje je li mu poznato jesu li tužiteljica i pokojnik skupa putovali i jesu li skupa posjećivali druge događaje, odgovorio je da kao što je već rekao, bili su životni partneri. Njegova sestra je s TH mnogo vremena provodila u Hrvatskoj. On je tamo imao kuću i vinograde, pomagala mu je i tamo. Bila je jednom i u Austriji. Na pitanje je li bio prijatelj s pokojnikom i gospođom MH, odgovorio je da se poziva na ono što je naprijed iskazao. Na pitanje je li upoznao kćeri pokojnika i koliko ih je često viđao, odgovorio je da su kćeri bile na 70-om rođendanu njegove majke u Neuburgu, a vidio ih je još 2-3 puta u Münchenu. No ne bi rekao da ih je poznavao – više onako iz priče. Također želio je dodati da nije siguran je li to bio 70. rođendan. Na pitanje kako to da se pokojnik, kada je otišao u mirovinu, odselio u Hrvatsku, odgovorio je da po njegovu mišljenju, on se zapravo nije preselio u Hrvatsku, već je do smrti bio prijavljen u Münchenu i tamo je plaćao stan – za svoju kćer. To je bio stan koji se nalazio pokraj stana njegove sestre. Kada je 2010. otišao u mirovinu, češće je boravio u [adresa], u svojoj kući kod vinograda. I njegova sestra je tada češće boravila tamo. Još je pojasnio da je TH dao stan svojoj kćeri, koja je imala dijete, i tada je više- manje živio kod njegove sestre. Na pitanje zašto se pokojnik i njegova sestra nikad nisu vjenčali, odgovorio je da prema njegovu mišljenju za to postoje dva razloga: njegova je supruga preminula 2001. i on je primao obiteljsku mirovinu, a osim toga, njegove su mu kćeri predbacivale prijateljstvo, odnosno vezu s njegovom sestrom – novu vezu. TH je bio vrlo dobroćudan i uvijek je financijski pomagao svoje kćeri. Također nije želi oda se odnos s kćerima potpuno naruši i da mu unuk bude potpuno uskraćen. Na pitanje koliko su dugo bili u vezi, odgovorio je da je to već rekao, od 2002. Na pitanje ima li neposredno znanje o vezi ili prenosi ono što mu je rekla sestra, odgovorio je da ono što je ispričao, ispričao je po onome što je doživio.

24. Svjedok VH, brat tužiteljice na pitanje tužiteljice i drugo tužene (list 235 i 238 spisa) iskazao je a na pitanje je li bio u prijateljskom odnosu s pok. g. BH i g. MH odgovorio je da, bio je nešto stariji od njega, no bio je vrlo susretljiv, vrlo uslužan, ponekad je bilo problema u sporazumijevanju zbog jezika. Na pitanje je li upoznao kćeri g. BH i koliko često ih je viđao, odgovorio je da, sreo ih je na okrugli rođendan svoje majke, a povremeno ih je viđao kad je posjećivao sestru u Münchenu. Na pitanje kako je moguće da se gospodin BH nakon što se umirovio odselio u Hrvatsku ako su bili muž i žena, odgovorio je ne zna da li se preselio. Uvijek je ljeti odlazio u Hrvatsku i brinuo se o kući i vinogradu. Njegova sestra je svaki drugi/treći vikend odlazila tamo. Ljeti je pretežito tamo boravio. Zimi je uglavnom bio kod njegove sestre u Münchenu. Na pitanje zašto se gospodin BH i gospođa MH nikada nisu vjenčali, odgovorio je, razlozi su bili financijske prirode. Primao je obiteljsku mirovinu i njome je financirao stan svoje kćeri. Na pitanje koliko dugo su bili u vezi, odgovorio je počelo je početkom 2000., a oni su saznali 2003./2004. Njegova sestra ga je njegovala sve do smrti. Na pitanje imali neposredno saznanje o njihovoj vezi, ili prenosi ono što mu je gospođa MH pričala, odgovorio je da su sami to vidjeli tijekom obiteljskih proslava. Osim toga, i oni su bili u Hrvatskoj i posjetili ih. Svjedokova majka je češće bila u Münchenu i Hrvatskoj. Isto tako, on je bio u Hrvatskoj kad je bio na samrti. Na pitanje kako bi opisao odnos između MH i pokojnog gospodina BH, odgovorio je da njih dvoje su bili srdačni jedno prema drugome i djelvoali su kao par – pa i jesu bili par. Uvijek su ih zajedno posjećivali. Na kraju su se htjeli vjenčati, ali njemu je već tada bilo jako loše. Na pitanje kako su živjeli MH i ĆH i kako su provodili vrijeme, odgovorio je da je on puno radio. Uvijek kad je bio u Münchenu bio je u stanu njegove sestre. Inače je puno boravio u [adresa] i vodio brigu o kući i vinogradu. Na pitanje je li provodio vrijeme s BŽ i s gospodinom ĆH koji je u međuvremenu preminuo, odnosno kako su provodili vrijeme, odgovorio je da, prilikom obiteljskih proslava ili prilikom posjeta u Münchenu prilikom rođendana. Dva put je bio kod njih dvoje u Hrvatskoj, jednom kad se bralo grožđe i jednom je razgledao kuću. Na pitanje je li mu poznato jesu li MH i pokojni TH zajedno putovali ili zajedno posjećivali događaje, odgovorio je da je njegova sestra imala tri tjedna godišnjeg odmora, od toga su uvijek tjedan dana proveli zajedno na moru.

