REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-487/2016-79

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], svi zastupani po pun. Jasminki Franić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika ALLIANZ HRVATSKA d.d. Zagreb, Heinzelova 70, OIB: 23759810849, zastupana po pun. Mariju Depolu, odvjetniku u Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dne 24. travnja 2025. god., u nazočnosti pun. stranaka, dne 17. listopada 2025.god.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

”1. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju ŠN u roku 15 dana, na ime imovinske štete iznos od 4.150,26 EUR, sve sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća do isplate po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena ,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena koje zatezne kamate teku na iznos od:

- 3.105,38 EUR počev od 17.10.2015.do isplate

- 70,67 EUR počev od 21.09.2015.do isplate

- 671,43 EUR počev od 09.10.2014.do isplate

- 203,90 EUR počev od 07.10.2015.do isplate

- 61,38 EUR počev od 11.10.2014.do isplate

- 37,49 EUR počev od 04.10.2014.do isplate

2. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju ŠN u roku 15 dana , na ime imovinske štete s osnova troškova karmina isplatiti iznos od 1.327,22 EUR , sve sa zakonskom zateznom kamatom od 15.09.2016.do isplate ,po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena ,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

3. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici RN u roku 15 dana , na ime imovinske štete s osnova troškova žalobne odjeće isplatiti iznos od 929,05 EUR , sve sa zakonskom zateznom kamatom od 15.09.2016.do isplate ,po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena ,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

4. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici UN u roku 15 dana , na ime imovinske štete s osnova troškova žalobne odjeće isplatiti iznos od 530,89 EUR , sve sa zakonskom zateznom kamatom od 15.09.2016.do isplate ,po stopi koja je određena člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima a koja se do 31.07.2015.g.određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena a od 01.08.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena ,a od 01.siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

5. Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljima troškove ovog parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena. ”

II. Nalaže se tužiteljima, solidarno, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 4.684,00 EUR sa zateznom kamatom od 26. rujna 2025. god.. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da se 3. listopada 2014. god., oko 20:30 sati, na dijelu državne Ceste D-8 kod kilometar stupa 2+700 m, dionica 118, predio Sirobuja dogodila prometna nezgoda u kojoj je smrtno stradao PN. Pokojni PN upravljao je motociklom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se lijevom prometnom trakom iz smjera istoka prema zapadu. Prometnu nezgodu skrivio je vozač Opela registarske oznake [registarska oznaka] na način da se protupropisno uključio u promet i prestrojio iz trake za ubrzavanje, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i ne vodeći računa o položaju, smjeru i brzini kretanja motocikla čime mu se ispriječio u smjeru kretanja, zbog čega je pokojni PN pokušao izbjegnuti sudar obilaženjem Opela s lijeve strane, u čemu nije uspio. Začetni uzrok prometne nezgode jest postupanje vozača Opela suprotno odredbi čl. 43 i 45 ZSPC-a. Vozilo Opel [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika policom broj [broj police].

1.1. U tužbi se navodi da su se tužitelji, otac, majka i sestra preminuloga obratili tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, ali je taj zahtjev otklonjen kao neosnovan. Tužitelji stoga potražuju od tuženika naknadu imovinske štete i to tužitelj pod 1 iznose od 23.397,50 kn , 532,50 kn, 5.058,90 kn, 1.536,30 kn, na ime troškova pogreba, 462,50 kn i 282,50 kn na ime troškova objavljivanja osmrtnica u Slobodnoj Dalmaciji, te iznos od 10.000,00 kn na ime troškova karmina. Tužiteljica pod 2 potražuje iznos od 7.000,00 kn, a tužiteljica pod 3 iznos od 4.000,00 kn na ime naknade za žalobnu odjeću.

2. Tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu predloživši da se zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan. Priznaje činjenicu nastanka štetnoga događaja i pasivnu legitimaciju na svojoj strani. U cijelosti osporava odgovornost za nastanak štetnoga događaja i ističe prigovor isključive odgovornosti pokojnog PN za nastanak prometne nezgode. Napominje da je povodom odštetnog zahtjeva u mirnom postupku zatražena i pribavljena informacija od ODO Split iz koje proizlazi da nije pokretan kazneni postupak protiv ČN, osiguranika tuženika iz razloga jer nije utvrđena njegova odgovornost za nastanak predmetnoga štetnog događaja. Iz dostupne dokumentacije proizlazi da je do prometne nesreće došlo isključivo krivnjom prednika oštećenih na način da je on neprimjernom brzinom kretnjom vozila, gustoći i stanju prometa upravljao motociklom uslijed čega je prednjim dijelom motocikla došlo do naleta u stražnji dio osobnog automobila koji je u istom smjeru, ispod njega upravljao ČN. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

3. U podnesku od 12. veljače 2025. tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev iskazujući ga u valuti EUR kao službenoj valuti u Republici Hrvatskoj, tako da tužbeni zahtjev glasi onako kako je navedeno u točki I. izreke presude, između znakova navoda.

