REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini

Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1, Krapina

Poslovni broj: Pp-954/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Štefici Kiš, na prijedlog sudskog savjetnika Ernesta Kropfa, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Bračko, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine", broj: 5/90., 30/90., 47/90., 114/22. i 47/23.) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Policijske postaje Krapina s Ispostavom Pregrada, Klasa: 211-07/23-5/12924, Urbroj: 511-17-08-23-1, od 17. svibnja 2023., nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 14. listopada 2025., na koju je pristupio okrivljenik, na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), 17. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni UJ, zvan U, sin UJ T i UJ B rođene P, rođen **.**.1988. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, pismen, završio srednju školu za obućara, nije odlikovan, zaposlen s mjesečnom plaćom od oko 1.300,00 eur, nije prekršajno ni kazneno osuđivan, ne vodi se drugi postupak,

k r i v je

- što je 14. svibnja 2023. u vremenu od 03,29 do 04,00 sati u gradu Krapini, na [adresa], ugostiteljskom objektu "Ilir bar", na javnom mjestu dostupno pogledu i čujnosti drugih osoba narušavao javni red i mir na način da je putem glazbene opreme, tzv. miksete, reproducirao glasnu glazbu koja se čula izvan ugostiteljskog objekta, a koju glazbu su čuli i policijski službenici koji su postupali po dojavi prilikom otvaranja i zatvaranja ulaznih vrata ugostiteljskog objekta, čime je remetio noćni mir i onemogućio miran san stanovnicima grada [adresa],

- d a k l e, glasnom glazbom narušavao javni red i mir,

- čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

pa mu se na temelju članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz primjenu članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 100,00 eur (sto eura).

II. Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude priloženom uplatnicom.

III. Ako okrivljenik u roku određenom ovom presudom uplati 2/3 izrečene novčane kazne, odnosno 66,67 eur (šezdeset šest eura i šezdeset sedam centi) na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatra će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

IV. Ako okrivljenik u određenom roku ne plati novčanu kaznu, ona će se u smislu članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilnim putem.

V. Okrivljenik je temeljem članka 138., a u vezi s člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona dužan platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eur (četrdeset eura) u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj Policijska uprava Krapinsko-zagorska, Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada podnijela je optužni prijedlog Klasa: 211-07/23-5/12924, Urbroj: 511-17-08-23-1, 17. svibnja 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Pozvan da se očituje o svojoj krivnji okrivljenik se izjasnio da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je tog dana, 14. svibnja 2023. radio kao konobar u Ilir baru u [adresa]. Cijelu tu noć je muzika svirala na limitirano pojačalo i miksetu, dakle bila je ograničena glasnoća glazbe koja se puštala. Pojašnjava da je do 3 sata u objektu svirao glazbeni sastav Šarmeri, oni su završili oko 3 sata. Nakon toga se glazba puštala na to limitirano pojačalo. Ali i prije dok je svirao glazbeni sastav Šarmeri, muzika je svirala preko tog limitiranog pojačala. On nije pojačavao glazbu nakon što je taj glazbeni sastav završio svoj nastup. Ta mikseta, jačina zvuka je određena, odnosno limitirana na 90 db i više od toga se ni ne može pojačavati, a to je jačina glazbe koja je dopuštena za noćni klub. Oko pola 4 sata su na intervenciju u Ilir bar došli policijski službenici koji su rekli da su došli po prijavi gospodina TJ. Inače taj gospodin uzastopce zove policiju i prijavljuje remećenje javnog reda i mira. U nekoliko navrata je policija intervenirala po dojavi tog istog gospodina kada glazba uopće nije svirala, odnosno svirala je normalnom glasnoćom u kafiću i policijski službenici u tim prilikama nisu uopće radili zapisnik jer nisu imali temeljem čega. Tom prilikom kada je navodno počinjen prekršaj policijski službenici su napisali zapisnik, rekli su da moraju pisati zapisnik, a prilikom izlaska i ulaska ljudi u kafić, normalno je da se glazba malo čuje izvan kafića. Okrivljenik nije imao namjeru puštanja glasne glazbe tom prilikom niti je istu puštao. Smatra da on ne treba biti okrivljenik u ovom postupku, čak i u slučaju da je glazba bila preglasna, već bi to trebao biti vlasnik kafića, odnosno odgovorna osoba, dok je on samo radnik.

4. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci TJ, BJ , PJ i okrivljenik, te je pročitan zapisnik o izvršenom ispitivanju i mjerenju razine emisije buke.

5. Svjedok TJ u svom iskazu naveo je da se ne sjeća konkretnog događaja, s obzirom na to kako je ranije više puta pozvao policiju zbog preglasne glazbe i buke iz lokala Ilir bar te svaki put su policijski službenici došli do mjesta događaja te su sastavili zapisnik o ispitivanju svjedoka. U [adresa] na adresi [adresa] stanuje od 1995., te su njegovi problemi s preglasnom glazbom počeli prije otprilike 15 godina kada se otvorio Ilir bar. Navodi da se uglavnom petkom i subotom, a ponekad i radnim danima iz Ilir bara pušta glasna glazba i to u noćnim satima te tvrdi kako zbog toga često ne može spavati po noći. Ponekad je jednostavno ignorirao buku, međutim s obzirom da je to učestalo nekad je i to prijavljivao policiji, koja nakon što dođe sa njim obavi obavijesni razgovor te sastave zapisnik o ispitivanju, nakon čega uđu u lokal te dalje ne zna koji je postupak. Vezano za problem buke iz lokala navodi kako se više puta obraćao nadležnim osobama u Gradu Krapini, međutim bivši gradonačelnik SJ je njegovim roditeljima odgovorio: "Kome smeta nek se odseli", a sadašnji gradonačelnik ĆJ mu je odgovorio da može biti privilegiran što stanuje u centu [adresa], te da bi zbog toga trebao imati razumijevanja zbog te situacije. Zbog tih odgovora on se prestao obraćati Gradu Krapini te je pozvao i sanitarnu inspekciju, međutim inspektorica u tom slučaju nije ništa konkretno postupala. Što se tiče vlasnika lokala, gospodina ĐJ navodi kako se nije njemu osobno pokušao obratiti, jer je imao s njim incident, naime prilikom jednog postupanja policije po njegovoj prijavi, kada je i gospodin BJ bio prisutan, pokušao je fizički nasrnuti na njega.

6. Svjedok BJ u svojem iskazu je naveo da tog dana nije bio prisutan u Ilir baru, međutim ističe kako ih pojedinci učestalo prijavljuju zbog preglasne glazbe, buke koju stvaraju gosti lokala razgovarajući na terasi iako tvrdi da poštuju sve norme vezane za glasnoću glazbe, odnosno imaju limitirana pojačala koja imaju glasnoću zvuka do mjere koja je propisima dopuštena, odnosno do 90 decibela te imaju duplu prostoriju, radi izolacije od buke, a vezano za razgovor ljudi na terasi, tvrdi da ne može utjecati na njih. Vezano za prijavu ČJ, navodi kako ih on učestalo prijavljuje te da osobno vrši pritisak na policijske službenike kako bi podnijeli optužni prijedlog protiv njega i njegovih djelatnika. Vezano za konkretan događaj ne može se sjetiti da li je tog dana bio prisutan u trenutku kada su došli policijski službenici, s obzirom na to da su prijave protiv njih učestale te je jednom i bio prisutan prilikom postupanja policijskih službenika, ali ne može sa sigurnošću tvrditi da je to bilo tog dana.