25. Svjedok ŽH, nesrodan sa strankama na pitanja drugo tužene (list 238 spisa) iskazao je, a na pitanje od kuda i od kada poznaje g. TH, da ga je upoznao preko tvrtke Neuberger prije cca 40 godina, gdje je i g. TH radio. Na pitanje što je g. TH radio za njega, odgovorio je da je on samostalan i radili su zajedno na gradilištima. Na pitanje, kada je g. TH prestao raditi za njega za stalno i je li povremeno još radio za njega, odgovorio je da je u njegovoj tvrtki g. TH također radio kao ispomoć, od kada do kada je to bilo, ni uz najbolju volju više to ne može reći jer je to bilo jako davno. Na pitanje jeli poznavao njegovu pokojnu ženu BH i njegove kćeri, odgovorio je da njegovu ženu nije poznavao, njegove kćeri vidio je, prije 15 godina na jednoj proslavi. Njegovu ženu nikad nije upoznao, zna samo da je imao dvije kćeri. Na pitanje je li poznavao gđu MH, odgovorio je da ju nije poznavao, jedanput je na jednoj proslavi s njim bila jedna žena, ali ne zna da li je to bila gđa MH. Na pitanje je li g. TH ikada spominjao gđu. Markgraf i ako je u kojem svojstvu, odgovorio je, ne, nije ju spominjao. Na pitanje je li mu g. TH rekao zašto je otišao živjeti u [adresa], a nije ostao u Njemačkoj, odgovorio je da to nikada nije spomenuo, to uopće nije znao.

