Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: P-412/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

D J E L O M I Č N A P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A

I

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja Grada Osijeka, OIB: 30050049642, Osijek, Franje Kuhača 9, zastupanog po punomoćniku Filipu Glavašu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Draženu Orešković, odvjetniku iz Osijeka, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 2. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, po objavi 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja Grada Osijeka, OIB: 30050049642, Osijek, Franje Kuhača 9, iz postignute prodajne cijene sudskom prodajom založene nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], u površini od 316 m2 u vlasništvu tuženika, za iznos od 10.925,01 eura (slovima: deset tisuća devetsto dvadeset pet eura jedan cent).

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži namirenje zakonskih zateznih kamata po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022., po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do konačne isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na iznose:

- 36,69 eura od 1. listopada 2000. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2000. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2000. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2001. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2002. do isplate,

- 51.36 eura od 1. prosinca 2002. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2003. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2004. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2005. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2006. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2007. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2008. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2009. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2010. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2011. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2012.do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2012. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2013. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2014. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2015. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2016. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. lipnja 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. srpnja 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. kolovoza 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. rujna 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. listopada 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. studenoga 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. prosinca 2017. do isplate,

- 51,36 eura od 1. siječnja 2018. do isplate,

- 51,36 eura od 1. veljače 2018. do isplate,

- 51,36 eura od 1. ožujka 2018. do isplate,

- 51,36 eura od 1. travnja 2018. do isplate,

- 51,36 eura od 1. svibnja 2018. do isplate, - 51,36 eura od 1. lipnja 2018. do isplate.

i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 2.635,01 eura.

II. Nalaže se tuženiku UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi tužitelju Gradu Osijeku, OIB: 30050049642, Osijek, Franje Kuhača 9, prouzročeni parnični trošak u iznosu 1.269,68 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka iznad dosuđenog u točki II. izreke rješenja.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 2. svibnja 2017. navodi da je TL **.**.1996. sklopila sa tužiteljem Ugovor broj: 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (s obročnom otplatom), da je tužitelj imenovanoj prodao stan koji se nalazi na adresi [adresa], ulaz 1, kat 01, br. stana 003, izgrađen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od 3 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, u ukupnoj površini od 108,92 m2. Ugovorena cijena stana iznosi 107.501,77 kn, a ukupni iznos svih obročnih otplata cijene stana, s unaprijed obračunatom kamatom u visini od 1% godišnje, na dan sklapanja ugovora iznosio je 102.168,00 kn. Kupac se obvezao prodavatelju otplatiti cijenu kroz 22 godine, od dana sklapanja ugovora u mjesečnim obrocima, koji su iznosili 387,00 kn, a preostalo ih je 264. Prvi obrok, učešće, priznat je kupcu kao prvi obrok jer je uložio vlastita sredstva u stan oštećen u oružanoj agresiji u iznosu od 16.199,61 kn. Temeljem ugovora, po priznatoj uplati učešća, kupac je bio ovlašten ishoditi pravo vlasništva na stanu iz ugovora uknjižbom u zemljišnim knjigama. Hipoteka je temeljem zamolbe od 11. studenoga 2004. i hipotekarne izjave od 18. listopada 2004. broj OV-10208/04 prenesena iz PU 11123 k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište [adresa], u površini od 316 m2, u vlasništvu RL. Kupac nije plaćao, niti plaća mjesečne obroke za predmetni stan, time da je na k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], u površini od 316 m2 uknjiženo pravo zaloga temeljem Ugovora o kupoprodaji stana od 19. lipnja 1996. i potvrde od 31. siječnja 1996. i punomoći od 19. studenoga 1992. u iznosu od 102.168,00 kn u korist Općine Osijek, Fonda u stambenom gospodarstvu, Osijek. Tužitelj nenamiren u svom potraživanju, s naslova otplate cijene za stan, podnosi ovu tužbu i predlaže obzirom na članak 336. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima namirenje tražbine od svagdašnjeg vlasnika založene stvari i iz vrijednosti zaloga te predlaže sudu da po provedenom postupku donese presudu: "Tuženik UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je trpjeti namirenje tražbine tužitelja Grada Osijeka, Kuhačeva 9, Osijek, OIB: 30050049642, za iznos 102.168,00 kn / 13.560,02 eura (fiksni tečaj konverzije 7,53450) sa zakonskom zateznom kamatom po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena počevši od 1. srpnja 1996. do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za 3% poena, sudskom prodajom založene nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], u površini od 316 m2, sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika, te namirenje tužitelja iz polučene prodajne cijene.

Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana.“

1.1. Podneskom od 2. listopada 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da predlaže donošenje presude po kojoj je tuženik dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja iz postignute prodajne cijene sudskom prodajom založene nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], u površini od 316 m2 u vlasništvu tuženika, za iznos od 10.925,01 euro kao i zakonskih zateznih kamata tekućih od dospijeća svakog pojedinog obroka otplate stana (za razdoblje od 1. listopada 2000. do 1. lipnja 2018.) pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne čini spornim navode sadržane u historijatu predmetne tužbe, ali osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, budući je prestalo postojati založno pravo obzirom je prestala postojati cijela njime osigurana tražbina i sve sporedne tražbine. Naime, temeljno potraživanje zbog kojeg je hipoteka i zasnovana proizlazi iz Ugovora broj: 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (s obročnom otplatom) zaključnog 19. lipnja 1996. Odredbom članka IV. navedenog ugovora stranke su dogovorile obročnu otplatu cijene stana u visini od 102.168,00 kn na način da će TL po zaključenju ugovora svoju obvezu isplate kupovnine izvršiti kroz 264 mjesečna obroka počevši od 1. srpnja 1996. , s tim da prvi mjesečni obrok, a do revalorizacije sukladno pozitivnim propisima iznosi 387,00 kn. Iz izvoda otvorenih stavki razvidno je da tužitelj prema TL kao kupcu stana ima potraživanje u visini od 76.763,66 kn na ime dospjelih, a neplaćenih mjesečnih anuiteta na ime otplate stana. Ističe prigovor zastare prava iz članka 227. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima. Budući su ugovorne strane dogovorile obročnu otplatu stana u ugovorenom svako mjesečnom anuitetu, predmet tužiteljeva potraživanja je povremena tražbina. Iz izvoda otvornih stavki proizlazi da dospijeće najstarije neispunjene tražbine datira iz prosinca 2005. godine, pa kako je tužitelj podnio tužbu tek u svibnju 2017. godine to je od trenutka dospijeća tužiteljeva najstarijeg potraživanja do podnošenja tužbe proteklo više od 10 godina. Stoga tuženik smatra kako je u odnosu na tužiteljevu tražbinu koja je osigurana založnim pravom nastupila tzv. prekluzija prava. Obzirom je tužiteljeva tražbina koja je osigurana založnim pravom prestala postojati uslijed činjenice što je u odnosu na istu nastupila zastara, odnosno prekluzija samog prava smatra da je prestalo postojati i založno pravo tužitelja, sve sukladno odredbi članka 346. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva te osnov i tijek potraživanih zakonskih zateznih kamata na glavni dug. Naime, tužitelj zahtjeva sudsku prodaju nekretnine u vlasništvu tuženika radi namirenja duga nastalog temeljem Ugovora broj: 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (s obročnom otplatom) zaključenog 19. lipnja 1996. u iznosu od 102.168,00 kn, a iz izvoda otvorenih stavaka proizlazi da u trenutku podnošenja tužbe ukupni dug po navedenom Ugovoru iznosi 76.763,66 kn. Stoga tuženik osporava navedenu razliku u visini glavnog duga i bez obzira na činjenicu što je u zemljišnim knjigama uknjiženo pravo zaloga na nekretnini tuženika u iznosu od 102.168,00 kn, jer s obzirom na akcesornost založnog prava istim se osigurava glavna tražbina, odnosno u ovom slučaju dug proizišao iz navedenog Ugovora o prodaji stana. Tuženik osporava tužiteljevo pravo na zakonske zatezne kamate kao i početak tijeka istih. Iz tužbe proizlazi da tužitelj potražuje namirenje iznosa od 102.168,00 kn sa z.z. kamatama tekućim od 1. srpnja 1996. do isplate. Budući se radi o povremenoj tražbini proizišloj iz Ugovora o prodaji stana s ugovorenim svakomjesečnim anuitetima u iznosu od 387,00 kn s zakonskim zateznim kamatama tekućim od svakog 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, smatra kako tužitelj ne može potraživati z.z. kamatu na ukupni dug, a koja teče od dospijeća prvog obroka do konačne isplate, već bi za svaki neisplaćeni anuitet trebao specificirati zaseban iznos kao i početak tijeka z.z. kamate. U konkretnom slučaju radi se o potraživanju koje datira od prije 20 godina i više, pa tuženik ističe i prigovor zastare potraživanja u odnosu na glavnu tražbinu. Sukladno odredbi članka 222. Zakona o obveznim odnosima vjerovnik, odnosno tužitelj nema pravo namirenja zastarjelih tražbina kamata i drugih povremenih davanja iz opterećene stvari. Slijedom izloženog, tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, a podredno da odbije tužbeni zahtjev radi namirenja tražbine u iznosu od 25.404,34 kn na ime glavnog duga te zakonskih zateznih kamata u cijelosti.