4. U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KR-DO-2380/2014, zahtjeva za naknadu štete od 11. travnja 2016. s poštanskom potvrdom o primitku pošiljke, računa Lovrinac d.o.o. broj 416/001/1 od 17. rujna 2015., broj 1255/003/3 od 21. rujna 2015., broj 2689/002/2 od 9. listopada 2014., broj 3353/002/2 od 7. listopada 2015., računa Slobodne Dalmacije d.d. Split, broj 1510/286139 od 11. listopada 2014., broj 1510/285602 od 4. listopada 2014., rješenje o nasljeđivanju javnoga bilježnika Mile Čipčić iz Splita broj O-3047/14, UPP/OS-124/14 od 17. prosinca 2014., smrtnoga lista za pokojnog PN, izvoda iz matične knjige rođenih za pokojnog PN, izvoda iz matične knjige vjenčanih za tužitelje pod 1 i 2, uvjerenja o prebivalištu za tužitelje od 1 do 3, vozačke dozvole pokojnog PN, dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu tuženiku od 28. travnja 2016., nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za strojarstvo, promet i motorna vozila Nevena Kralja od 28. siječnja 2019., pisanoga očitovanja/dopune vještva vještaka Nevena Kralja od 7. veljače 2020., nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet Tonča Stanića od 21. siječnja 2022., pisanog očitovanja vještaka Tonča Stanića od 10. prosinca 2022., usmenoga očitovanja istoga vještaka s ročišta od 3. listopada 2023., nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet Marina Žunića od 1. lipnja 2024., preslušanjem svjedoka ČN i IN.

5. Stranke su zatražile trošak postupka.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Između stranaka u postupku nije prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, a ni nastanak štetnoga događaja. Prijeporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnoga događaja i štete.

8. Pregledom spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KR-DO-2380/14 utvrđeno je, što nije ni sporno, da se predmetna prometna nezgoda dogodila na predjelu Sirobuja u Splitu na državnoj cesti D-8, kod kilometar stupa 2+700 m. U prometnoj nezgodi smrtno je stradao sin i brat tužitelja PN. Iz navedenoga je spisa vidljivo da protiv ČN, osiguranika tuženika koji je pred nezgodu upravljao osobnim automobilom marke Opel Astra registracijske oznake [registarska oznaka] nije pokretan kazneni postupak jer nije utvrđena njegova odgovornost za nastanak predmetnoga štetnog događaja.

9. U postupku su preslušani kao svjedoci ČN, vozač osobnog automobila OPEL reg. oznake [registarska oznaka] i IN, koja je bila suvozač u tom vozilu za vrijeme događanja predmetne nezgode.

10. Svjedok ČN iskazao je da se nesreća, koliko se sjeća, dogodila 3. listopada 2014.god. negdje oko 20,00 sati na području Sirobuje. Kretao se upravljajući svojim vozilom marke OPEL ASTRA iz Smjera Stobreča u smjeru Splita, a s njime su u automobilu bili supruga IN i dvoje malodobne djece. Već je neko vrijeme vozio lijevim prometnim trakom, a sjeća se da je pored njegova vozila, u desnoj traci bilo jedno vozilo koje se također kretalo u smjeru Splita. U jednom je trenutku osjetio udarac u stražnji dio svoga vozila. Pred nezgodu se kretao brzinom između 60 i 75 km/h. Nije se mogao sjetiti koliko dugo je vozio paralelno s drugim vozilom u susjednoj prometnoj traci, prije nego što je osjetio udarac u stražnji dio svoga vozila. Nakon udesa zaustavio je svoje vozilo, izašao van i detektirao ono što se dogodilo. Relativno brzo nakon nezgode na mjesto nesreće pristupili su djelatnici policije. Na cestu D8 uključio se na križanju gdje se danas nalazi praonica automobila, uključio se u desnu prometnu traku, a kako su se njome vozila kretala vrlo sporo prestrojio se u lijevu prometnu traku i kada je njegovo vozilo bilo potpuno u toj traci i njome se kretalo, osjetio je udarac. Nije se mogao sjetiti koliko je dugo bio u lijevoj traci prije sraza. Prije no što se prestrojio iz desne u lijevu prometnu traku nije uočio motocikl iza sebe. Nije pretjecao vozilo koje se kretalo desnom trakom nego se iza njega prestrojio u lijevu traku.