26. Saslušana u svrhu dokazivanja, tužiteljica MH iskazala je da je veza počela 2002. ali i prije toga su bili susjedi i pomagala je supruzi ĆH kada je bila bolesna, s liječnikom, dokumentima, djecom, školom. Kada je supruga ĆH umrla nastavila je pomagati ĆH s djecom, s njihovom školom, s osiguranjima, s pisanim stvarima ili bilo kakvim problemima. Gđa. ĆH umrla je u 1. mj. 2001., a u ljeto 2001. njezin suprug je iselio i ĆH dugo još to nije znao. Kuma ĆH također mu je pomagala i to mu je ispričala i u prosincu 2001. ĆH ju je pitao ne bi li moglo između njih biti nešto više. U početku se bojala jer je i sama imala kćer i prošla je kroz razvod, prekid, a Dragutinova djeca su također izgubila majku i bilo je svima teško. Razvela se koliko se sjeća 2006. Bojala se da će izgubiti prijateljstvo ako nešto pođe krivo, ali su ipak s vezom počeli u siječnju 2002. s time da su to tajili pred djecom. ĆH je kasno navečer dolazio kod nje u stan i vraćao se rano ujutro u svoj stan da djeca ne bi primijetila. U ljeto 2002. prvi puta je došla s kćeri u Krapinu ali djeca tada još nisu znala da su oni zajedno. Iako ju je ĆH pozivao i ranije da dođe, nije se usudila jer su svi imali neke probleme i smatrala je da je prerano. Ali se u kolovozu odlučila da će ga iznenaditi i došla je službeno u posjet kao susjeda. Susjedi su pretpostavljali da su u vezi ali još ništa nije bilo službeno, a djeca nisu znala i ne može točno reći kada je veza postala javna. JH je došla preko balkona i pogledala kroz prozor i vidjela ih da zajedno spavaju i to je bilo u jesen 2002. u Njemačkoj. Od 2002. ĆH i ona živjeli su na način da je navečer dolazio kod nje prespavati, a inače su stanovi bili jedan do drugoga, na istome katu, kuhala je i za svoje dijete i za Dragutinovu djecu, odnosno za sve njih, i to često, djeca su spavala jedne kod drugih. Prvih godina sva djeca išla su s njima i na more, dolazili su svake godine u Hrvatsku. Kako su djeca rasla više nisu željela s njima na more. Dragutinove kćeri imale su problema sa školom i obrazovanjem. Ona je s ĆH prvih godina često i vikendima odlazila u Krapinu, jer je bilo puno posla oko kuće, vinograda i vrta i svaki njezin godišnji odmor provela je s ĆH u [adresa], osim jednog tjedna kad su odlazili na more. Nakon što se ĆH umirovio, veći dio vremena provodio je u Krapini, a ona je dolazila uvijek kad je mogla, s time da je često radila prekovremeno, pa bi onda mogla uzimati godišnji odmor, a ĆH je dolazio i u Njemačku. ĆH i ona živjeli su kao bračni par. Puno su radili i to u Krapini, uvijek je bilo posla, npr. berba grožđa, rušenje drva, pranje prozora, renoviranje, lakiranje, krečenje. U svakom slučaju puno posla. Znali su im pomagati susjedi i rodbina, a onda su i oni njima vraćali. ĆH kad je dolazio u Njemačku mogao se odmarati, ona je brinula npr. o osiguranjima, tražila je povoljnija osiguranja. ĆH je odjavio dvosobni stan koji je imao te je uzeo i zadržao jednosobni stan na istome katu radi svojih kćeri koje su tamo ili živjele, ili svaka sama, ili zajedno. U jednom trenutku kćerka JH otišla je živjeti kod dečka. Uglavnom su živjeli u [adresa] ili u Münchenu, a kada je počela situacija s koronom, ona se zatekla u Njemačkoj, a ĆH u [adresa]. Kad su se granice otvorile, TH je u proljeće 2020. došao u Njemačku i nakon toga duže vrijeme nije mogao natrag u Hrvatsku. Za to vrijeme snalazili su se na način da je TH iz [adresa] u Hrvatsku došao kamionom s nekim svojim poznatim, vratio se u Njemačku svojim automobilom, gdje je dobio temperaturu i nije se dobro osjećao, dobio je antibiotike i vratio se u Hrvatsku negdje krajem 7. mj. 2020. Ona je došla u 9. mj. 2020. u [adresa], ĆH