REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P Ob-256/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljanin Ukrajine, s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj na adresi [adresa], zastupan po punomoćniku Goranu Katuri, odvjetniku iz Splita, protiv tužene ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljanka Ukrajine, s boravištem u [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 10. rujna 2025. u nazočnosti zam. pun. tužitelja, osobno tužitelja i osobno tužene, a objavljene dana 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da između SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljanin Ukrajine, s privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj na adresi [adresa] i ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljanka Ukrajine, s boravištem u [adresa] postoji izvanbračna zajednica najmanje od početka 2000. godine koja traje i dalje.

Obrazloženje

1. U tužbi poslanoj ovom sudu dana 10. svibnja 2023. se navodi da stranke više od 30 godina žive u izvanbračnoj zajednici i to na način da zajednički žive u [adresa] na adresi [adresa], a nakon izbijanja rata u Ukrajini u Hrvatskoj žive na adresi [adresa]. Tijekom navedenog razdoblja zajedničkog života tužitelj i tužena do sada i tako još uvijek dijele ekonomsku, emocionalnu, voljnu i životnu zajednicu i to na način da su oboje stvorili zajedničko domaćinstvo, stjecali pokretnu i nepokretnu imovinu kako u Ukrajini tako i na području Republike Hrvatske. Za vrijeme postojanja veze stranke su dobile i zajedničko dijete sina MF, rođenog **.**.1994., te je nesporno da između stranaka postoji izvanbračna zajednice koja je sa svim pravima i obvezama izjednačena s bračnom zajednicom, odnosno brakom u smislu čl. 11. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23). Stranke su dana 19. travnja 2023. u obliku javnobilježničkog akta zaključili ugovor o darovanju nekretnine s odgodnim uvjetom kod vršiteljice dužnosti javnog bilježnika u Splitu Matijane Paradžik pod brojem OU-221/2023, te stranke imaju pravni interes da se rješenjem suda utvrdi egzistiranje izvanbračne zajednice, a koja je u svojim pravima izjednačena s bračnom zajednicom, a što predstavlja jedan od razloga za oslobođenje od plaćanje poreza na nekretnine čl. 15. st. toč. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina. Sukladno svemu navedenom predlaže se da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će se utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između tužitelja i tužene u razdoblju od 9. prosinca 1994. koja traje i dalje.

2. U odgovoru na tužbu tužena se izjasnila na ročištu održanom dana 16. lipnja 2025., da je zaprimila uredno tužbu, da je istu pročitala, te da je suglasna da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i tužitelja. Navela je da su ona i tužitelj bili u braku kojeg su sklopili 1991., ali da su se sudski razveli 1999. i da zato ona i dalje ima prezime tužitelja.

3. U tijeku postupka sud je pregledao ovjerenu presliku putovnice tužitelja, ovjerenu presliku dozvole boravka tužitelja, rodni list PF s nadovjerom Apostille broj.3291289 uz prijedlog na hrvatskom jeziku, pregledana je iskaznica stranca pod privremenom zaštitom Republike Hrvatske u odnosu na tuženu, pregledan je ugovor o darovanju nekretnine s odgodnim uvjetom broj OU-221/2023 od 19. travnja 2023., saslušani su svjedoci IF, ŽF, ĆF te tužitelj i tužena u svojstvu stranaka.

4. Stranke nisu popisale trošak parničnog postupka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ-a) izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Naime, zajednica života neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici, a zajedno žive dulje od tri godine, koja je utemeljena na međusobnom poštovanju i pomaganju partnera, njihovoj ravnopravnosti i emotivnoj povezanosti te upućenosti jednog na drugog ima sve elemente izvanbračne zajednice čiji pravni učinak domaće pravo priznaje.

7. U cilju utvrđenja postojanja ili nepostojanja izvanbračne zajednice tužitelja i tužene sud je izveo dokaze u pisanom obliku koji su dostavljeni sudu i to ovjerenu presliku putovnice tužitelja izdane u Ukrajini dana 14. lipnja 2018. pod brojem FP258281, dozvola boravka za tužitelja izdana u Republici Hrvatskoj broj 8179128 koja je trajala do 26. rujna 2023., a ta dozvola boravka je podrazumijevala osim boravka i mogućnost rada. Sud je pregledao i ovjereni prijevod s ukrajinskog jezika u odnosu na rodni list zajedničkog djeteta PF, rođenog dana **.**.1994. od oca ĐF i majke ŠF. Sud je pregledao i presliku iskaznice stranca pod privremenom zaštitom izdanoj u Republici Hrvatskoj broj 1004083 koja je izdana tuženoj u ožujku 2022.