11. Svjedokinja IN izjavila je sudu da se djelomično sjeća predmetne nezgode koja se dogodila na predjelu Sirobuje u mjesecu listopadu, ne sjeća se koje godine. Nezgoda se dogodila predvečer, već je bio pao mrak, a prethodno je sa suprugom išla prihvatiti kćer iz škole, nakon čega su otišli do trgovine Konzum na Sirobuji i na povratku prošli ispod nadvožnjaka i uputili se u smjeru Splita. Suprug ČN upravljao je vozilom, a ona je sjedila na mjestu suvozača. U automobilu su bili i sin koji je imao četiri godine i kćer koja je išla u prvi razred srednje škole. Suprug se automobilom uključio na državnu cestu u smjeru Splita, u desnu prometnu traku. Na cesti je bila velika gužva te je ispred njih bila kolona vozila. U smjeru Splita vozili su se par minuta, a onda je začula jak udarac. Ona i suprug nisu bili sigurni je li nešto udarilo u njihov automobil, suprug je zaustavio vozilo, a sjeća se da su se i neka druga vozila zaustavila. Izašli su iz automobila i vidjeli što se dogodilo. Ne sjeća se u kojoj se prometnoj traci nalazio njihov automobil. U trenutku kada je čula zvuk udarca i kada se vozilo nakon toga zaustavilo jedino se sjeća da su se uključili na državnu cestu i da su se neko vrijeme kretali njom. Suprug je vozio sporo, a zbog gužve na cesti nije ni mogao voziti nekom većom brzinom. Na kraju je navela kako su svojim vozilom, nakon uključenja na državnu cestu, držali smjera.

12. Na okolnost dinamike nastanka prometne nesreće u kojoj je smrtno stradao prednik tužitelja u postupku su provedena vještačenja po tri vještaka prometno-tehničke struke.

13. Vještak Neven Kralj u svome nalazu od 28. siječnja 2019. godine naveo da se motocikl Yamaha VZF R1, registracijske oznake [registarska oznaka], neposredno prije sraza, gibao južnim prometnim trakom sjevernoga kolničkog traka ceste D8 iz pravca istoka u pravcu zapada, i neposredno se prije primarnog izlijetanja kretao brzinom od oko 114,3 km/h ili 31,6 m/s. Ispred motocikla kretalo se osobno vozilo Opel Astra GTC registracijske oznake [registarska oznaka] i neposredno prije sraza kretao se brzinom 65 km/h ili 18m /s. Do primarnog izlijetanja motocikla Yamaha izvan južnoga ruba kolnika došlo je na udaljenosti oko 5 m od početne točke mjerenja u pravcu zapada, a kada je došlo do kontakta kotača s betonskim rubnikom izvan južnoga ruba kolnika i struganja u dužini oko 3 m. Nakon primarnog kontakta dolazi do odbijanja motocikla pod kutom od 35 ° u odnosu na uzdužni os osobnoga vozila Opel Astra i uzdužni os kolnika, te sekundarnog kontakta prednjim kotačima i bočnim desnim dijelom sa stražnjim i bočnim lijevim dijelom osobnoga vozila Opel Astra, i to na udaljenosti od oko 10 m od početne točke mjerenja u pravcu zapada i od oko 1 m od južnog ruba kolnika u pravcu sjevera. Nakon sekundarnog naleta dolazi do izlijetanja motocikla Yamaha, uz jasno vidljive tragove vožnje, te u konačnici do naleta na nosive metalne stupove zaštitne metalne ograde izvan južnog ruba kolnika, te gibanja motocikla do mjesta konačnog smirivanja.