je ponovno dobio temperaturu. Bilo je vrijeme berbe. ĆH je završio u Zaboku u bolnici, nakon što je izašao iz bolnice, u subotu su otišli u Njemačku i doktor u Njemačkoj je rekao da je imao izljev u plućima i punktirali su ga, a bio je i na operaciji. Sve je to bilo u rujnu 2020. Prilikom iskazivanja, tužiteljica je plakala. ĆH je njegovala jer je bio ili u bolnici ili je bio kod nje. ĆH je imao i dijagnozu karcinoma. Nakon prve operacije u rujnu ĆH je rekao "idemo se sada vjenčati". Rekao je da treba nazvati susjeda u Hrvatskoj da mu pribavi papire. Rekla mu je da s obzirom na koronu treba im tri mjeseca za sve to i da imaju vremena. ĆH je bilo sve lošije, u 12. mjesecu 2020. izašao je iz bolnice, rak se je proširio. Sjeća se da je želio napisati oporuku, ali nije imao snage. Bilo im je teško i na kraju je ĆH umro u njenom stanu. ĆH i ona su sklopili generalnu punomoć osobito iz razloga ako bi se dogodilo da su bolesni da mogu obavljati sve poslove. ĆH je bio otpušten iz bolnice da se odmori i kemoterapija i zračenje obavljali su se ambulantno. Kako su mu nalazi krvi bili jako loši morao je u bolnicu na transfuziju, pa je bio dva dana u bolnici pa je otpušten. Nije želio biti u bolnici jer su napadaji panike bili teži u bolnici. ĆH je bilo teško jer nije mogao disati i falilo mu je zraka, a u bolnici nije uvijek dobio mjesto uz prozor. Kad je bio doma stavila mu je ležaljku u dnevnu sobu pred vrata balkona kako bi mogao imati više zraka. Nisu imali zajedničke račune. U Njemačkoj je ona kupovala namirnice, plaćala stan, odlazili su njezinim autom, osim ako je ĆH trebao za svoje kćeri. U Hrvatskoj je ĆH kupovao namirnice, vozio svoj auto. Kad su npr. išli na more plaćali su svaki polovicu troškova, sjeća se da je jednom BH platila dio. ĆH je odjavio dvosobni stan negdje pred desetak godina, koliko se sjeća, odnosno u doba kad su njegove kćeri počele s praksom i manje su boravile u stanu. ĆH je otišao u mirovinu sa 65 godina, to bi bilo pred otprilike 12 godina. Ne sjeća se je li ĆH odjavio dvosobni stan u vrijeme kad se umirovio. ĆH se preselio u Hrvatsku kad je otišao u mirovinu jer je u Krapini imao kuću, vinograd, želio je završiti i obnoviti kuću i kuća je završena tek pred njegovom smrti. Plan je bio da se ona preseli u Hrvatsku kad ode u mirovinu. ĆH nije želio rasprodati imovinu u Hrvatskoj, iako njegova djeca nisu imali interesa za živjeti u [adresa]. Dok je ĆH radio o vinogradu se brinuo njegov brat i jedan prijatelj, ali je ĆH za to plaćao. U Krapini je uvijek kuhala za sve, a u Njemačkoj ne uvijek, nekad ona, a nekad ĆH. Bez obzira tko je kuhao uvijek su zajedno svi jeli. Ona je platila troškove pogreba novcima s računa pok. ĆH kod Hypo Bank. U radnom je odnosu. TH, pri tome misli na ĆH, kad bi dolazio u Njemačku od kad se preselio nakon što je otišao u mirovinu, stanovao je kod nje. Kod nje je jeo, spavao. ĆH se tuširao u svom stanu radi njezine kćeri koja je živjela u tom stanu pa je htio osloboditi kupaonicu. TH se tuširao u svom stanu kojeg je i plaćao da bi pokazao da je to njegov stan i nije ga namjeravao zadržati zauvijek. U tom stanu živjela je Dragutinova kćer JH, nije radila, nije se za ništa brinula, ĆH je sve plaćao, dobila je dijete, dobila je i socijalni stan, ali da se iz njega vratila jer da joj nije odgovarao. JH je dobila socijalni stan, posvađala se i s ocem, taj socijalni stan nije joj odgovarao, nije bilo dizala u zgradi, nije bilo tople vode. Kada je u srpnju 2020. ĆH dobio temperaturu, nakon toga je ipak otišao u Hrvatsku jer je imao posla u vinogradu, oko kuće, a uvijek je puno radio, bojao se da bi netko mogao provaliti jer da nema nikoga dugo.