2.1. Na ročištu 2. listopada 2025. tuženik je priznao tužbeni zahtjev u iznosu od 10.925,01 euro, na ime glavnice, time da se i nadalje protivi dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje zakonsku zateznu kamatu na svaki pojedini dospjeli iznos anuiteta, počevši od 1. listopada 2000. pa zaključno do 1. lipnja 2018. budući hipoteka nije osnovana za naplatu zakonskih zateznih kamata, odnosno bilo kakvih sporednih potraživanja, već samo radi naplate glavnice duga.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao Ugovor broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (s obročnom otplatom) od 19. lipnja 1996. (list 3 do 6 spisa), Hipotekarnu izjavu od 18. listopada 2004. (list 7 spisa), brisovno očitovanja od 4. studenoga 2004. (list 8 spisa), izvadak iz zemljišne knjige broj 3187 k. o. [katastarska općina] (list 9 spisa), izvod otvorenih stavaka (list 10 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Tonke Vulić iz Osijeka od 27. svibnja 2025. (stranica 72-96 spisa), kao i u drugu spisu priležeću dokumentaciju, te izvršio uvid i u spis ovoga suda poslovni broj P-668/2017.

4. Predmet spora je namirenje potraživanja tužitelja sudskom prodajom založene nekretnine tuženika (hipotekarna tužba).

5. Prije svega sporna je visina potraživanja, to iz razloga što tužitelj zahtjeva sudsku prodaju nekretnine u vlasništvu tuženika radi namirenja duga nastalog temeljem Ugovora broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo (s obročnom otplatom) zaključenog 19. lipnja 1996. u iznosu od 102.168,00 kn / 13.560,02 eura, dok iz izvoda otvorenih stavaka proizlazi da u trenutku podnošenja tužbe ukupni dug po navedenom Ugovoru iznosi 76.763,66 kn / 10.188,29 eura.

6. Na okolnost utvrđenja visine zahtjeva provedeno je financijsko – knjigovodstveno vještačenje po sudskom vještaku Tonki Vulić iz Osijeka, a zadatak vještaku je bio utvrditi stvarnu visinu duga, samo glavnicu, uzevši u obzir do sada otplaćene obroke, pri čemu će uzeti u obzir da je mjesečni obrok iznosio 387,00 kn, sukladno obvezama prema Ugovoru br. 7493 od 19. lipnja 1996. te utvrditi preostali iznos dugovanja, uz navođenje svakog nepodmirenog mjesečnog iznosa sa zakonskom zateznom kamatom.