14. Vještak je nadalje naveo da se kolnik dionice na kojoj se dogodila nezgoda, na bližem licu mjesta nezgode proteže iz pravca istoka u pravcu zapada, potpuno u pravcu, osvjetljen javnom rasvjetom na bližem licu mjesta nezgode i s mogućnošću uočavanja za vozača motocikla u dužini većoj od 150 m. Vremenski gledano sekundu prije naleta vozač motocikla Yamaha nalazio se od mjesta primarnog izlijetanja udaljen oko 31,6 m, dok se osobno vozilo Opel Astra nalazilo udaljeno 18 m i njihova međusobna udaljenost iznosila je 13,6 m. Neposredno prije naleta na kolniku ne postoje nikakvi vidljivi tragovi kočenja vozača motocikla, pa se vještak nije mogao izjasniti o mogućem prestrojavanju osobnoga vozila Opel Astra iz sjeverne u južnu prometnu traku, odnosno o mogućem ulasku osobnoga vozila Opel Astra u putanju kretanju motociklu Yamaha na njegovom pravcu kretanja. Vozač motocikla je bez obzira na moguće prestrojavanje osobnog vozila Opel Astra iz sjevernog na južni prometni trak, a što je vremenski trajalo najmanje 2 sekunde, te se s obzirom na mogućnost uočavanja na bližem licu mjesta nezgode, jasno mogao pratiti prometnu situaciju ispred sebe i poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta.

15. U svom očitovanju/dopuni vještva od 7. veljače 2020. vještak Kralj je naveo da iz iskaza svjedoka ČN, kojega punomoćnik tužitelja spominje u svom prigovoru na nalaz vještak, a vezano za prestrojavanje iz desnoga u lijevi prometni trak, proizlazi da je vozač osobnoga vozila Opel Astra već neko vrijeme vozio lijevim prometnim trakom jer je primijetio vozilo do njega u desnoj prometnoj traci. Prestrojavanje iz lijeve u desnu prometnu traku zahtijeva, uz reakciju otklona volana u lijevo od 0,5 sekundi, najmanje dvije sekunde za poravnanje uzdužne osi vozila s uzdužnom osi kolnika jer je s obzirom na oštećenja na stražnjem lijevom dijelu osobnoga vozila Opel Astra neprijeporno da je uzdužna os osobnoga vozila Opel Astra bila paralelna sa uzdužnom osi kolnika, pa je vozač motocikla Yamaha imao dovoljno vremena i prostora pratiti prometnu situaciju ispred sebe i poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta. Sukladno svemu navedenom vještak je ostao kod svojega osnovnog nalaza i mišljenja.

16. Stalni sudski vještak za cestovni prometni Tonći Stanić u svom nalazu i mišljenju od 21. siječnja 2022. naveo je sljedeće:

17. Automobil Opel uključio se u promet na kolnik D-8 sa priključnog puta sa sjeverne strane kolnika, te se nakon prestrojavanja iz sjeverne u južnu prometnu traku mjestu nezgode približavao kretajući se južnom prometnom trakom sjevernog kolničkog traka D-8 od istoka prema zapadu, pretpostavljenom brzinom koja se kretala u granicama između 65,0–75,0 km/h. Motocikl Yamaha mjestu nezgode nailazi kretajući se južnom prometnom trakom sjevernog kolničkog traka D-8 od istoka prema zapadu, brzinom koja se kretala u granicama između 123,0– 128,0 km/h. Temeljem tragova na kolniku a poglavito traga na ivičnjaku, kao i pretpostavljenim putanjama kretanja automobila i motocikla, mjesto sraza je u južnom dijelu južne prometne trake sjevernog kolničkog traka i to u području zapadno od PMT između 9,0 – 11,0 m. U području između 50,0 – 55,0 m prije mjesta sraza, i za oko 3,0 sek prije samog sraza, automobil započinje promjenu prometne trake, odnosno prestrojavanje iz sjeverne u južnu prometnu traku. U fazi prestrojavanja, a za oko 1,5 sek prije sraza automobil je od područja sraza udaljen između 24,0 – 26,0 m, dok je motocikl od istog udaljen između 48,0 - 52,0 m, a njihova međusobna razdaljina iznosila je oko 24,0 – 25,0 m.m. Za oko 0,5 sek prije sraza, na udaljenosti od područja sraza između 15,0–17,0 m motociklist reagira na pojavu automobila u južnoj prometnoj traci zakretanjem volana i bježanjem u lijevo. Za oko 0,5 sek prije sraza, u trenutku početne reakcije motociklista, automobil Opel je od područja sraza udaljen između 6,0 – 7,0 m.