27. Drugo tužena BH iskazala je da nakon smrti njezine majke njezin otac i tužiteljica bili su u vezi kao cura i dečko. To su znali svi, i ona i sestra, i susjedi u Njemačkoj i u Hrvatskoj. Njezin otac i tužiteljica živjeli su svaki u svom stanu, njezin otac je 2009. otišao u mirovinu i preselio je u Krapinu. Njezin otac i tužiteljica nisu imali zajednički novac, npr. kad su išli jesti u grčki restoran uvijek je platio njezin otac za sve njih, pri tome misli otac, njih dvije sestre, tužiteljica i njezina kćer. U početku su si svi bili dobri, ali su počele svađe i to osobito zbog financija i radi njih cura jer da nisu dobre. Jednom prilikom došlo je i do fizičkog obračuna u Njemačkoj kad je intervenirala policija i sjeća se da je tad tužiteljici rečeno da mora iz njihovog stana van jer da im nije majka. I kad su prvi puta zajednički išli na more, a tad je imala 14 godina, njezin otac je sve platio, i za njih troje i za tužiteljicu. I tad na moru je došlo do svađe i fizičkog obračuna. Kad je tužiteljica dolazila u Hrvatsku kuhala je, ali njima nije dala da jedu već im je otac davao novac kako bi si one otišle, npr. po pizzu. Kad je otac imao dvosobni stan ona misli da je spavao u svom stanu jer su sestra i ona bile maloljetne i mogao bi odgovarati ako bi ih ostavio same. Kad je otac uzeo manji stan, spavao je kod tužiteljice jer su imali samo jedan krevet. Nije točno da bi tužiteljica kuhala za sve, a osobito za sve, sjeća se da niti jednom tužiteljica nije očistila kuću već je to radila ona, točno je da je znala pobrati orahe, da je išla u vinograd. Tužiteljica je u Krapinu dolazila jednom godišnje i to u vrijeme berbe, a ponekad u 6. mjesecu da bi išli na more. Otac je zadržao taj mali stan jer je odlazio u Njemačku raditi kada bi mu falilo novaca i da bi imao gdje spavati. Otac je govorio da će uvijek plaćati stan dok god bude mogao, naravno da je bio ljut na kćer JH jer kad je zatrudnjela više nije htjela raditi. Otac je ponavlja htio zadržati taj stan i nije točno da bi ga zadržao zbog njezine sestre JH kako je to tužiteljica iskazivala jer u Njemačkoj nitko neće ostati na cesti, a osobito majka s djetetom. Otac se razbolio i u 9. mj. 2020. saznao da ima rak, bio je u bolnici u Zaboku tjedan dana. Nakon toga došao je doma u Krapinu, tužiteljica je također došla u Krapinu. Zna da su oca molili da ide u Njemačku kako bi se liječio i poslije berbe negdje 20., 22.9. otišao je u Njemačku. Tužiteljica radi nešto inače povezano s medicinom tako da je ona njegovala oca. Otac je i u Njemačkoj bio u bolnici, a tužiteljica je rekla da on ide k njoj iz bolnice. Otac ju je nazvao prije operacije, a potom i poslije operacije i rekao joj da mu nema spasa, i zna da je došla u München kako bi ga vidjela. Kad je njezina majka umrla tužiteljica se nije brinula za nju i sestru, tužiteljica se još dok je mama bila živa "motala oko oca", a to je i sama majka znala jer im je to rekla susjeda. Kad se otac razbolio on uopće nije htio ići u Njemačku već je htio umrijeti u svom krevetu, ali kako su imali punomoć njezin otac i tužiteljica, ipak je otišao u Njemačku. Tek po smrti oca nakon što su došli u Krapinu su saznali od tužiteljice, odnosno rekla je pred njima i susjedima da je otac htio njoj ostaviti gornji stan, 15.000 EUR-a i da se želio oženiti. Imala je dobar odnos sa svojim ocem i smatra da bi joj rekao da se želi oženiti. Npr. otac ju je znao poslati po vodu i WC papir jer da sve što potroši u stanu tužiteljice, sve je morao vratiti, a to je razlog zašto njezina sestra mrzi tužiteljicu. Sjeća se da se ocu pokvario auto i da je došao njoj po 400 EUR-a, to se dogodilo u Krapini, kad ju je otac to u garaži pitao, a tužiteljica je i to čula, pa ako mu je žena, zašto nije to nju pitao. Uglavnom bile su svađe zbog novaca. Tužiteljica nikad, a niti joj je otac govorio da bi se tužiteljica preselila u Krapinu kad bi otišla u mirovinu, jer je sama tužiteljica govorila da je ovdje sama korupcija. Kad bi njezin otac predstavljao tužiteljicu nije govorio da je to njegova žena, nego da je to MH, njegova cura. Nije imala dojam da su njezin otac i tužiteljica živjeli kao muž i žena. Ona je dobila 600 EUR-a za vrijeme škole dok je radila i od toga je 300 EUR-a plaćala ocu za stanovanje. Njezina sestra nije plaćala ništa. U periodu od 14-18 godine svog života bila je u domu i jednom godišnje mogla je ići kod oca u Hrvatsku, a sve to iz razloga jer ih je otac tukao. Nije bila prekršajno kažnjavana. Točno je da je 2016. na Facebooku objavila fotografije gdje je napisala da je s roditeljima, a na slici su bili ona, otac i MH. Troškovi pogreba plaćeni su novcima s računa njezinog oca, a koje je podigla tužiteljica s obzirom da je imala punomoć.