6.1. Iz nalaza vještaka od 27. svibnja 2025. proizlazi:

- da obaveza za otplatu stana sa 1% kamate iznosi 102.168,00 kuna,

- da je uplaćeno 19.847,53 kune,

- da još preostaje obaveza od 82.320,47 kuna / 10.925,01 euro za glavnicu otplate stana,

- da zatezna kamata na utvrđene svakomjesečne iznose glavnice duga za rate za otplatu stana iznosi do dana izrade nalaza 27. svibnja 2025. 15.682,99 eura.

6.2. Na ročištu 2. listopada 2025. stranke su suglasno iznijele da se ne protive nalazu i mišljenju sudskog vještaka, da isti u cijelosti prihvaćaju, kao i da nemaju pitanja za sudskog vještaka.

7. Tuženik je na ročištu 2. listopada 2025. priznao tužbeni zahtjev u iznosu od 10.925,01 euro, na ime glavnice, pa je temeljem odredbe članka 329. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 82/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP) kojim je propisano da je sud dužan bez odgode donijeti djelomičnu presudu ako su, na temelju priznanja ili odricanja od više istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konačnu odluku, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za takvu odluku, i članka 338. stavka 5. ZPP-a, valjalo usvojiti dio tužbenog zahtjeva kojeg je tuženik priznao i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

8. Nastavno se spornim ukazuje dio zahtjeva tužitelja u kojem traži namirenje zakonskih zateznih kamata tekućih od dospijeća svakog pojedinog obroka otplate stana, za razdoblje od 1. listopada 2000. pa zaključno do 1. lipnja 2018., pa do isplate, odnosno sporno je jesu li zatezne kamate osigurane založnim pravom.

8.1. Uvidom u Ugovor broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 19. lipnja 1996. utvrđeno je da su ga sklopili Općina Osijek - Fond u stambenom gospodarstvu Osijek, kao prodavatelj i TL iz [adresa], kao kupac, da je predmet kupoprodaje stan na kojem postoji stanarsko pravo zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, koji se nalazi na adresi: [adresa], ulaz 1, kat 01, broj stana 003 izgrađenog na katastarskoj općini [katastarska općina] – kčbr. [katastarska čestica] koji nije upisan u zemljišne knjige, te da se stan sastoji od: 3.0 sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, degažmana u ukupnoj površini 108,92 m2 i drvarnica (točka I.). Ugovorne strane suglasno su utvrdile da cijena stana, zajedno sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade iz točke I. ovog ugovora iznosi 107.501,77 kn (točka II.). Kupac se obvezao da će prodavatelju otplatiti cijenu iz točke II. ovog ugovora kroz 22 godine od dana sklapanja ugovora, u mjesečnim obrocima. Kupcu su u prvi obrok priznata vlastita uložena sredstva u stan oštećen u oružanoj agresiji u iznosu od 16.199,61 kn (točka III.). Ukupni iznos svih obročnih otplata cijene stana, s unaprijed obračunatom kamatom u visini od 1% godišnje, na dan sklapanja ovog ugovora iznosi 102.168,00 kn. Preostalih 264 mjesečnih obroka kupac se obvezao otplaćivati prodavatelju do 15-og u mjesecu za svaki mjesec, počevši od 1. srpnja 1996. Prvi mjesečni obrok, a do revalorizacije sukladno pozitivnim propisima, iznosi 387,00 kn (točka IV.). Kupac je dopustio u korist prodavatelja uknjižbu založnog prava na kupljenom stanu, hipoteku, u zemljišne knjige odnosno knjigu položenih ugovora za iznos ostatka cijene i kamata od 102.168,00 kn iz ovog ugovora kao i revalorizirane cijene stana sukladno sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo do potpune isplate (točka VIII.).