18. Neposredno prija sraza motocikla i automobila, motocikl kotačem zahvaća ivičnjak uz južni rub kolničke trake, uslijed čega dolazi do gubitka stabilnosti i upravljivosti motocikla te dolazi do primarnog udara prednjeg dijela motocikla u stražnji lijevi bočni dio karoserije automobila Opel, nakon kojeg se motocikl odbija, prevrće i snažno udara u betonsku ogradu.

19. Vještak zaključuje :

- Motocikl se uoči nezgode kretao izrazito neprimjerenom i nedozvoljenom brzinom

- Automobil je promjenom prometne trake, odnosno prestrojavanjem, ušao u putanju kretanja motocikla

- Postojeća preglednost kolnika, putanje kretanja automobila i motocikla, te njihova međusobna razdaljina u periodu od 2,0 - 3,0 sek prije sraza omogućavale su vozaču motocikla da pravovremenom reakcijom poduzme adekvatne radnje u cilju izbjegavanja nezgode, ili pak znatnog ublažavanja posljedica same nezgode.

20. U očitovanju na prigovore od 10. prosinca 2022. vještak Stanić je naveo:

21. Automobil Opel je promjenom prometne trake – prestrojavanjem presjekao pravac kretanja motocikla.

22. Motocikl se uoči nezgode kretao izrazito neprimjerenom i nedozvoljenom brzinom.

23. Motociklist je iz neutvrđenih razloga (da li nepažnja motocikliste, da li neuključivanje pokazivača smjera vozača automobila, da li ...) znatno zakasnio s reakcijom na manevar automobila pri započimanju prestrojavanja.

24. Izbjegavanje prometne nezgode u postojećim uvjetima nije bilo moguće. Realno, postojali su tehnički preduvjeti (vremensko-prostorni) da motociklist eventualno pravovremeno poduzetim postupnim usporavanjem smanji brzinu kretanja motocikla na brzinu od oko 80,0 km/h, a pri kojoj vjerojatno do same nezgode ne bi došlo, ili bi pak posljedice bilo znatno blaže.

25. U očitovanju s ročišta od 3. listopada 2023. vještak Stanić je izrazio mišljenje da u postojećim uvjetima prilikom nastanka predmetne prometne nezgode, a pri pravodobnom reagiranju vozača motocikla, nezgoda bi možda bila izbjegnuta ili bi bila sa manjim posljedicama. Pri brzini kretanja motocikla i pri postojećim razdaljinama, motocikl se intenzivnim kočenjem ne bi mogao zaustaviti prije mjesta sraza. Naime, za intenzitet kočenja i zaustavljanje pri brzini kojom se kretao motocikl potreban bi bio zaustavni put od oko 125 m i cijeli proces do zaustavljanja trajao bi blizu 5 sekundi. Motociklist se kretao brzinom od 123-128 km/h.

26. U postupku je, a kako zbog bolesti vještaka Stanića nije bilo moguće izvršiti usuglašavanje mišljenja vještaka Kralja i Stanića, vještačio i treći vještak, Marino Žunić. On je u svome nalazu i mišljenju od 1. lipnja 2024. naveo:

27. Cijeneći podudarnost oštećenja, do sraza je došlo prednjim i desnim bočnim dijelom motocikla Yamaha sa zadnjim lijevim bočnim dijelom vozila Opel Astra, a mjesto sraza se nalazi na južnoj prometnoj traci sjevernog kolničkog traka na udaljenosti od oko 10m od PTM u pravcu zapada i na oko 1m od južnoga ruba kolnika u smjeru sjevera. U trenutku sraza vozilo Opel Astra bilo je u uzdužnom položaju na južnoj prometnoj traci sjevernog kolničkog traka, a motocikl Yamaha je bio u ukošenom položaju u odnosu na uzdužnu os kolnika. Realna brzina vožnje vozila Opel Astra u trenutku sraza iznosila je oko 65 km/h ili 18m/s. U nastupu kritične situacije brzina motocikla Yamaha iznosila je oko 114,63 km/h ili 31,84 m/s.