28. Sud je svoju nadležnost u ovom predmetu utemeljio na čl. 38. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN 101/2017 i 67/2023) koja propisuje da je za zasnivanje i prestanak izvanbračne zajednice mjerodavno pravo države s kojom ona ima ili, ako je prestala postojati, je imala najužu vezu. Da je izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. ĆH imala najužu vezu s Republikom Hrvatskom utvrđeno je provedenim postupkom.

28.1. Pa je tako utvrđeno da je pok. ĆH bio udovac od 3.1.2001., da je tužiteljica bila razvedena od 2006., da je pok. ĆH od odlaska u mirovinu u dobi od 65 godina, a što bi bilo 2010., a što je sve među strankama nesporno, češće boravio u [adresa], a sve zbog obnavljanja kuće i održavanja vinograda, da je tužiteljica do epidemije korona virusa redovito dolazila u Krapinu, s time da je i pok. ĆH odlazio i u Njemačku gdje je i preminuo **.**.2020. u stanu tužiteljice, da su stranke bile u izvanbračnoj zajednici od početka 2002., pa do smrti pok. ĆH, a kako je odredbom čl. 3. Obiteljskog zakona/03 koji je bio na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, propisano da se odredbe tog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, koja traje najmanje 3 godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, od 2006. do smrti pok. ĆH svakako je prošlo više od 3 godine kao vrijeme potrebno za trajanje izvanbračne zajednice.

28.2. Pri tome da su tužiteljica i pok. ĆH bili u izvanbračnoj zajednici proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka UH – kojoj je pokojni ĆH bio vjenčani kum i susjed u [adresa], ĆŽ – susjed ĆH u [adresa], FH – sestre pokojne supruge ĆH, LH

– supruga pokojnog sina BH, pokojne supruge ĆH, TŽ – susjeda u [adresa], RH – susjeda u [adresa], ZH – susjeda u [adresa], ŠH – firmana kuma drugo tužene, HH – susjeda u [adresa], AH – susjeda u [adresa], KH – kćer tužiteljice, IH – liječnica ĆH i njegove pokojne supruge, DH – brata tužiteljice, NŽ – šogorica tužiteljice, dr. KŽ – brata tužiteljice i UŽ – brata tužiteljice. Svi ti svjedoci iskazivali su suglasno u bitnim činjenicama, životno i uvjerljivo. Iz tih iskaza sud je utvrdio da su u Njemačkoj tužiteljica i pok. ĆH živjeli u njezinom stanu, da je tužiteljica redovito dolazila u Krapinu i ondje provodila godišnji odmor, da su se držali za ruke, da su se poštivali, da je pokojni ĆH tužiteljicu predstavljao kao "meine Frau", da su tužiteljica i pok. ĆH zajedno odlazili kod sestre pokojne supruge ĆH, da su na svadbi unuka od pokojne Dragutinove žene predstavljeni kao muž i žena, da je ĆH tužiteljicu predstavljao kao svoju suprugu kao i da bi za tužiteljicu prilikom upoznavanja s nekim predstavio kao suprugu, da su se ponašali kao bračni par, "kao njegovi otac i majka" , kako je to iskazao svjedok OH, da mu je tužiteljica druga žena, da su tužiteljica i ĆH bili ljubavni par, da su živjeli zajedno u stanu tužiteljice, da su zajedno sa svojom djecom odlazili na more, ručkove, da je ĆH svojoj liječnici pričao o vezi s tužiteljicom, da su braća tužiteljice i njezina šogorica suglasno potvrdili da je tužiteljica s ĆH živjela kao bračni par, što u Njemačkoj što u Hrvatskoj.