8.2. Uvidom u Hipotekarnu izjavu od 18. listopada 2004. utvrđeno je da je UL kao vlasnik dozvolio da se njegovu nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], kuća broj 60 i dvor, ulica Sv. Roka optereti založnim pravom u iznosu od 102.168,00 kn za korist Fonda u stambenom gospodarstvu Općine Osijek, sada pravni slijednik Grad Osijek, a koje pravo je do sada teretilo nekretninu upisanu u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], PU 11123, u naravi stan u [adresa], I. kat, ukupne površine 108,92 m2, u vlasništvu TL, kao i da je predmetnom izjavom dao izričitu i neopozivu suglasnost da se izvrši prijenos založnog prava.

8.3. Uvidom u brisovno očitovanje s prijedlogom za istodobnu uknjižbu založnog prava (UL), utvrđeno je da je očitovanje dao Grad Osijek, da na nekretnini u vlasništvu TL u [adresa], i to na stanu izgrađenom u stambenoj zgradi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisan u [broj poduloška], koji se nalazi na I. katu, a sastoji se od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, i degažmana, ukupne površine 108,92 m2, uknjižen je u teretnom listu C- 1 zalog u korist Fonda u stambenom gospodarstvu općine Osijek, sada Grad Osijek, Kuhačeva 9 kao pravni slijednik, radi osiguranja tražbine iz Ugovora broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 19. lipnja 1996. (točka I.). Grad Osijek pristao je da se bez svakog njegovog daljnjeg odobrenja uknjiži brisanje založnog prava-hipoteke upisane u [broj poduloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na tamo upisanom stanu u teretnom listu C-1, uz istodobnu uknjižbu založnog prava- hipoteke u korist Grada Osijeka, Kuhačeva 9, za dužni iznos od 102.168,00 kn u teretnom listu C-1 na nekretnini upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća broj 60 i dvor u Ulici sv. Roka, površina k. č. [katastarska čestica] m2, vlasništvo TL UL iz [adresa] (točka II.). Grad Osijek je uvjetovao provedbu uknjižbe brisanja založnog prava na nekretnini iz točke I. ovog Očitovanja samo uz istodobnu uknjižbu založnog prava radi osiguranja tražbine iz Ugovora broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo zaključenog 19. lipnja 1996. u korist Grada Osijeka, na nekretnini iz točke II. ovog Očitovanja (točka III.).

8.4. Uvidom u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je tuženik upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište [adresa], površine 316 m2, kao i da je 11. studenoga 2004. u teretovnici na listu C-1 temeljem zamolbe od 11. studenoga 2004. i hipotekarne izjave od 18. listopada 2004. broj OV-10208/04 prenijet iz PU 11125 k.o. teret: Temeljem Ugovora o kupoprodaji stana od 19. lipnja 1996., potvrde od 31. siječnja 1996. i punomoći od 19. studenoga 1992., uknjižuje se pravo zaloga na nekretnine u A u iznosu od 102.168,00 kn za korist: Općina Osijek Fond u st. gosp., Osijek.

8.5. Uvidom u spis ovoga suda posl.br. P-668/2017, utvrđeno je da je u istom vođen postupak u pravnoj stvari tužitelja UL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Draženu Oreškoviću odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Grada Osijeka, Franje Kuhača 9, OIB 30050049642, radi brisanja založnog prava, da je 5. prosinca 2017. donijeta presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "I. Briše se pravo zaloga na nekretnini tužitelja UL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koja nekretnina se nalazi u [adresa], sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 316 m2, u iznosu od 102.168,00 kuna, za korist Općine Osijek, Fonda u stambenom gospodarstvu Osijek, sada pravni slijednik Grad Osijek.", kao neosnovan. Presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž- 517/18-3 od 20. svibnja 2020. odbijena je žalba tužitelja UL kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog suda u Osijeku posl.br. P-668/2017-8 od 5. prosinca 2017. u dijelu pod točkom I. izreke presude.