28. Prednji dio vozila Opel Astra je od položaja u vožnji po sjevernoj prometnoj traci do položaja u srazu na južnoj prometnoj traci ostvario izmicanje od oko 3,3 m, te je prešao put prestrojavanja duži ili jednak 2,9 sek. U trenutku započinjanja prestrojavanja od 2,9 sek vozilo Opel Astra se nalazilo na sjevernoj prometnoj traci sjevernoga kolničkog traka i tada je zahvaćalo ukošeni položaj u lijevo, a krećući se brzinom od oko 65 km/h nalazilo se ispred mjesta sraza oko 52,36 m, a motocikl Yamaha koji se kretao brzinom od oko 114,63 km/h se nalazio na južnoj predmetnoj traci sjevernog kolničkog traka, ispred mjesta sraza udaljen od oko 92,33 m. U trenutku započinjanja prelaska prednjeg lijevog dijela vozila Opel Astra na južnu prometnu traku oko 2,3 sek prije sraza, vozilo Opel Astra se nalazilo udaljeno od mjesta sraza oko 41,4 m, a motocikl Yamaha se nalazio udaljen od mjesta sraza oko 73,23 m. Vozač motocikla je neposredno prije sraza reagirao na upravljač u lijevo pa izgubio stabilnost te izletio izvan južnog ruba kolnika. Cijeneći vrijeme reakcije na upravljač od 0,5 sek, proizlazi da se vozilo Opel krećući se brzinom od oko 65 km/h nalazilo ispred mjesta sraza oko 9 m, a motocikl Yamaha koji se kretao brzinom od oko 114,63 km/h se nalazio na južnoj prometnoj traci sjevernog kolničkog traka, ispred mjesta sraza udaljen oko 15,9 m.

29. Vozači vozila Opel Astra i motocikla Yamaha mogli su se vidjeti neposredno prije započetog prestrojavanja osobnog vozila na južnu prometnu traku. Nezgoda se dogodila po noći, a kolnik je u pravcu i osvjetljen je javnom rasvjetom. Veća mogućnost međusobnog uočavanja je za vozača motocikla Yamaha jer se kretao naprijed, iza vozila Opel pa vozač može lakše pratiti i motriti prometnu situaciju ispred sebe. Da bi vozač vozila Opel uočio motocikl Yamaha iza sebe na južnoj prometnoj traci trebao bi pogledati na lijevo vanjsko zrcalo, a prije samog prestrojavanja tj. prelaska na južnu prometnu traku okrenuti glavu preko lijevoga ramena i provjeriti tzv. mrtvi kut.

30. Od trenutka kada je vozač motocikla mogao uočiti započinjanje radnje prestrojavanja vozila Opel na južnu prometnu traku s reagiranjem na kočnicu i kočenjem u raspoloživih 92,33 m imao bi tehničku mogućnost zaustaviti motocikl do mjesta sraza da se kretao brzinom od oko 108,72 km/h. Međutim, u predmetnoj situaciji vozač motocikla nije trebao zaustavljati svoj motocikl intezivnim kočenjem već je trebao smanjiti brzinu tj. prikočiti sa 114,63 km/h na cca 65-70 km/h, a za tu radnju, cijeneći vrijeme reagiranja na kočnicu od 1 sek, realno mu je bilo potrebno vrijeme od oko 2,96 sek. Od momenta kada je vozač motocikla mogao uočiti započinjanje radnje prestrojavanja vozila Opel na južnu prometnu traku, s reagiranjem na kočnicu i kočenjem u raspoloživih cca 2,9 sek imao je tehničku mogućnost prikočiti sa 114,63 km/h na cca 65-70m/h i izbjegnuti nalet na vozilo Opel. Od momenta kada je vozač motocikla mogao uočiti započinjanje prelaska vozila Opel na južnu prometnu traku, s reagiranjem na kočnicu i kočenjem u raspoloživih cca 2,3 sek imao je tehničku mogućnost prikočiti tj. smanjiti brzinu, ali ne bi mogao izbjeći nalet na vozilo Opel.

31. Vještak ističe da su motocikli, kao vozila na dva kotača znatno nestabilniji prilikom intezivnog i naglog kočenja od vozila na četiri kotača. Pri intezivnom kočenju potrebno je vozačko iskustvo i znanje sinkroniziranom primjenom nožne i ručne kočnice kako ne bi došlo do destabiliteta, te je teško kazati je li vozač motocikla Yamaha mogao zadržati stabilnost.