28.3. S druge strane, svjedoci CH – susjeda u [adresa], PH

– susjeda u [adresa] i JHI – kćer firmane kume drugo tužiteljice iako su poznale tužiteljicu, tvrde da im nije bila predstavljena kao supruga pok. ĆH, ali suglasno su iskazale da je tužiteljica dolazila u Krapinu, da je uvijek bila u društvu s TH, da su bili ljudi u godinama i da nisu pred njima iskazivali bliskost, kao i da su pretpostavljali da mu je MH cura.

28.4. Saslušan svjedok ŽH – bivši poslodavc pok. ĆH, uopće zapravo ne zna ništa o osobnom životu pokojnog ĆH.

28.5. Također, utvrđeno je da je tužiteljica brinula i o zdravlju pok. ĆH, njegovala ga sve do njegove smrti što je u svom iskazu potvrdila i sama drugo tužena, kao i svjedoci KH i DH. Pri tome tužiteljica je posebno emotivno iskazivala, pri čemu je plakala, u dijelu kada je opisivala kako je njegovala ĆH od rujna 2020. do njegove smrti.

28.6. Na istinitost svjedoka ukazuju fotografije tužiteljice i pok. ĆH koje prileže spisu (list 12-37 spisa), ali i ostala dokumentacija (polica osiguranja vozila, polica – potvrda privatnog osiguranja, uzajamna generalna punomoć) i fotografije uz opis s Facebook stranice (list 78-79), kao i osmrtnica između kojih je među ožalošćenima navedena MH. Na fotografijama na kojima su tužiteljica i ĆH vidljiva je njihova bliskost, u različitim situacijama – putovanja, obiteljska druženja.

28.7. S druge strane, prvo tužena JH u svom pisanom odgovoru na tužbu kao i drugo tužena BH u svom iskazu osporavaju da bi tužiteljica i njihov otac bili u izvanbračnoj zajednici. Navode prvo tužene JH i iskaz drugo tužene BH sud ne prihvaća, jer su u suprotnosti s iskazima svih saslušanih svjedoka, osim ŽH koji o osobnom životu tužiteljice i pok. ĆH ne zna ništa, i materijalnih dokaza, a koji su iskazivali da su tužiteljica i njihov pokojni otac ĆH bili u ljubavnoj vezi, dapače, izvanbračnoj zajednici. Tužene su zainteresirane za ishod ovog postupka obzirom da tužiteljica uspjehom u ovom parničnom postupku ulazi u krug zakonskih nasljednika za nasljeđivanje iza pok. ĆH. Tužene se protive tužbenom zahtjevu tužiteljice samo iz ekonomskih razloga, a što proizlazi i iz odgovora na tužbu prvo tužene i samog iskaza drugo tužene.

29. Konačno, iz svega navedenog sud je utvrdio da je između tužiteljice i pokojnog ĆH postojala izvanbračna zajednica odnosno da se radilo o ekonomskoj (što proizlazi iz činjenice da su zajednički dijelili troškove i to u Njemačkoj ih je podmirivala MH, a u Krapini, odnosno [adresa], pok. ĆH), emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala od 2006. do smrti pok. ĆH, **.**.2020. s time da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice muškarca i žene nije od odlučnog značaja činjenica da žive na istoj adresi, odnosno žive odvojeno (Krapini i Münchenu) (tako i VS RH u svojoj odluci Rev-1121/07-2 od 22. studenog 2007.).

30. Temeljem čl. 154. st.1. ZPP-a tužene su solidarno dužne naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka.

30.1. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe, podneska od 13.5.2022. i 30.8.2022., zastupanja po punomoćniku na ročištu 31.8.2022., 11.11.2022., 6.9.2024., 8.11.2024. i 16.9.2025., za svaku radnju po 100 bodova, odnosno po 200,00 €, te 50 % od 100 bodova, odnosno 100,00 € za zastupanje na ročištu 6.7.2022., određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 375,00 €, te sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 € i na presudu u iznosu od 53,09 €, odnosno sveukupno 1.954,63 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude sukladno odredbi čl. 151.st.3. ZPP-a.

30.2. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 23.12.2021. i 8.12.2023. budući isti nisu bili potrebni za rješenje spora, kao i trošak prijevoda dokumentacije.

31. Kako tužene nisu uspjele u sporu, odbijene su sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka.

U Krapini 17. listopada 2025.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnica Matijana Paljetak

2. ZOU Maša Gluhinić i FŽ