8.6. Cijeneći izvedene dokaze ovaj sud je utvrdio da je prema Ugovoru broj 7493 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od 19. lipnja 1996., prednica tuženika (TL) na ime kupoprodajne cijene za kupljeni stan bila obvezna predniku tužitelja (Općina Osijek), isplatiti ukupan iznos od 102.168,00 kn koji obuhvaća glavnicu s unaprijed obračunatom kamatom od 1%, kao i da je uknjiženo založno pravo na kupljenom stanu, hipoteka, za iznos od 102.168,00 kn. Jednako tako utvrđeno je da je 11. studenoga 2004. izvršen prijenos založnog prava na nekretninu u vlasništvu tuženika upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa], površine 316 m2, u iznosu od 102.168,00 kn.

9. Odredbom članka 297. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15-pročišćeni tekst - dalje: ZVDSP) propisano je da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnog vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

9.1. Odredbom članka 336. ZVDSP-a propisano je da je založni vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, a koje pravo ostvaruje putem suda na način određen tim Zakonom i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, time da ima pravo od svagdašnjeg vlasnika i od svakog trećeg zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, a po svojoj volji može izabrati hoće li zahtijevati namirenje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika ili istodobno iz zaloga i dužnikove imovine.

9.2. Cijeneći sadržaj navedenih odredbi ovdje tužitelj je ovlašten zahtijevati od tuženika, kao vlasnika zaloga, da trpi namirenje njegove tražbine iz vrijednosti ostvarene prodajom zaloga na javnoj dražbi i to samo one tražbine radi čijeg je osiguranja zasnovano založno pravo. Založno pravo stječe se upisom u zemljišne knjige (članak 309. ZVDSP-a) i tužitelj je stekao založno pravo na nekretnini u vlasništvu tuženika radi osiguranja točno određene tražbine - 102.168,00 kn, koja uključuje glavnicu i unaprijed obračunanu kamatu od 1%. Konkretno to znači da je tuženik dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti nekretnine radi iznosa 102.168,00 kn, isključivo na ime otplate glavnice i obračunane kamate, pa kako je prednica tuženika podmirila dio tog iznosa to je ostatak duga utvrđen u iznosu od 10.925,01 euro, a radi namirenja kojeg iznosa je tuženik priznao tužbeni zahtjev.

9.3. Tužitelj u ovoj parnici zahtijeva i namirenje zateznih kamata na dospjele mjesečne obroke, ali ta tražbina nije upisana u zemljišne knjige. Odredbom članka 36. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 52/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17.) propisano je da se uz tražbinu za koju je ugovorena da se plaćaju kamate upisuje i kamatna stopa, a ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope upisati će se: zakonska kamata. Isto je bilo propisano i paragrafom 14. stavak 1. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930., koji se primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91.). Dakle, tužitelj nije stekao založno pravo na nekretnini radi osiguranja zateznih kamata, pa nema pravo tražiti namirenje iz vrijednosti nekretnine i zatezne kamate, već samo one tražbine radi čijeg je osiguranja zasnovano založno pravo (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev- 2119/97 od 19. lipnja 2002., Rev-154/02 od 17. ožujka 2004., Rev1228/08 od 14. srpnja 2010., Rev-774/09 od 16. studenoga 2011., Rev-1609/18 od 11. rujna 2019.).

9.3. Prema tome, tužitelj ne može hipotekarnom tužbom tražiti namirenje zateznih kamata, jer ta tražbina nije osigurana založnim pravom. Slijedom navedenog, odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži namirenje tražbine u visini zakonskih zateznih kamata, jer u odnosu na tražbinu za zatezne kamate nije zasnovano založno pravo.

10. Tužitelj je u tužbi postavio zahtjev radi namirenja iznosa od 13.560,02 eura zajedno s pripadajućom kamatom, time da je nakon provedenog financijsko - knjigovodstvenog vještačenja, podneskom od 2. listopada 2025. uredio zahtjev potražujući po osnovi istog iznos od 10.925,01 eura, te je naznačio tijek zatezne kamate. Takvo smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe za iznos od 2.635,01 eura, a u odnosu na koje je tuženik iznio da se istom ne protivi, pa je za povučeni dio, temeljem odredbe članka 193. stavak 2. ZPP-a, valjalo utvrditi da je tužba povučena i odlučiti o istom kao u točki I. izreke rješenja.

11. Pri tome ovaj sud, a u odnosu na prigovor zastare tuženika odnosno prigovor prekluzije navodi da obzirom na to da je pravo tuženika upisano u javnoj knjizi tj. u zemljišnoj knjizi proizlazi da se vjerovnik (tužitelj) može namiriti iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi, čak i kada je tražbina zastarjela (članak 222. stavak 1. ZOO), s time što se na taj način (dakle ni iz opterećene stvari) ne može namiriti zastarjela tražbina kamata i drugih povremenih davanja (članak 222. stavak 2. ZOO).

11.1. Dakle, zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze (članak 214. stavak 1. ZOO), a ne i samo pravo (jer je po svojoj pravnoj prirodi založno pravo upisano u zemljišne knjige "jače od zastare"). Pravo na namirenje dospjele tražbine založnoga vjerovnika iz vrijednosti zaloga u smislu odredbe članak 339. stavak 3. ZVDSP ne zastarijeva.

11.2. Dakle, u konkretnom slučaju nije došlo do zastare prava tuženika na namirenje tražbine osigurane založnim pravom, a time niti do prestanka založnog prava, kako je to propisano odredbom članka 346. ZVDSP.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a, naime, tužitelj je glede glavnog zahtjeva, a kako je isti konačno postavljen podneskom od 2. listopada 2025., uspio u cijelosti. U smislu odredbe članka 35. stavka 1. ZPP-a kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Stoga su tužitelju priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o naknadama i nagradama za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje u tekstu: Tarifa), i to:

- zastupanje na ročištu 3. svibnja 2021. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9. točka 2. Tarife),

- zastupanje na ročištu 28. siječnja 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 27. ožujka 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

- zastupanje na ročištu 2. listopada 2025. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1. Tarife),

ukupno 700,00 eura što uvećano za pripadajući iznos PDV-a daje iznos od 875,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 181,83 eura i sudske pristojbe za presudu na temelju priznanja u iznosu 77,85 eura. Priznat mu je i plaćeni trošak predujma za vještačenje u iznosu od 135,00 eura.

12.1. Tužitelju nije priznat trošak sastava podnesak od 25. svibnja 2025., budući isti nije bio potreban za vođenje ovoga postupka, istim tužitelj samo dostavlja punomoć za zastupanje. Nije mu priznat trošak sastava podneska od 7. srpnja 2021. i od 10. prosinca 2021., budući isti također nisu bili potrebni za vođenje ovoga postupka, istima samo predlaže nastavak postupka. Nije mu priznat niti trošak sastava podneska od 10. veljače 2025., budući nije bio potreban za vođenje ovoga postupka. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 2. listopada 2025., budući je tužitelj taj podnesak predao na ročištu održano 2. listopada 2025., za koje mu je priznat trošak pristupa, pa je navode iz istog mogao iznijeti na tom ročištu. Dakle, tužitelju je priznat ukupan trošak u iznosu od 1.269,68 eura, na koji iznos mu je dosuđena pripadajuća zakonska zatezna kamata počev od donošenja presude pa do isplate. Stoga je o trošku odlučeno kao u točki II. i III. izreke rješenja.

13. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

U Osijeku 17. listopada 2025.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude i rješenja koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).

Ova presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. Zakona o parničnom postupku.

O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostavljeno:

1. Filip Glavaš, odvjetnik u Osijeku

2. Dražen Orešković, odvjetnik u Osijeku