32. Vještak Žunić je dao svoj osvrt na prethodna vještačenja vještaka Nevena Kralja i Tonća Stanića.

33. Suglasan je s vještakom Tonći Stanićem da se pri navedenoj brzini kretanja u njegovom nalazu i mišljenju od 123 km/h i pri postojećim razdaljinama motocikl Yamaha s intenzivnim kočenjem ne bi mogao zaustaviti do mjesta sraza. Također je suglasan s vještakom Tonći Stanićem da u postojećim uvjetima, a pri pravovremenom reagiranju vozača motocikla bi nezgoda možda bila izbjegnuta ili bi bila s manjim posljedicama a isto tako je suglasan s vještakom Nevenom Kraljem koji je u svom zaključku naveo da je s obzirom na mogućnost uočavanja na bližem licu mjesta nezgode (realno s udaljenosti od cca 100 metara), jasno mogao vidjeti prometnu situaciju ispred sebe tj. kolonu vozila u sjevernoj prometnoj traci te je imao tehničku mogućnost poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta a to podrazumijeva postupiti po prometnom znaku i ograničenju brzine ( iz smjera kretanja vozila Yamaha i Opel Astra je bilo 70 km/h) znači pravovremeno smanjiti brzinu motocikla koji se kretao brzinom od oko 114,63 km/h, te brzinu prilagoditi prometnom toku a to je brzina oko 70- 80 km/h a pri kretanju tom brzinom bi na siguran način imao tehničku mogućnost prikočiti i izbjeći sraz s vozilom Opel.

34. Što se tiče navoda iz vještačenja Nevena Kralja o vremenu prestrojavanja od više od 2 sekunde i vještaka Tonćija Stanića o vremenu prestrojavanja u više od 2,9 sekunde, ističe da su oba vještaka postupili sukladno pravilima struke jer se to sa sigurnošću ne može utvrditi, a po njegovom izračunu prestrojavanje je trajalo više ili jednako 2,9 sekundi.

35. Prema sva tri vještaka kolnik dionice na kojoj se dogodila prometna nezgoda proteže se iz smjera istoka u smjeru zapada, potpuno u pravcu i bio je u vrijeme nastanka nezgode osvijetljen javnom rasvjetom. Dopuštena brzina kretanja vozila bila je 70 kn/h.

36. Prema nalazu vještaka Nevena Kralja motocikl Yamaha kretao se neposredno prije sraza južnim prometnim trakom sjevernoga kolničkoga traka i neposredno se prije primarnog izlijetanja kretao brzinom od oko 114,3 km/h. Prema nalazu vještaka Tonća Stanića motocikl se kretao brzinom između 123 do 128 km/h, a po vještaku Marinu Žuniću brzinom oko 114,63 km/h. Osobno vozilo marke Opel Astra kretalo se neposredno prije sraza brzinom od 65 km/h prema nalazu vještaka Kralja i Žunića, odnosno 65 do 75 km/h prema nalazu vještaka Stanića.

37. Po vještaku Kralju mogućnost uočavanja osobnog vozila Opel Astra za vozača motocikla bila je u dužini većoj od 150 m.

38. Vještak Kralj naveo je da se nije moguće izjasniti o mogućem prestrojavanju osobnoga vozila Opel Astra iz sjeverne u južnu prometnu traku, odnosno o mogućem ulazu toga vozila u putanju kretanja motocikla Yamaha na njegovom pravcu kretanja. Vještak Stanić nalazi da se automobil Opel Astra prestrojio iz sjeverne u južnu prometnu traku i tim prestrojavanjem ušao u putanju kretanja motocikla. Promjenu prometne trake automobil je započeo u području između 50-55 m prije mjesta sraza, i za oko 3,0 sek prije samog sraza. U fazi prestrojavanja, za oko 1,5 sek prije sraza, automobil je od područja sraza udaljen između 24 do 26 m, dok je motocikl od istoga udaljen između 48 do 52 m, a njihova je međusobna razdaljina iznosila 24 do 25 m. Prema vještaku Žuniću, vozilo Opel Astra prestrojilo se iz sjeverne u južnu prometnu traku, a vozači toga vozila i motocikla Yamaha mogli su se vidjeti neposredno prije započetog prestrojavanja osobnog vozila. Veća mogućnost uočavanja bila je za vozača motocikla jer se kretao naprijed, iza osobnoga vozila. Vozač motocikla reagirao je na upravljač lijevo neposredno prije sraza kada je izgubio stabilnost.