7.1. Sud je pregledao i ugovor o darovanju nekretnine s odgodnim uvjetom u Splitu, 19. travnja 2023. broj OU-221/2023 iz kojeg se utvrđuje da je tužena kao darovatelj i isključiva vlasnica nekretnine istu darovala tužitelju, da je u čl. 1. ugovora 2. stavku upisana tvrdnja da darovateljica i daroprimac cijeli niz godina neprekidno žive u izvanbračnoj zajednici, a tijekom trajanja zajednice da je rođeno i dijete, da su oboje državljani Ukrajine, da su stranke upoznate da ovaj ugovor s odgodom stupa na snagu danom izdavanja rješenja o stjecanju prava vlasništva na nekretnini izdanom od strane Ministarstva pravosuđa. Također je iz tog ugovora o darovanju vidljivo da stranke traže primjenu čl. 15. st. 1. toč. 1. Zakona o porezu na promet nekretnina, a sve s obzirom na postojanje njihove izvanbračne zajednice.

8. S obzirom da su tužitelj i tužena državljani Ukrajine sud smatra da se u postupku utvrđenja postojanja izvanbračna zajednice u Republici Hrvatskoj primjenjuje mjerodavno pravo države s kojom ta zajednica ima ili je imala najužu vezu, a sve sukladno čl. 38. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN 101/2017 i 67/2023).

9. Saslušanjem tužitelja i tužene utvrđeno je da su isti bili u braku, ali da su se sudski razveli 1999., po razvodu braka nekih dva mjeseca nisu živjeli zajedno, ali su riješili nesuglasice pa su ponovno nastavili zajednički život koji je bio prožet svim elementima kao i bračna zajednica, zajedno su radili, zajedno stanovali, odgojili su svog sina MF koji je rođen **.**.1994., u Ukrajini, [adresa] su kupili kuću, njihov sin je završio fakultet. Negdje 2011. oni su osnovali trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj i to trgovačko društvo je kupilo kuću na Čiovu, a kada je postala mogućnost što se tiče pravila u Republici Hrvatskoj da oni kao fizičke osobe kupe nekretninu u Republici Hrvatskoj to su i likvidirali trgovačko društvo i tako su stekli u vlasništvo nekretninu na Čiovu koja je glasila na ime tužene, sve se to događalo 2022. S obzirom na promjenu pravila nisu željeli, niti je bilo potrebe da imaju tvrtku u Republici Hrvatskoj jer to iziskuje visoke troškove pa se ta tvrtka zato likvidirala i vlasništvo je preneseno na tuženu. Tužitelj ima boravak i dozvolu rada u Republici Hrvatskoj od 2019., a tužena je uvijek bila na relaciji Republika Hrvatska i Ukrajina sve do veljače 2022. od kada je ona stalno u Republici Hrvatskoj. Tužitelj je dan danas zaposlen u obrtu IF s kojim ima i potpisan ugovor o radu u njegovom obrtu jer je to uvjet da bi mogao tražiti produljenje boravka u Republici Hrvatskoj.

9.1. Tužena je potvrdila u cijelosti iskaz tužitelja o razvodu braka, o ponovnoj uspostavi izvanbračne zajednice nakon razvoda braka, te činjenicu da od nekih dva mjeseca po razvodu braka što su bili razdvojeni oni su ponovno uspostavili skladnu zajednicu u kojoj su odgojili svog sina koji je završio tri fakulteta u [adresa], sada je doktorand, sa sinom su svakodnevno u kontaktu, a sin zna doći u Republiku Hrvatsku jednom godišnje, a sve zbog činjenice rata u Ukrajini i razna ograničenja koja postoje za odlaske – putovanja. Ona je pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj kao stranac i njoj je ta zaštita pružena od 28. ožujka 2022., a sada zadnje produljenje joj traje do 4. ožujka 2026. Navela je da je ona u Ukrajini završila studij prava i ekonomije, u Republici Hrvatskoj još ne radi, ima želju raditi kao pomoćnik u knjigovodstvu, čeka izdavanje boravišne dozvole, želja joj je da nakon rata u Ukrajini nastavi živjeti u [adresa]. Ona i tužitelj žive od onoga što on zaradi, a također im i sin povremeno pošalje neku vrstu pomoći. Tužena potvrđuje da su ona i tužitelj ostvarili sva obilježja bračne zajednice i to kako financijske, ekonomske, tako i emocionalne.

10. Saslušan u svojstvu svjedoka IF je naveo da je on tužitelja i tuženu upoznao negdje krajem 2011. odnosno početkom 2012. jer im je on izvodio radove na obnavljanju kuće koju su kupili u [adresa], svo vrijeme je on njih doživljavao kao bračni par, sve do unatrag pola godine kada je u razgovoru s tužiteljem saznao da oni nisu u braku, svjedok stranke doživljava najnormalnije, tj. da su stranke muž i žena. Tužitelj radi kod svjedoka u njegovom obrtu već četiri godine, istome se produljuje boravak s obzirom na rad kod svjedoka, a radi poslove armirača i druge vrste poslova kako što zatreba. Naveo je svjedok da tužitelj i tužena dolaze u posjetu njegovoj obitelji kao i njegova obitelj kod njih, svjedok je u ljeto 2019. bio kod tužitelja i tužene u njihovoj kući u [adresa] i konačno svjedok svo vrijeme stranke doživljava i oni se ponašaju kao bračni par.

10.1. Saslušana svjedokinja ŽF je navela da je stranke upoznala negdje 2014., s njima ima samo dobrosusjedski odnos jer je njena kuća udaljena od njihove nekih 100 metara, stranke su joj znale dati ključeve da ona pazi na njihovu kuću kada oni nisu prisutni, navela je da su stranke bile i dan danas da su njoj na usluzi kada joj nešto treba nešto prebaciti, odnosno u bilo čemu ako joj zatreba pomoć, ona je njih dvoje od prvog dana doživljavala kao muža i ženu, a tek sada je saznala da oni nisu u braku, navela je da su stranke pretežno uvijek bile skupa, ona ne zna s kojim se oni poslovima bave. Prilikom prolaska kraj njihove kuće uvijek zastane i popriča s njima, u prvim počecima poznanstva ona i njen suprug su bili pozvani kod stranaka na neka njihova jela.

10.2. Saslušani svjedok ĆF je rekao da stranke poznaje već 25 godina, tj. negdje od 2000. godine jer je radio s tužiteljem u jednom poduzeću, upoznao je tužitelja, tuženu i njihovog sina, često su zajedno provodili vrijeme, tj. njihove dvije obitelji. Po njegovu shvaćanju zna da su stranke živjele zajedno, da su imali dijete, njega nije ni zanimalo jesu li oni bili u braku ili ne, on ih je doživljavao kao supružnike. Naime, u Ukrajini kada se ljudi upoznaju nitko od njih ne pita druge da im pokažu vjenčani list. Njegova predodžba o njihovom zajedničkom životu je bila da žive u veoma dobrom supružničkom odnosu jer su uvijek iskazivali jedno drugom uzajamno poštivanje i ljubav, a on svakog ljeta kod njih provodi godišnji odmor. Inače, svjedok ima prebivalište u [adresa], ali kada ga je tužitelj pozvao radi svjedočenja da su tužitelj i tužena muž i žena svjedok je bio iznenađen i pristao je i došao je iz Norveške svjedočiti o njihovom odnosu.

11. S obzirom na izvedene dokaze, a rezimirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti sud smatra utvrđenim da je između tužitelja i tužene postojala i da još postoji izvanbračna zajednica koja traje od početka 2000. pa do danas. Naime, u postavljenom zahtjevu se navodi da bi njihova izvanbračna zajednice počela najkasnije od 9. prosinca 1994. kada je rođen zajednički sin stranaka DF, međutim iz izvedenih dokaza, a i samog priznanja tužitelja i tužene proizlazi da je njihov sin DF rođen za vrijeme trajanja braka, da je brak pravomoćno razveden između stranaka 1999., pa bi postojanje izvanbračne zajednice između stranaka moglo biti tek početkom 2000. pa do danas. Takva utvrđenja suda proizlaze i iz iskaza stranaka kada su stranke navele da su se razvele 1999., da neka dva mjeseca po razvodu braka nisu stanovali zajedno, ali su se nakon toga pomirili i uspostavili urednu izvanbračnu zajednicu koja traje dulje od tri godine i utemeljena je na međusobnom poštovanju i pomaganju, njihovoj ravnopravnosti i emotivnoj povezanosti kao i upućenosti jedne stranke na drugu, a što sve upućuje na zaključak suda da je nakon razvoda braka tužitelja i tužene uspostavljena izvanbračna zajednica, te su ispunjeni uvjeti predviđeni čl. 11. ObZ-a. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

12. Odluka o troškovima postupka je izostala jer isti nije zatražen.

U Splitu, 17. listopada 2025.

S U D A C:

Anđelka Rađa

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- pun. tužitelja,

- tuženoj,

- u spis.