7. Svjedok PJ, policijski službenik, u svojem iskazu je naveo da su tog dana dobili dojavu od ČJ da se iz Ilir bara čuje glasna glazba te da on zbog toga ne može spavati. Njegova kolegica i on došli su do Ilir bara te može potvrditi da se otvaranjem i zatvaranjem vrata čula glasna glazba i izvan lokala zbog čega su ušli u lokal te zamolili okrivljenika da stiša glazbu. U konzultaciji sa svojim rukovoditeljima utvrdili su kako navedeni prekršaj predstavlja narušavanje javnog reda i mira iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa su zbog toga odlučili podnijeti optužni prijedlog protiv okrivljenika. Napominje da u slučajevima prijave zbog puštanja preglasne glazbe, kada policija svojim opažanjem ne utvrdi da je glazba doista preglasna i kada ne zateknu podnositelja prijave na licu mjesta ili kada on ne želi dati svoj iskaz, policija ne podnosi optužni prijedlog, već u takvim slučajevima najprije opomene osobu koja pušta glazbu. U ovom konkretnom slučaju odlučili su podnijeti optužni prijedlog, s obzirom na to da su se osobno uvjerili da je glazba iz Ilir bara bila preglasna.

8. Iz zapisnika o izvršenom ispitivanju i mjerenju razine emisije buke proizlazi da je pojačalo "Hollywood Impact 1000 MK II ser. br. [serijski broj]-333" limitirano na 90 dB za noćni rad.

9. Prema odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Iz navedene odredbe proizlazi da se javni red može narušavati tako da se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način, a što podrazumijeva i puštanje glasne glazbe. Također, u navedenoj odredbi nije propisano da za prekršaj odgovara isključivo vlasnik lokala, dakle, za prekršaj može biti odgovoran i djelatnik ugostiteljskog objekta koji pušta preglasnu glazbu.

10. Sud je odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj utvrdio iz iskaza svjedoka ČJ i PJ koji su izjavili da je tog dana glazba iz Ilir bara bila preglasna te da se mogla čuti i izvan ugostiteljskog objekta. Također, sud nije prihvatio obranu okrivljenika da je uređaj s kojeg je puštana glazba limitiran na 90 dB, pa stoga glazba nije mogla biti preglasna, budući da se i glazbom jačine 90 dB može narušavati javni red i mir, a osobito ako se ta glazba pušta noću, u vrijeme kada većina stanovnika spava, pa zbog toga na ulici grada prevladava tišina, odnosno nema drugih izvora buke. S obzirom na to da je okrivljenik u vrijeme utvrđenja prekršaja radio kao konobar u ugostiteljskom objektu Ilir bar, te je u tom svojstvu puštao glazbu s miksete, a koja je glazba smetala ČJ, te je i policijski službenik u svom iskazu potvrdio da se ta glazba mogla čuti izvan lokala, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te ga je sud za navedeni prekršaj proglasio krivim.

11. Prilikom određivanju kazne sud je na temelju članka 36. Prekršajnog zakona uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, pa je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik glazbu puštao u ugostiteljskom objektu koji ima odobrenje za rad nakon ponoći te je okrivljenik smatrao kako glazba jačine 90 dB neće narušavati javni red i mir građana. Također sud je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik radnik ugostiteljskog objekta, odnosno osoba koja je dužna postupati po nalogu poslodavca, odnosno kako je to u određenoj situaciji uobičajeno. Stoga je okrivljenik smatrao da glazba jačine 90 dB neće narušavati javni red i mir, budući da je navedena jačina glazbe propisana kao dopuštena te je u tom kafiću i ranije puštana glazba do te granice, a u tim situacijama se nitko nije žalio na preglasnu glazbu. Stoga je sud na temelju odredbe članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao blažu kaznu od propisane, smatrajući kako se i blažom kazno od propisane može postići svrha kažnjavanja.

12. Okrivljenik je upozoren da ukoliko u roku određenom ovom presudom uplati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je istu u cjelini uplatio sukladno članku 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 138. Prekršajnog zakona u vezi s člankom 139. stavkom 3. istog Zakona, te je okrivljeniku naloženo nadoknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 eur, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Krapini 17. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Snježana Bračko

Štefica Kiš

Sudski savjetnik

Ernest Kropf

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se, putem ovog suda, podnosi Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeni UJ, [adresa], uz uplatnice

2. Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada

Po pravomoćnosti:

1. Policijska postaja Krapina s Ispostavom Pregrada