39. Prije sraza vozila, osobno vozilo Opel Astra bilo je cijelom svojom dužinom u lijevoj odnosno južnoj prometnoj traci, odnosno uzdužna os toga vozila bila je paralelna s uzdužnom osi kolnika, kako nalaze sva tri vještaka. Vještak Kralj smatra da je vozač motocikla Yamaha imao dovoljno vremena i prostora pratiti prostornu situaciju oko sebe i poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta. Vozač motocikla je, bez obzira na moguće prestrojavanje osobnog vozila Opel Astra iz sjevernog u južni prometni trak, a što je vremenski i trajalo najmanje 2 sek, jasno mogao pratiti prometnu situaciju ispred sebe i s obzirom na mogućnost uočavanja poduzeti sve potrebne mjere za izbjegavanje naleta. Vještak Stanić drži da su postojeća preglednost kolnika, putanje kretanja automobila i motocikla, te njihova međusobna razdaljina u periodu od 2-3 sek prije sraza, omogućavale vozaču motocikla da pravovremenom reakcijom poduzme adekvatne radnje u cilju izbjegavanja nezgode, ili pak znatnog ublažavanja posljedica nezgode. Vozač motocikla je znatno zakasnio s reakcijom na manevar automobila pri započinjanju prestrojavanja. Realno, postojali su tehnički preduvjeti (vremensko-prostorni) da motociklist eventualno poduzetim postupnim usporavanjem smanji brzinu kretanja motocikla na oko 30 km/h, a pri kojoj vjerojatno ne bi došlo do nezgode, ili bi posljedice bile znatno blaže. Prema vještaku Žuniću, od trenutka kada je vozač motocikla mogao uočiti započinjanje radnje prestrojavanja vozila Opel na južnu prometnu traku, imao bi, s reagiranjem na kočnicu i kočenjem u raspoloživih 92,33 m, tehničku mogućnost zaustaviti motocikl do mjesta sraza da se kretao brzinom od 108,72 km/h. Međutim, vozač motocikla nije trebao zaustavljati svoje vozilo intenzivnim kočenjem već je trebao smanjiti brzinu tj. prikočiti s 114,63 km/h na 65-70 km/h, a za tu radnju, cijeneći vrijeme reagiranja na kočnicu od 1 sek, realno mu je bilo potrebne vrijeme od oko 2,96 sek. Od momenta kada je vozač motocikla mogao uočiti započinjanje prijelaza vozila u drugu prometnu traku s reagiranjem na kočnicu i kočenjem u raspoloživih cca 2,3 sek imao je tehničku mogućnost prikočiti tj. smanjiti brzinu, ali ne bi mogao izbjeći nalet na vozilo Opel.

40. Iz nalaza vještaka prometne struke proizlazi da se prednik tužitelja pred nezgodu kretao brzinom od 114 do 128 km/h na dijelu ceste gdje je postojalo ograničenje brzine od 70 km/h, te da do prometne nezgode ne bi došlo da se kretao ne samo dopuštenom brzinom nego svim brzinama do 108,72 km/h, uz pravodobno reagiranje na kočnicu i kočenje bez obzira je li se osiguranik tuženika prestrojio iz sjeverne u lijevu prometnu traku. Sud smatra da je predmetna prometna nezgoda nastala isključivom krivnjom prednika tužitelja jer se kretao ekscesnom brzinom, više od 60% većom od dopuštene, a da je, s obzirom na dionicu ceste, mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika i njegovu radnju prestrojavanja s udaljenosti od 92 m. S pravodobnom reakcijom na kočnicu i kočenjem izbjegao bi sraz odnosno posljedice nezgode bile bi daleko manje.

41. Proizlazi da ne postoji odgovornost osiguranika tuženika za nastanak predmetne prometne nezgode već je osiguranik tužitelja isključivo kriv za nastanak štetnog događaja (čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine br: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18).

42. S obzirom na navedeno valjalo je odbiti tužbeni zahtjev.

43. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

44. Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu, za pristup na 13 ročišta (18.10.2017., 07.12.2017., 01.03.2018., 14.05.2019., 26.01.2021., 28.04.2021., 19.05.2022., 09.02.2023., 03.10.2023., 11.09.2024., 14.11.2024., 12.02.2025., 24.04.2025.) i za sastav dva obrazložena podneska po 100 bodova, za pristup na tri ročišta (05.09.2019., 16.03.2021., 24.11.2022.) po 50 bodova te za pristup na dva ročišta ( 26.04.2023., 21.03.2024.) po 25 bodova. Ukupno je tuženiku priznato 1800 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, te uvećano za PDV i 184,00 EUR troška vještačenja, daje iznos dosuđenog troška od 4.684,00 EUR.

U Splitu, 17 listopada 2025. god.

S U D A C

ANTO BOŽINOVIĆ

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis